Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back HRANA I PIĆE VINO Bratislav Bata Rakićević: Župska kuća čestita, domaćinska

Bratislav Bata Rakićević: Župska kuća čestita, domaćinska

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Poljane su  nekada sa svih strana okruživale župsko vinogorje kako bi seljaci-vinogradari iz okolnih sela mogli da borave tokom radova, posebno jesenje berbe, koja je počinjala sredinom oktobra i trajala do kraja novembra, pa i duže. „Jedini stanovnici župskih poljana tokom čitave godine su bili vino, rakija i čuvar vinograda - poljak“ - kaže Tomislav Ivanović, vinski stručnjak i vlasnik sajta vinopedia.rs, elaborirajući ovu temu.

            Poljane ili vinska sela uskih ulica, sa kućama od kojih svaka ima vinski podrum i prostorijom za spavanje i odžaklijom na gornjem nivou, malih dvorišta ili bez njih, mogu da se uporede sa Negotinskim pimnicama, ali sa naglašenim karakteristikama Župe i ovdašnjih stanovnika. Od nekadašnjih poljana, u kojima se broj objekata kretao od 20 - 200 (Kruševica je bila najveća), ostala je nekolicina, manje - više ruiniranih, i ako se nešto po pitanju njihove obnove konkretno ne preduzme, preti im neminovno nestajanje.
            Da do toga ipak ne bi došlo, brinu pojedinci. Jedan od njih, najuporniji, rekli bi i najsvesniji njihovog značaja i istorijske uloge čuvara zapisa vremena prošlog, istovremeno prepoznavajući mogućnost realizacije ideje jedinstvenog turističkog proizvoda, je Bratislav Rakićević iz sela Velja Glava, vlasnik vinske kuće u Lukarevini, jednoj od obnovljenih poljana u Župi aleksandrovačkoj.
            Bratislava Bate Rakićević, vlasnik Vinske kuće „Rakićević“ u poljani Lukarevina odlučio je da ne dozvoli da njegova čukundedovina nestane, već je tražio načina da je obnovi i generacijama potonjim sačuva deo onoga što su njegovi preci gradili, kao i način na koji su radili i živeli, kroz ideju održivog turizma.
            - Ovo je jedini adaptiran objekat u Lukarevini, koja je nekada imala 11 kuća. Nalazi se između sela Leskovice i Velje Glave, gde je pola pripadalo jednom, druga polovina drugom selu. Neke su kuće danas ruševne, možda su dve-tri pale, ostale su useljive, ali će za pet, najdalje deset godna i one da nestanu. Moja kuća je dva puta obnavljana, prvi put 1986. godine, kao jedna od osam kuća u režiji Zavoda za zaštitu spomenika. Druga 2021. u okviru zabavnog serijala „Moja dedovina“ autora Milana Popovića, gde sam, kao domaćin, imao zadatak da okupim prijatelje, komšije i za četiri dana sa budžetom od šest tada prosečnih plata, što više uradim na kući staroj više od 150 godina. Iako pre intervencije nije bila reprezentativna, na kući je bilo istaknuto „Nije na prodaju“, jer smo i ja, i moji prijatelji verovali da možemo da je „podmladimo“ - tvrdi gospodin Rakićević.
            A da je bilo lako nije. Sredstva su bila tu, doduše ograničena, ali najveći problem je bio naći majstore koji znaju postupak gradnje primenjivan pre bezmalo dva veka, od blata, pleve i kreča.
            - Morao je neko da nam kaže gde da kopamo žutu zemlju „kruškovaču”, jer nije svaka pogodna za gradnju. Najveći problem je bio pleva, umesto koje smo sitnili slamu i dodavali je zemlji koja se priprema tako što se kvasi i gazi dok se ne ujednači. U smesu smo dodavali pesak i kreč, tzv. „melez“, zatim premazivali zidove. Krov, zbog autentičnosti, nismo mogli da prekrijemo crepom, već ćeramidom, pa smo na slagali daske, preko kojih smo postavili vodootporan ter papir, i tek onda postavljali ćeramidu, kao što je i bilo - objašnjava ovaj domaćin, vlasnik dva hektara vinograda, u kojima je i starinski Prokupac, zasad iz 1950-te. Danas je čokoću, sađenom metar sa metar, dva reda Prokupca i jedan Tamjanike, ravno 73 godine. I sada, kao i tada, svaki je vinograd veličine 15 ari imao 85% Prokupca i 15% Tamjanike ili nekog drugog belog grožđa, da bi domaćin imao i za belo i za crno vino. Kasnije smo posadili Chardonnay i Bugrundac beli, ali mislim da ćemo Chardonanay za koju godinu da zamenimo Tamjanikom i Prokupcem - najavljuje naš domaćin, priznajući da su Župljani svojevremeno bili isprovocirani sortama Merlot i Cabernet Sauvognon, ali su kasnije vratili Tamjaniku, koja dobro podnosi sušu, daje dobar kvalitet, i za ove uslove može da iznedri odlična vina. Jer, klima se promenila, nastala su topla i sušna leta, blage zime, i druga - treća kategorija zemlje na kojoj je vinograd, najviše odgovara ovoj sorti.
            Ideja ulaganja i obnovljanja kuće u poljani razvija se u pravcu održivog turizma, gde će domaćin u istorijskom ambijentu, moći da pokaže jednu autentičnu zanimljivost iz Župe, da primereno ugosti turiste služeći im domaće proizvode, pre svega proju, sir, kajmak i svadbarski kupus iz grneta uz vina iz svoje vinarije. Za sada Vinska kuća „Rakićević“ ima četiri etikete: Belu Zdravicu - kupaža sorti Rizling i Chardonanay; Tanjaniku - 100% sortno vino, novo vino ove vinske kuće; i jedna tradicionalna - Rakićević Zdravica, rose vino 90 % Prokupac, 10% Burgundac crni; posebno mesto zauzima Blagoslov - 100% Prokupac, iz starinskog zasada. Upiti turističkih agencija i grupa već postoje, posete su još uvek sporadične, ali sa lepim vremenom biće ih sve više.
            Domaćinstvo Rakićević u svom posedu ima sedam hektara voćnjaka: malina, kupina, šljiva. Ima i nešto malo stoke. Vinograd dođe tek kao hobi.
            Rakićevići imaju troje dece. Najstarija Anita, student je završne godine fizike, mlađa Ksenija, trenutno njihova najveća uzdanica koja uskoči kad god je pomoć potrebna, učinila ih je srećnim darujući im jednog Relju. Najmlađi Mateja učenik je petog razreda osnovne škole i privučen idejom i dinamikom posla hoće da pomogne. Majka i otac se nadaju da će se s godinama potpuno „primiti“ na ovu priču, jer će narastajući problem nedostatka radne snaga biti sve veći.
            Kako je važno očuvati, obnoviti i prošlošću oplemeniti sadašnjost, Bratislav Bata Rakićević, podržan u svim svojim zamislima, od svoje supruge, to dobro zna. Zato i dan danji slave tri slave: Stevanjdan zimski i praznik mira i sloge - Stevanjdan letnji, ali i Svetu Trojicu - Duhove, kada se kite bogomolje, a u njihovoj kući okupljaju prijatelji. Njih 50 i više.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com