Projekti i mere unapređenja ekonomskog i socijalnog položaja žena u ruralnim sredinama preko njihovog udruživanja i umrežavanja sprovođene tokom gotovo dve decenije, intenzivirane poslednjih pet godina, postigli su polovične rezultate. Žene su osmislile druženja i razne aktivnosti u okviru svojih lokalnih sredina, ali još uvek njihov rad nije adekvatno vrednovan, niti je njihova uloga prepoznata kako u okviru domaćinstva, tako u okviru zajednice.
Neosporno da pozitivnih i konstruktivnih primera ima, a jedno od njih je UŽ „Udahni život“ Stanišić. Ljiljana Gusić, predsednica UŽ „Udahni život“, po vokaciji informatičar, već po njegovom osnivanju 2008., sa 18 žena članica, bez velikih očekivanja, organizuje lokalnu manifestaciju, prevashodno radi okupljanja žena istih i sličnih interesovanja, ali i predstavljanja Udruženja i njegovog rada meštanima. Videvši da umeju i imaju čime da se pohvale, uvrstile su manifestaciju u redovnu godišnju aktivnost.
- Naš rad je išao u pravcu aktuelnih konkursnih aktivnosti. Kako se koji konkursi raspišu, mi procenimo da li imamo mogućnosti da to realizujemo u našem selu. Tako je počeo rad sa decom, mladima i starijim osobama. Organizovale smo kulturno-umetničke manifestacije, a potom smo akcenat stavile na ekonomsko osnaživanje žena. Kultura, rad sa marginalizovanim grupama i ekonomsko osnaživanje žena bile su i ostale primarne oblasti naših aktivnosti. U Stanišiću smo podarile i manifestaciju „Dani hleba, vina i ljubavi“, koja je prepoznata po lepoti različitosti. Na taj način obeležavamo kraj žetvene sezone i okupljamo lokalne proizvođače. Akcenat je na žitu, a među izlagačima su pčelari, vinari, proizvođači sira i dr., kao i zanatlije - objašnjava gospođa Gusić.
Radom sa decom iz socijalno ugroženih porodica kroz projekat „Moje sigurno mesto“, organizovanjem dnevnog boravka i radionica, učinjen je znatan korak u pružanju neophodnih znanja i aktivnosti deci radi lakšeg uklapanja u zajednicu. Realizacijom kreativnih radionica sa ženama srednje dobi i starijim: pravljenja predmeta od gline, dekupaž na svili, oslikavanje na staklu, izrada magnetića..., nastoje se probuditi skriveni talenti i želja za drugačijim iskazivanjem žena preopterećenim poslovima u kući, njivi, bašti, a aktivnosti se usklađuju sa njihovim interesovanjima. Ekonomska inicijativa radno sposobnih žena zasnovana je na plasteničkoj proizvodnji povrća i preradi na organskim principima.
- Iako smo prošle period konverzije, od komercijalne u organsku proizvodnju, ostale smo bez sertifikata, preskupih za naše male površine. Nadamo se da će država prepoznati problem i umanjiti cene, jer su visoke takse ogromno opterećenje za proizvođače. Za nas i korisnike naših proizvoda najvažnije je da radimo po principu organske proizvodnje, kao što su naše bake radile - istakla je naša sagovornica.
Gospođa Gusić je naglasila da u selima ima sve manje stavnovnika i sve više zapuštenih bašta (površine 800m2), što je ogroman resurs koji je šteta ne iskoristiti. Žene koje obrađuju te bašte poslednjih šest godina na taj način obezbeđuju zdravstveno bezbednu hranu za svoja domaćinstva, a višak prodaju. Trenutno Udruženje raspolaže sa tri plastenika od po 400m2, a tri žene imaju sopstvene plastenike. U Stanišiću se na ovaj način prozvodi toliko da nema dovoljno proizvoda koliko ima zainteresovanih. Kupci su lokalci, oni koji mogu da isprate proces proizvodnje, ali osim njih kupci su iz okruženja, a onima iz Novog Sada i Beograda proizvodi se isporučuju na kućnu adresu. U Udruženju uveliko planiraju da se osim dominantnog paradajza, paprike, španaća..., od svežih, i kuvanog paradajza, đuveča, ajvara i malidžana, od gotovih proizvoda, obezbedi raznovrsnija, samim tim i konkurentnija ponuda.
- Bio je jedan period kada su žene ostavši bez posla izbegavale bilo kakve kontakte. Stasavanjem mlađe generacije koja za taj period ne zna, generacije koja je završila neke škole, zasnovala porodice, ali nažalost ostala bez posla, spremna je svašta da radi. Ove žene su nam nova ciljna grupa koja prepoznaje naš rad, ali i sama radi kreativne stvari, kolače, ketering za dečje rođendane, i to prodaje, u čemu im pomažu društvene mreže - dodaje predsednica.
UŽ „Udahni život“ je među najmlađim udruženjima žena u Srbiji. Od početka ima 18 članica, starosne dobi od 40 do 55 godina. U zavisnosti od aktivnosti koje organizuje Udruženju se priključuju i volonterke.
- Ženama na selu je sve nedostupno, od informacija do lekara. Da bi nam bar nešto bilo dobro morale smo da se same potrudimo i nedostatke preokrenemo u našu korist, a ovu u ekonomsku dobit i po tome smo postale prepoznatljive. Od rada u bašti imamo šest do osam meseci godišnje dodatne zarade. U tom dodatnom prihodu, koji ranije nismo imale, nalazimo naše zadovoljstvo - objašnjava gospođa Gusić, dodajući da je svojim aktivnostima, isticanjem autentičnog života u seoskoj sredini, Udruženje uspelo da privuče turiste. Razvoj u pravcu turističke ponude vide u povezivanju sa drugim, geografski bliskim selima, od kojih svako ima šta da ponudi: Kljajićevo (manifestacije, vinske ture), Čonoplja (jezero, etno-kuća, parni mlin), Stanišić (Likovna galerija), Svetozar Miletić (Kapela posvećena Gospi od Milosrđa, banja Lemeš); najsevernije naselje somborske opštine na 2 km od državne granice prema Mađarskoj, Riđica (Dvorac porodice Kovač, mostovi na rečici Plazović (Kiđoš), koja tokom leta često presuši). Problem su smeštajni kapaciteti, ali za pet-šest godina kažu da bi to mogla da bude realna priča. U želji za ekonomskom samoodrživošću i nezavisnošću od finansiranja putem projekata, u Udruženju se razmišlja i o drugim oblicima organizovanja, ali za sada nema čvrstih zakonskih osnova da to i ostvare. Želja da postignu više, brojnost ideja da učine svoj i život svoje porodice i stanovnika Stanišića ugodnijim, su neupitni, ali upkos tome ni one ne mogu sve same.