Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Tako to rade Kikinđani

Tako to rade Kikinđani

  • PDF

            Jasmina Milankov, v.d. direktor Turističke organizacije grada Kikinda, priznaje da su ludaje i sove ušare zimi, najjački mamac za dolazak turista u ovaj banatski grad, ali sigurno ne jedini. I tek kada dođu, pridošlice otkrivaju čari ovog mesta, sadržaje koje ne mogu naći ni na jednom drugom.

            Po njenim rečima, praznik posvećen ludaji, trećeg vikenda septembra u trajanju od četiri dana, jedan je od mnogih u regionu, ali jedini obeležen na način kako to Kikinđani umeju, sa mnoštvom pratećih, ništa manje interesantnih, originalnih događaja. Ovogodišnji pobednik, kao i prošle godine, Tibor Kokai iz Tápiószentmárton-a, Mađarska, obećao je da će doneti najtežu bundevu, i doneo je. Težila je 716.5kg i trebalo joj je 153 dana da dostigne tu težinu. Ona je apsolutni šampion u dosadašnjih 37 godina, koliko se ovo takmičenje održava. Ove godine, kao zvanični članovi Svetske organizacije uzgajivača bundeve, Dani ludaje su se našli u kalendaru svetskih događaja, koji obezbeđuje vidljivost manifestacije i postignutih rezultata.
            Osim zanimljivog, koloritnog izgleda, bundeva je izuzetno blagotvorna za zdravlje ljudi. To Kikinđani dobro znaju, i pripremaju je na 101 način. Od 2017. godine, u okviru manifestacije promovišu se novi proizvodi od bundeve, pa je napravljeno pivo od bundeve, sladoled, brašno i pekmez, salata od bundeve, liker i puter. Ove godine upriličena je promocija originalnog Kikindskog Somersby Cider-a. Po prvi put promovisan je i jedan kozmetički proizvod - šampon od bundeve sa cimetom.
            Udruženje „Kikindska ludaja“, koje čine mladi uzgajivači bundeve koji žele da putem ovog proizvoda promovišu svoj grad, pokrenuli su kod Zavoda za intelektualnu svojinu Republike Srbije postupak zaštite geografskog porekla kikindske ludaje. Tako bi ovaj simbol grada, do kraja godine mogao da dobije i oznaku geografskog porekla.
            Pored bundeve Kikinđani se uveliko bave proizvodnjom lešnika i proizvodima od lešnika. Čak 22 gazdinstava uzgajaju lešnik. Posebno se ističe PG Alekse Raca iz Nakova, koji je na površini od dva hektara 2013. godine otpočeo proizvodnju, da bi danas finalizarao proizvodnju i tržištu ponudio „Nutto“ (lešnik, med), puter od lešnika i hladno ceđeno ulje, i sve to bez konzervansa, aditiva i drugih neadekvatnih za ishranu dodataka.
            Ko se malo razume u ondašnje prilike zna za odlične banatske rakijaše. Među najpoznatijim su Šurlan Rakije, Novi Kozarci; Destilerija Hubert 1924., Banatsko Veliko Selo; Destille pecara Mihalj Mesaroš, Kikinda... Kada je reč o vinu, Kikinđani kažu da tu imaju još štošta da urade i nauče, ali se i tu izdvajaju neka imena, najviše iz Iđoša: Udruženje vinogradara i vinara „Šasla“ Iđoš i Kepul - Porodični podrum vina, Podrum Malbašić Novi Kozarci.
            Stari zanati i dalje žive u Kikindi. Čak 32 stanovnika kikindske opštine nosioci su Sertifikata starih zanata, odnosno njihovi proizvodi su pod zaštitom Ministarstva privrede Republike Srbije, koje izdaje preduzetnicima sertifikate u oblasti tradicionalnih zanata, starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Svi oni, učestvuju u Sajmu preduzetnika u okviru Dana ludaje. Jasmina Milankov poručuje:
            - Teško da se za jedan dan može osetiti atmosfera ovog mesta. Zato treba doći tokom vikenda, možda i dan duže, i proći 22. najlepšom ulicom na svetu, sa drvoredom od 389 stabala američkog koprivića, srebrnog jasena, duda i lipa. Obavezno treba čuti priču o Kiki, mamutu pronađenom 1996. u glinokopu fabrike „Toza Marović“ čiji se skelet danas čuva u Narodnom muzeju Kikinda, kao i jedinstvenom muzeju na otvorenom Terra, i Muzeju Terra, u prostoru stare kasarne „Servo Mihalj“, sa oko 1.000 skulptura u terakoti. Treba otići do Banatskog Veikog Sela, jezera Laguna koje je nastalo pregalačkim radom meštana na mestu gde je ranije bila deponija. Zbog čudotvorne ikone presvete Bogorodice, jedne od pet kopija hilandarske ikone, u crkvu posvećenu Svetom proroku Iliji u Novim Kozarcima dolaze vernici iz svih krajeva Srbije. Zbog grobnice porodice Čarnojević, direktnih potomaka Arsenija III Čarnojevića, u Ruskom Selu, zaštićenom nepokretnom kulturnom dobru i spomeniku kulture od velikog značaja, takođe... Ne treba zaboraviti ni Mokrin, i manifestacije posvećene dvojici velikana: Memorijal „Miroslav Antić“ i „Dan Raše Popova“. Valja se zabaviti uz atrakciju zvanu Gusanijada, takođe u Mokrinu. Sve turističke destinacije su obeležene turističkom signalizacijom, ali svaki turista može da se informiše na sajtu www.kikinda-turizam.rs, ili da nam se direktno obrati, a mi ćemo biti raspoloženi i dobri turistički vodiči i domaćini - rekla je Jasmina Milankov.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com