Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back PRIVREDA PREDSTAVLJAMO Prof. dr Zoran Keserović: Isplativost investiranja u intenzivnu proizvodnju voća

Prof. dr Zoran Keserović: Isplativost investiranja u intenzivnu proizvodnju voća

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 2
  • Sledeća

            Afirmativan pristup i angažovanje vrhunskih autoriteta iz oblasti poljoprivrede u periodu 2017 - 2020. godine, u sklopu projekta „500 zadruga u 500 sela“, u saradnji Ministarstva za brigu o selu (Ministarstva za regionalni razvoj) i Akademskog odbora za selo SANU, za rezultat je imao osnivanje 800 novih zadruga, a podsticajnim sredstvima pomognut je rad 152. postojeće.

             Dr Zoran Keserović, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i jedan od najvećih stručnjaka za voćarstvo u Srbiji, u ulozi verifikatora stanja na terenu, ali i savetodavca, je deo tima u sprovođenju ovog sveobuhvatnog programa.
            - Trend prelaska sa ratarske na voćarsku proizvodnju je znak da proizvođači pronalaze put do profita, jer od oko 1.000 evra zarade u ratarskoj proizvodnji, u uzgoju voća u punoj rodnosti, bez obzira na velika ulaganja, mogu ostvariti preko 20 hiljada evra.
            U poseti ZZ „Zadrugar“ Bač dr Keserović je objasnio da su sredstva iz projekta „500 zadruga u 500 sela“ prevashodno usmerena u intenzivni razvoj poljoprivrede, u zadruge koje ulažu u radno intenzivne i profitabilne grane poljoprivrede i preradu. Tako je od ukupnog broja zadruga koje su dobile sredstva, preko 70% onih koje su uložile u podizanje savremenih zasada voća, povrća, aromatičnog i lekovitog bilja, u preradu.
            - Zasad trešnje ZZ „Zadrugar“ Bač podignut je na tri hektara sa dva cilja: da se prikaže nova tehnologija i povećanje vrednosti po jedinici površine. Sledeći korak je da postepenom promenom strukture proizvodnje zadruga zaposli što više ljudi na ovoj plantaži - rekao je dr Keserović.
            Po rečima profesora, pored trešnje ovaj lokalitet u blizini Dunava, na osnovu rejonizacije, pogodan je za proizvodnju jagode (već sada ima dosta proizvođača), industrijske i krupnoplodne višnje (Erdi Botermo), koja brzo stupa u rod, jednostavna je za gajenje i ima dobru realizaciju na tržištu. Ovaj rejon je takođe pogodan i za uzgoj lešnika, nekih sorti krušaka, jabuke.
            Sve to ide na ruku Sporazumu o Autonomnim trgovinskim merama (ATM), potpisanim u Briselu u decembru 2020., kojim se do 2025. godine produžavaju dosadašnje trgovinske povlastice za izvoz sa Zapadnog Balkana u EU, posebno značajne za mala i srednja preduzeća - proizvođače i izvoznike voća i povrća, od svežih jabuka i šljiva do kukuruza šećerca. Sporazumom su, između ostalog, obuhvaćeni krompir, tikvice, pečurke, grožđe, kajsije, višnje, trešnje, nektarine, breskve, jagode, orašasti proizvodi, dinje i razni agrumi, a povećana je i kvota za izvoz vina, čime je povećana i njihova konkurentnost.
            - Naš sledeći cilj je da se na jednom mestu nađe savremena hladnjača, hidrokuler i kalibrator, koje će uticati na kvalitet robe, koja će biti plasirana na evropsko tržište.
            Profesor Keseerović je podsetio da je 2017. godine od izvoza trešnje, koja je deficitarni proizvod, ostvarena zarada od oko 16 miliona evra, i procenio da bi se na osnovu podignutih zasada na nivou Srbije, mogla ostvariti proizvodnja od 40 hiljada tona. 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com