Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Radmila Bobić: U Šidu se svašta može saznati, doživeti, dobro pojesti i popiti

Radmila Bobić: U Šidu se svašta može saznati, doživeti, dobro pojesti i popiti

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            „Naš zadatak je da negujemo i promovišemo tradiciju ovog područja koje se nalazi na tromeđi Srbije, BiH i Hrvatske i mesto je prolaza, ali svojom turističkom ponudom nastojimo da sve više budemo mesto ostanka.“ Ovom tvrdnjom gospođa Radmila Bobić iz Turističke organizacije opštine Šid započela je intervju za portal www.topsrbija.com.

            - Svaka kultura je, prolazeći i zadržavajući se u ovim krajevima, ostavila trag, što se vidi i danas. Danas ovde žive brojne nacionalne zajednice sa svojim kulturnim osobenostima koje čuvaju izvorne običaje uz međusobno poštovanje. Na teritoriji opštine ima oko 20 udruženja žena, od kojih je 10 aktivno, i vrlo su poznati ne samo u Šidu, već i široj javnosti. Poznati su i Šidski trubači. Ima nas svugde u svakoj sferi, doduše po malo i dozirano. Osim kada je reč npr. o Sremskom kulenu, našem brendu. Tu nemamo premca. Odlični smo i kada je reč o manifestacijama različitog tipa: od Šidskog kulturnog leta, biciklističke trke posvećene našem gradu, najmasovnijih gastronomskih manifestacija, do one najposećenije - Sremske kulenijade, sa dužinom trajanja od preko 20 godina, gde možete upoznati razne proizvođače, doživeti razna iskustva. Pored kulena u ponudi su suvomesnati proizvodi iz ovog kraja, kao i drugi domaći proizvodi: vino, med, sir... I „Sremska vinijada“ u Berkasovu na Dan Sv. Trifuna, traje oko 20 godina. Ne okuplja kao nekada veliki broj posetilaca, ali je postala tradicija ovog kraja. Oština Šid je odnedavno krenula u pravcu razvoja seoskog turizma. Ljudi su se probudili i shvatili da je turizam privredna grana koja bi mogla da doprinese poboljšanju kućnog budžeta i razvoju ovog kraja. Neka naselja su predodređena za bavljenje seoskim turizmom, kao što su Morović, Višnjićevo, Erdevik, situirani uz obronke Fruške gore, reke i jezera. Osnovni problem u Šidu su mali smeštajni kapaciteti. Kada nam dođe grupa od 50 turista nemamo mogućnost da ih smestimo na jednom mestu, ali se iz dana u dan javljaju nova seoska turistička domaćinstva voljna da se uključe u ruralni turizam.
            A šta se sve u šidskoj opštini može videti i posetiti?
            Prva asocijacija na Šid je veliki slikar Sava Šumanović, a sinonim kulturnog turizma u Šidu Galerija slika „Save Šumanovića“, umetnika koji je među prvima srpsko slikarstvo uveo u savremene evropske tokove. Legat Perside, majke slikara, čuva 417 dela ovog slikara, ali je u stalnoj postavci oko 105 slika. Za turististe je otvorena i Spomen kuća Save Šumanovića gde je sačuvan atelje umetnika, koji pruža jedinstven doživljaj i upoznavanje sa radnim ambijentom i navikama jednog od najznačajnijih srpskih umetnika. U susedstvu Galerije nalazi se mali, ali značajan Muzej naivne umetnosti Ilijanum - Ilije Bašičevića Bosilja, jednog od najpoznatijih slikara naivne umetnosti ne samo u Srbiji, već i u svetu.
            Ako su ova tri mesta nukleus kulturnog turizma šidske opštine, nukleus verskog turizma su Hram prenosa moštiju Sv. oca Nikolaja, Crkvena riznica Srpskog pravoslavnog arhijerejskog namesništva šidskog smeštena u Vladičanskom dvoru u Šidu u kojoj se prikuplja, čuva i prezentuje verska baština srpskog pravoslavnog stanovništva na ovim prostorima. Manastiri Sveta Petka - Berkasovo, Privina Glava i Đipša, predstavljaju zaštitnike velikog nacionalnog blaga, oličenog u sakralnoj umetnosti.
            Ljubitelji istorije mogu obići seosko groblje gde se od 1878. nalazi Spomenik Filipu Višnjiću, visine 1.80 m, od sivog mermera u formi piramide, autora R. Srešnjaka iz Beča. Između dva rata, selo Grk, u kome je živeo i umro Filip Višnjić nazvano je Višnjićevo. Nedaleko od centra sela nalazi se kuća sa spomen pločom na čijem mestu se nekada nalazila kuća u kojoj je pesnik živeo, a stara škola u centru sela adaptirana je u mali muzej sa etno postavkom koja čuva sećanje na najvećeg slepog srpskog guslara.
            Spomen obeležje Sremski front, autora Jovana Soldatovića, podignuto je na mestu njegovog proboja, na 106. kilometru autoputa Beograd - Zagreb, uz levu obalu reke Bosut, pokraj sela Adaševci. Borbe na Sremskom frontu vođene su 172 dana, od 21. oktobra 1944.  do 13. aprila 1945. godine.
            Ova sremačka ravnica obiluje i prirodnim bogatstvima. Tu su jezera, Moharač i Bruje, a u Erdeviku izvor Banja, poznata po lekovitoj vodi gde su nekada rimski vojnici zaceljivali svoje rane. Na najzapadnijem delu Fruške gore, pokraj mesta Sot, nalazi se Sotsko jezero. U opštini Šid poznata su izletišta Lipovača, Vojna ustanova Morović, gde se nalazi i Titova vila. U sastavu kompleksa je ribnjak Brek, bogat šaranom, štukom, amurom, tolstolobikom  i dr. slatkovodnim ribama, kao i atraktivno lovište sa izuzetnim primercima visoke divljači: evropskim jelenom, srnom, jelenom lopatarom, divljom svinjom.
            Ovo je i vinogradarski kraj, sa vinarijama Vista Hill, Trivanović, Vinat, od kojih je najstarija, u Sremu, ali i u Srbiji, koju je podigao grof Livije Odaskalki početkom XIX veka, Vinarija Erdevik. Svaka od njih za turiste je pripremila posebnu i sadržajnu ponudu.
            Ako pak, govorimo o gastronomskom turizmu, onda je KULEN, i to onaj SREMSKI, zaštitni znak ovog kraja. U njegovo ime uspostavljena je i čuvena manifestacija „Sremska kulenijada“ u Erdeviku.  U opštini Šid razvija se ciklo turizam za čega postoje prirodni uslovi, a utvrđene biciklističke rute, koje povezuju sremsku sa bačkom obalom Dunava preko Hrvatske, se iz godine u godinu proširuju.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com