Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back PRIVREDA PREDSTAVLJAMO Intenzivna proizvodnja zahteva navodnjavanje

Intenzivna proizvodnja zahteva navodnjavanje

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 5
  • Sledeća

            Prilika da se na jednom mestu sastanu proizvođači, agronomi, predstavnici resoronog ministarstva i sekretarijata, osiguravajućih kuća i razvojnih fondova, proizvođači i distributeri poljoprivredne mehanizacije, svi oni koji su uključeni u proizvodnju pšenice, je manifestacija „Žetveni dan“ koju u proteklih petnaest godina uspešno organizuje Zadružni savez Vojvodine (ZSV). Tako je bilo i ove, 2021. u selu Neuzina, kod Sečnja, na parceli mlade Zemljoradničke zadruge „Agrosoj“, koja je primer uspešnog poslovanja i brige o čitavom selu.

            „Agroaqua“, Novi Sad - Veternik, kompanija za proizvodnju, prodaju i servis sistema za navodnjavanje, koja se bavi isporukom opreme za poljoprivredu i navodnjavanje zelenih površina, bila je jedan od učesnika „Žetvenog dana 2021“ gde je pokušala da odgovori na pitanje: - Kako do vode sa što manje ulaganja?
            Adekvatan projekat, kvalitetna oprema i odgovarajući zalivni sistem mogao bi biti odgovor na ovo pitanje. Za domaćinstva su najzastupljeniji mikrosistemi, sistemi kap po kap, a kada su u pitanju zadruge, tu su pivoti i linearne mašine za navodnjavanje, koje mogu da pokriju mnogo veće površine. Međutim, preduslov preduslova za realizaciju svega toga je infrastruktura: kanalska mreža, izvorišta vode, hidrogeologija, elektrifikacija itd. U Srbiji se navodnjava svega 2% površina, u voćarstvu 12% (izvor: prof. dr Zoran Keserović).
            Ako govorimo o Vojvodini, paradoks „žednih njiva“ je još veći. Naime, kanal Dunav-Tisa-Dunav, poznatiji kao Franc Jozefov ili Veliki bački kanal, počeo je da se gradi 1793. godine, a pušten je u rad 1802.. Tada je to bio najveći zahvat u ovom delu Evrope. U poratnom graditeljskom bumu, u želji za što većom i bržom modernizacijom zemlje, inženjeru Nikoli Mirkovu dat je zadatak da osmisli jedinstveno premrežavanje čitave vojvođanske ravnice. Hidrostistem DTD građen je od 1957. do 1977. godine, i čini ga kanalska mreža dužine 960 kilometara, 24 regulacione i pet sigurnosnih ustava, šest crpnih stanica i 84 mosta. Hidrosistem je projektovan za dovođenje vode za navodnjavanje zemljišta, snabdevanje vodom ribnjaka, naselja i industrije, za plovidbu, prihvatanje i odvođenje otpadnih voda, razvoj turizma i sportova na vodi itd. Da bi ispunio svoju osnovnu funkciju, nekada odvodnjavanja, danas navodnjavanja, potrebno je njegovo održavanje, čišćenje, da bi kanalska voda uopšte mogla da se dovede do parcela. Holanađni su na taj način premrežili čitavu zemlju i uprkos klimi, jedan su od najvećih izvoznika poljoprivrednih proizvoda na svetu.
            Nisu naši poljoprivrednici manje vredni od holandskih, niti naši agronomi sa manje znanja od svojih kolega iz ove zemlje. Razlog treba tražiti u platežnoj moći, odnosno siromaštvu i naše zemlje i njenih građana, u ovom slučaju poljoprivrednika.
            Danas je nemoguće govoriti o intenzivnom ratarstvu, povrtarstvu, voćarstvu, bez navodnjavanja. Bez navodnjavanja nema projekta. Zato kanale treba očistiti i staviti u funkciju, za čega je potrebno malo volje. Da li je to tačno?
            Budžet za poljoprivredu je onakav kakav jeste, a tzv. investicioni planovi usmereni su ka kapitalnim radovima od nacionalnog značaja, među kojima, u narednom periodu nema onih vezanih za radove na osposobljavanju kanalske mreže.
            Mnogo toga zavisi od samih poljoprivrednika. Zbog ograničenih finansija firme poput „Agroaque“ imaju slabiju prodaju nego ranijih godina. U sušnoj godini poput ove ima mesta za državnu pomoć. Investiranje u sisteme od čega bi jedan deo troškova subvencionisala država (50-60% od visine investicija, oko 3.000 za jedan voćnjak), bio bi realan i dobrodošao.
            Kada su u pitanju cene sistema za navodnjavanje mogu ići od 1.600 -1.800 do 5-6.000 po hektaru u zavisnosti od nivoa opremljenosti i automatizacije, digitalizacije samog polja, želja i mogućnosti korisnika.
            Stalno pričamo o problemu vode. Vode ima, ali za čišćenje kanalske mreže potrebna su sredstva. Uložena brzo bi se vratila kroz prinos, kvalitet proizvedenog, zadovoljstvo samih poljoprivrednika.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com