Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE O podršci kreativnih vrednosti u Privrednoj komori Vojvodine

O podršci kreativnih vrednosti u Privrednoj komori Vojvodine

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Konferencije na temu „Podrži kreativne vrednosti“, održana u u četvrtak, 16.12. u Privrednoj komori Vojvodine.
            Pozdravljajući učesnike panel-diskusija, pokrajinski sekretar za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, Dragana Milošević, obratila se u uvodnom delu i istakla da je sintagma kreativne industrije, koja je suština ovog skupa, sama po sebi kontradiktorna jer je čine dve naoko potpuno suprotne reči - prva podrazumeva imaginaciju, misaonost i inovativnost, a druga jednoličnost, nemaštovitost i hladnu racionalnost.

            - Ne gubeći ništa na sopstvenoj idejnosti i kreativnosti, književnost odnosno izdavaštvo, štampani mediji i radio i televizija, zatim oblasti reklame, muzike i filma, scenskog stvaralaštva, dizajna i advertajzinga, sektora informacionih tehnologija i razvoja softvera i svi drugi segmenti koje sintagma kreativne industrije obuhvata dostigli su, baš kao i u zemljama razvijenog sveta, toliki obim i značaj da je reč industrije - kao sinonim za masovnu proizvodnju - za to zaista adekvatna - naglasila je Dragana Milošević.
            Ona je navela da se učešće pomenutih oblasti u našem godišnjem bruto proizvodu kreće i do sedam odsto, i da kreativne industirje rastu znatno brže od ostalih grana privrede, s tim što u njima radi oko 115.000 ljudi, od čega je polovina fakultetski obrazovana, preko dve trećine ima između 25 i 44 godine, a žene su zastupljenije nego u mnogim drugim granama.
Ove činjenice potvrđuju da je značaj oblasti kreativnih industrija izuzetno veliki i da to obavezuje državne organe na svim nivoima da im pruže odgovarajuću podršku.
            - Pokrajina snažno podržava kreativne industrije po modelu koji je istovetan u celoj zemlji - istakla je Miloševićeva, i dodala da ako se izuzmu direktna davanja štampanim medijima na manjinskim jezicima, koji bi uslovno mogli da se svrstaju u oblast kreativnih industrija, i za koje se godišnje izdvaja oko 350 miliona dinara, a u novom budžetu taj iznos biće oko 380 miliona, svi ostali vidovi podrške se realizuju putem konkursnog sufinansiranja.
            Po njenim rečima, najveći deo te podrške realizuje Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama sufinansiranjem filmskog, vizuelnog, književnog, scenskog i muzičkog stvaralaštva. Za sve te oblasti u 2016. godini, za koju je budžet planirala prethodna pokrajinska administracija, izdvojeno je 58 miliona dinara.
            - Već u prvoj godini u kojoj je budžet kreirala sadašnja pokrajinska administracija, ta izdvajanja su povećana na 75 miliona, da bi, u svakoj od narednih godina, ona bila veća od 100 miliona dinara. U poslednjih pet godina, od 2017. do 2021, u pomenute oblasti stvaralaštva koje se svrstavaju u kreativne industrije ukupno smo usmerili blizu 530 miliona dinara. Od toga, filmsko stvaralaštvo smo podržali sa 200 miliona, vizuelno sa 55,5 miliona, književno sa 91,3 miliona,  scensko sa 75 miliona i muzičko sa 91,5 miliona dinara - rekla je Dragana Milošević, uz konstataciju da je se pidemija virusa korona odrazila na izdvajanja za većinu oblasti društvenog života, pa i onih o kojima je ovde reč, ali da je uverena da će ta sredstva biti znatno veća u godinama koje dolaze.
            Konkursne linije za kreativne industrije, pored Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama, od 2017. godine uveo je i Pokrajinski sekretarijat za privredu i turizam i one se uglavnom odnose na podršku nabavci opreme i repromaterijala preduzećima koja funkcionišu u toj oblasti, a bile su vredne nešto više od 70 miliona dinara.
            - Iz ugla aktuelne pokrajinske administracije, kreativne industrije su oblast od izuzetno velikog značaja kako za našu ekonomiju, tako i za naš društveni i javni prostor u celini - dodala je Miloševićeva.
            U ime domaćina na konferenciji je govorio predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević, koji je istakao da u Vojvodini ima 30.000 privrednih subjekata iz kreativnih industrija i da oni zapošljavaju oko 115.000 ljudi. Njihov udeo u bruto domaćem proizvodu se kreće od 3,5 do 7,2 odsto, a po strukturi ih 40 odsto čine žene i to 70 odsto sa visokom stručnom spremom.
            - Privredna komora početkom ove godine osnovala Sekciju za kreativne industrije i  želja nam je bila da istaknemo značaj ove grane industrije , jedne od najbrže rastućih na svetu i da našim privrednicima omogućimo da da se okupe na jednom mestu i razmenjuju iskustva - rekao je između ostalog predsednik Privredne komore Vojvodine  Boško Vučurević.
            Programski direktor Galerije Matice srpske Danilo Vuksanović naglasio je da su kreativne industrije deo stabla čiji je koren kultura u sveopštem smislu.
            Sekretar Udruženja usluga Privrene komore Vojvodine Branislav Mamić rekao je da sektor kreativnih industrija u zemljama Evropske unije donosi 643 milijarde evra i da je u njemu zaposleno oko 7,5 miliona ljudi, dok je u Srbiji učešće četiri odsto u bruto domaćem proizvodu.
            O projektima Evropske unije u kojima učestvuje AP Vojvodina govorio je direktor Fonda „Evropski poslovi“ Aleksandar Simurdić.
            Na prvom panelu pod nazivom „Uticaj epidemije kovida 19 na kulturne i kreativne industrije“ učestvovali su književnica Jelena Bačić Alimpić, modna dizajnerka Zagorka Kalentić Marković, programski direktor Galerije Matice srpske Danilo Vuksanović i Zdravko Vulin iz inicijative „Spasimo muziku“.
            U okviru prvog panela održana je i rasprava „Razvoj i trendovi u kreativnom preduzetništvu u Srbiji i svetu; prepoznatljivost kreativnih industrija i njihov uticaj na održivi razvoj“. Na tu temu govorili su Jelena Borocki, profesor na Fakultetu tehničkih nauka i član tima Evropske mreže preduzetništva, Milica Mušicki, predstavnik Srbije u Sektorskoj grupi za kreativne industrije Evropske mreže preduzetništva, i Hristina Mikić, direktor Sektora za istraživanja i razvoj Instituta za kreativno preduzetništvo i inovacije.
            Na drugom panelu pod nazivom „Obrazovanje kao važna determinanta kreativnosti i doprinos kreativnih projekata očuvanju kulturnog nasleđa“  učestvovali su Violeta Đerković, koordinatorka Kulturnog centra „Svilara“, i Agota Vitkai Kučera, profesor na Akademiji umetnosti i član Saveza dramskih umetnika Vojvodine.

Izvor: https://www.vojvodina.gov.rs

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com