Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Stanje, problemi i perspektive voćarstva u Srbiji

Stanje, problemi i perspektive voćarstva u Srbiji

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 5
  • Sledeća

           Povodom Dana voćara, koji je drugi put održan u okviru Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, govorilo se o značajnim promenama u oblasti voćarstva, savremenim, intenzivnim zasadima, tehnologijama proizvodnje, udruživanju i zajedničkom radu struke i nauke, koji će uticati na kvalitet i kvantitet proizvodnje, zadovoljiti standarde tržišta. Dobrim rezultatima se treba radovati, a probleme, koji stoje na putu uspeha, treba rešavati.

           Za prof. dr Nenada Magazina, sa Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, jedan od glavnih ograničavajućih faktora, zbog kojeg se u nekim godinama beleži značajno smanjenje prinosa u voćarstvu je mraz, koji može da prepolovi rod, i što se nažalost, sa klimatskim promenama sve češće dešava.
           - Iako su zime sve kraća, mrazni period je sve duži, i ne posvećuje mu se dovoljna pažnja, kao ni preventivnim merama (izbor lokaliteta, adekvatne voćne vrste, aktivne mere). Efekat mraza nije samo u padu prinosa. On je u značajnoj meri i u padu kvaliteta plodova. Ako imate mrežicu na jabuci uzrokovanu mrazom nemate više jabuku koja košta 50 dinara nego 6 dinara za kilogram. Postoji sijaset mera za borbu protiv mraza, od kojih su neke poznate našim voćarima, dok se druge, dosta stidljivo, primenjuju. Izgovor proizvođača da je skupo i nije sigurno, podseća na početak postavljanja protivgradnih mreža, nekada „preskupih i nepotrebnih našem voćarstvu“, bez kojih se danas nijedan savremeni zasad stonog voća ne podiže. Aktivne mere u borbi protiv mraza, bilo da je to orošavanje, vetrogeneratori ili neke druge, mogu da daju velike efekte jer ulaganja jesu ozbiljna, ali posle jedne godine kada imate plodove, a drugi nemaju, svakako se isplati.
           Nikola Nenadović, direktor Agrounije MK Grupa, osvrnuo se na berbu letnje jabuke sorte Gala, koja se zbog kašnjenja u sazrevanju preklopila sa berbom Zlatnog Delišesa, a ova sa oktobarskom jabukom sorte Greni Smit, koja je desetak dana poranila. Ali i pored toga gospodin Nenadović kaže:
           - Ove godine se očekuje rekordna proizvodnja i procenjuje se na pola miliona tona od čega je polovina roda namenjena izvoznim tržištima. Projekcija evropske proizvodnje takođe je za 10-15% viša u odnosu na prethodnu godinu, tako da dolazimo na do preko 11 miliona tona, gde dominira poljska jabuka. Poljaci su najveći proizvođači jabuke u Evropi, ali će i ruski proizvođači ove godine dostići rod od preko milion tona, što dodatno otežava poziciju naše jabuke na tom tržištu. Pored sopstvene proizvodnje Ruska Federacija ima značajan uvoz jabuke iz Turske, Moldavije, Azerbejdžana i Irana, što našu jabuku čini manje konkurentnom. Ono što je slika današnjih polica u Rusiji je nedostatak srpske jabuke i upućuje na promenu izvozne strategije i okretanje drugim tržištima, kao što su tržište Indije, koje smo otvorili prošle godine i koje ima odličan potencijal, Middle East, Velike Britanije. Ova godina će definitvno biti teška, što zbog dostupnih količina, što zbog smanjene potražnje izazvane opštom situacijom, što zbog povećanja cena proizvodnih i logističkih inputa.
           Đorđe Raković, direktor Garancijskog fonda Vojvodine, predstavio je garantne linije Fonda namenjene voćarima, linije koje su poznate poljoprivrednicima.
           - Za 18 godina, koiko Garancijski fond Vojvodine fukcioniše, najviše naših garancija i ukupno portfolia je izdato baš za oblast poljoprivrede. Konkretno za voćare smo prikazali naše linije za kupovinu poljoprivrednog zemljišta, nabavku poljoprivredne mehanizacije, priključnih mašina, izgradnju hladnjača i podnih skladišta. To je ono što bi Fond u nekoj budućnosti mogao i da koriguje u iznosima koje ima, s obzriom da su ti iznose svake godine uvećavani, prilagođavani aktuelnom tržištu. Verujem da će ovo biti dobar motiv voćarima da dođu u Fond, s obzirom da dve godine nismo imali priliku da sa njima uživo razgovaramo -rekao je gospodin Raković.
           Čedomir Božić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu govorio je o podsticajnim merama, o budžetu za narednu godinu uz uključivanje proizvođača koji će svojim sugestijama uticati na izgled konkursa. Javne konkursne linije koje se odnose na preradu voća, zaštitu od vremenskih nepogoda, odnosno protivgradne mreže, investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava kojom su obuhvaćeni i voćari, uz sufinansiranje Sekretarijata, 50 - 60%, odnosno 60 - 70% ukoliko su nosioci poljoprivrednih gazdinstava žene ili poljoprivrednici do 40 godina, biće nastavljeno i narednih godina.
           - Funkcionisanje na principima saradnje sa poljoprivrednicima je osnovni cilj Sekretarijata koji će u kreiranju budžeta za narednu godinu uključiti predstavnike udruženja i pojedince da svojim predlozima sugerišu kako da izgledaju konkursi. Krenuli smo sa takvom pričom formiranjem Radne grupe koja se odnosi na poljoprivrednike koji se uglavnom bave organskom proizvodnjom. Oni će sami kreirati konkursne linije koje će potom Sekretarijat objaviti naredne godine, i u skladu sa prihodima te konkurse i raspisivati - objasnio je sekretar.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com