Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Pogled na Knjaževac sa reke i iz vazduha

Pogled na Knjaževac sa reke i iz vazduha

  • PDF

            Podignut na mestu susreta Trgoviškog i Svrljiškog Timoka u Beli Timok, okružen obroncima Stare planine, Tresibabe i Tupižnice, Knjaževac je od vajkada bio mesto udobno za život. Osim Slovena, u Timočku dolinu dolazili su i odlazili Franci, Bugari, Romeji, nazivali raznim imenima, od Timacum Minus-a, Gurgusovca (po golubovima „gurgusanima”), do današnjeg, iz 1859., po knjazu Milošu Obrenoviću. Proizvod turbulentnih istorijskih dešavanja nasleđe vidljivo je u graditeljstvu, običajima, jeziku. Da li zbog voda na kojima je podignut grad, planina i zdravog, svežeg vazduha, raskošne prirode ili nečeg sasvim drugog, Knjaževčani slove za vedre, gostoljubive domaćine i provereno dobre ljude.

            Gondole na Svrljiškom Timoku i Babinom zubu
            Knjaževac se često pominje uoči zime i predstojeće ski sezone na Staroj planini, značajnom turističkom centru, zaboravljajući posebnost samog grada i njegove ponude.
            Trudeći se vekovima da sačuvaju duh srpskog naroda, sebično štiteći tekovine nasleđa (poput jedinstvene zbirke dvopređnih čarapa), u čemu su u najvećem obimu i uspeli, Knjaževčani i dalje tragaju za starim izvorima, okrenuti novim vizijama za buduća vremena.
            - U našem kraju se zadržala tradicija o kojoj vodimo računa jer znamo da je to ono po čemu se razlikujemo i čini nas jedinstvenim. Prošlost je ta koja nas je odredila i učinila ovakvima kakvi smo - istakla je Jelena Kinđer, direktor Turističke organizacije opštine Knjaževac, i iz bogate ponude turističkih sadržaja grada izdvaja letos porinute dve gondole i pedalinu, koje kao nov turistički proizvod plove Svrljiškim Timokom centrom grada, pružajući novu perspektivu upoznavanja grada na sedam mostova, od koji je najpoznatiji kameni iz 1913-te.
            Da bi se omogućilo par kilometara nezaboravnog doživljaja, od Spomen parka, pored Doma kulture, Gradskog parka do Doma učenika i Džervinove kule, Knjaževčani su u prethodnom periodu, podizanjem brane i akumulacijom vode, nedovoljno jaku reku učinili mogućom za plovidbu. Tako su vratili vreme sto godina unazad, kada su Knjaževčani provodili idilično vreme na reci, u gondolama identičnim onim u Veneciji.
            - Dve nove, izgrađene su u majstorskoj radionici u Bačkom Petrovcu, i replika su onih na starim razglednicama - objasnila je Jelena Kinđer, i šaljivo primetila, da ovo nisu prve gondole u ovoj opštini, jer je 2012-te na Staroj planini, u ski centru „Babin zub“, na stazi „Jabučko ravnište“, puštena u promet prva ski gondola u Srbiji.
            Privode se kraju i radovi na kapitalnom projektu izgradnje wellness i rehabilitacionog centra na lokaciji Banjica, Rgoška banja, u neposrednoj blizini izvora termalne vode (28°C).
            - Pošto smo proces stavljanja u funkciju potencijala započeli, nadamo se da će se na ovaj projekat nadovezati izgradnja hotela sa 4*, nalik termama, finansiran sredstvima države i opštine, kao i prethodni. Na Banjici je i sada „slobodno“ kupanje na jezeru sa termalnom vodom, omiljenom mestu Kraljevčana, koji ga masovno koriste kako leti tako i zimi.
            Knjaževačka vina su posebna. Kažu i zemlja i klima idu mu na ruku. Takođe neodvojivo od istorije i tradicije, i veruje se da „kada sve prođe, ostaće Bog i vino“. Od tri velike vinarije: „Džervin“, „Jović“, „Todorović“, za sada samo Vinarija „Jović“ prima goste. Degustacione sale druge dve vinarije su u završnoj fazi radova. U vinariji „Jović” u Potrkanju može se probati i „Višnjica”, jedinstveno voćno vino od višnje, voća po kojem je Knjaževac i čitavo područje najpoznatije. Puno se ulaže u poljoprivredu i svake godine zahvaljujući subvencijama države, uvećavaju se voćni zasadi, posebno višanja.
            Knjaževački specijaliteti
            Neki specijaliteti se mogu probati samo u Knjaževcu, kao što prepržolj (pljesakvica od junećeg mesa, dve kriške prepečenog, uljem i alevom paprikom premazanog hleba), belmuž, jagnjetina pod sačem i mnogi drugi, kojima uz vino sa ovog terena, nijedan putnik, turista, nije odoleo.
            Među brojnim artefaktima, na potezu sela Ravna, pronađen je kip boga Dionisa, neoboriv dokaz da su i rimski legionari voleli ovdašnja vina. Zbog toga je u selu, pored Arheo-etno parka sa rekonstruisanim prikazom tradicionalnog graditeljstva ovog kraja, podignut i Muzej vina sa vinotekom, ambarom i kazanom za pečenje rakije sa Stare planine, kao i lapidarijumom. Knjaževčani su se bavili vinogradarstvom i pod turskom vlašću. U to vreme naročito cenjeno bilo je „Timočko crno". Godine 1927. ovde je osnovana Vinogradarsko-zemljoradnička zadruga, treća u Srbiji u to vreme. Direktni naslednik pomenute zadruge, je Preduzeće „Džervin", koje je tokom 2013. godine obnovljeno, i danas je respektabilna kompanija od značaja za čitav region.
            S obzirom na raznolikost i osobenost nasleđa kraj je riznica kreativnih umetnosti, koje naslonjene na starinu neguju Udruženje za negu tradicije „Izvor“, Etno Centar, a 2021. mladi ljudi inspirisani vrednošću nasleđa, osnivaju Udruženje „Art Address“ usmereno ka kulturnim i modnim sadržajima.
            U svakoj turističkoj ponudi, smeštajni kapaciteti mogu da predstavljaju ozbiljan problem. Knjaževac ih za sada ima dovoljno zahvaljujući „buđenju“ seoskih domaćinstava koji perspektivu svog razvoja vide u turizmu. U samom gradu nalaze se Grand hotel „Mali predah“ i hotel „Timok“; na Staroj planini: hotel „Stara planina“ na vrhu planine, Planinarski dom „Midžor“, Vila „Bajka“ na Crnom vrhu, Etno selo Srna & Hotel Aleksej u selu Inovo,             - Za prvih šest meseci na području knjaževačke opštine ostvareno je 60.000 noćenja, daleko više od istog perioda prošle godine, dok je 2019. sa 96.000 noćenja, još uvek teško dostižna. Zadovoljni smo što se ovog trenutka oko 60 - 70 domaćinstava bavi seoskim turizmom, uglavnom u selima podno Stare planine: Crni Vrh, Kalna, Čustica, Zubetinac, Rgošte, Bučje, Jalovik, Vrtovac, Inovo i dr., i sigurni smo da će ih biti sve više - zaključila je Jelena Kinđer.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com