Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back HRANA I PIĆE RAKIJA Jedinstveni Pevac u Srbiji

Jedinstveni Pevac u Srbiji

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Iznenađenje, neverica, a potom i potvrda da znanje, posvećenost i radinost, bez obzira na životnu dob, može iznedriti vrhunski rezultat. Slušati i kada zapne, pitati one koji znaju više. Na kraju sve odluke donositi sam i stati iza njih. Jer tako rade pobednici. Aleksandar Stanković iz Cvetojevca jedan je od njih. Destilerija/podrum Pevac u prelepom šumadijskom selu nadomak Kragujevca, lepog imena Cvetojevac, jedna je od onih koja se ne da opisati jer nedostaju reči. Produkt promišljanja bračnog para, Aleksandra Stanković i Ivane Nikolić Stanković, koji dizajniraju svako u svom domenu, jedan ono što je u bocama, drugi boce i oko njih, doveo je do kompleksne i na našim prostorima, jedinstvene kuće rakije, vina, vinjaka i piva, i sve to na jednom mestu.

            Ovako je počelo
            Ime je preuzeto iz stare porodične kragujevačke kafane, jedne od tri u kojima se i sam do 2008. gospodin Stanković bavio ugostiteljstvom. Jedan od razlogaje taj što je u svim kulturama sveta pevac simbol sa pozitivnom konotacijom u značenju sreće, početka, plodnosti, novog života..., svega pozitivnog. Drugi simbol ovog mesta je Fića, pre maskota destilerije, iz 1980-te, godine rođenja domaćina, u foajeu objekta pod čijim krovom se kreira paleta vrhunskih pića.
            Podrum Pevac zasnovan na modernim principima i tradicionalnim osnovama od osnivanja, 2008. se bavi proizvodnjom rakija, a od 2017. i proizvodnjom vina, i za sada, još uvek iz hobija, kraft pivom. Paralelno razvija se i turistička delatnost u restoransko-degustacionom prostoru u okviru objekta.
            Salonski foaje, trenutno barrique podrum, budući rakijsko-vinski shop, u kojima su se u vreme naše posete nalazila dva proizvoda na odležavanju. Jedan u burićima od 500 litara Šumadijska šljiva Ranka, sa oznakom geografskog porekla, zahvaljujući Udruženju „Šumadijska rakija“, čiji je jedan od osnivača gospodin Stanković i vlasnik jedne od pet destilerija u Šumadiji, Kragujevcu koji je na ovaj način zaštitio svoj proizvod.
            Šumadijska šljivovica
            - Te 2018. godine „podigli smo prašinu“ da vratimo naše autohtone sorte šljiva na tržište Srbije i reprezentujemo kvalitet naših starih sorti. Kod zaštite oznake geografskog porekla šljiva mora biti sa područja opštine Kragujevac, burići od srpskog hrasta zapremine 500 litara, a minimu odležavanja rakije 18 meseci. I ako sve te zahteve ispunite onda možete da dobijete sertifikat - Šumadijska šljivovica. Niko od nas, naravno, nije se odlučio da takav proizvod na tržište pusti nakon 18 meseci i još uvek su te rakije na odležavanju. Drugi proizvod je naš konjak iz berbe, 2017, 2018. i 2019-te. Konjak iz prve berbe se krajem 2022. prvi put našao na tržištu - objašnjava gospodin Stanković, potomak pradede Velička, pintera, čiji je prvi posao bio u Kraljevoj vinariji u Topoli, za čega postoje i dokazi. U ulaznoj prostoriji, kao muzeju, u vidu eksponata izložen je njegov alat star preko 100 godina.
            Da li je ispravno razdvajati ovu vinsko-rakijsku priču s obzirom da sve leži na plećima jednog čoveka? Verovatno nije, ali radi lakšeg snalaženja krenućemo tim putem.
            U destileriji se proizvodi 16 vrsta rakija: tri tipa rakija od dunje (klasična bela, žuta - kraći vremenski period odležava u drvetu, i najpoznatiji proizvod destilerije - ZLATNI PEVAC, selekcija dunje sa jestivim 23-karatnim zlatnim listićima - nešto najkvalitetnije na našem tržištu, odležava godinu dana u hrastovim burićima); dva tipa šljive, dva tipa kajsnije, loza, rakija od maline, vilijamovka; u pripremi za tržište je konjak pet godina star; pet vrsta likera: od višnje, maline, pelinkovac, liker od oraha i dunje. Za kvalitet PEVAC rakija osvojene su brojne nagrade. Domaćini će reći da su najsjajnije one koje su osvojila „srca ljubitelja rakije“, ali tu su i konkretna zlata: Zlatni Pevac, Žestival Užice 2017; Pevac „Desetka“ šljiva, Spirit Fest Sarajevo (2017); Pevac „Debeljko“ liker orah, Kajsija...
            I vino i pivo
            Najdražu nagradu, duplo zlato, ujedno i prestižnu nagradu, osvojilo je vino ZAGRLJAJ (berba 2019), gde je proglašeno među 10 najboljih svetskih vina u Begamu, specijalizovanom takmičenju za vina od sorti Merlot i Cabernet. Radi se o vinu koje je dve godine odležalo u srpskom hrastu, od grožđa iz sopstvenih vinograda u Rekovcu, gde se gaje sorte Cabernet Sauvignon, Merlot i Cabernet Franc, spojeni u ZAGRLJAJU. Krajem 2022. godine, sa najvećeg takmičenja, AWC Vienna, stigla je vest o zlatnoj medalji za limitiranu etiketu Gušt Barrique Vinarije Pevac.
            U vinskoj ponudi ove vinarije nalaze se: tri etikete belih vina: Tamjanika IZAZOV GUŠT Chardonnay i GUŠT Charodnnay barrique, dve etikete rose vina od Ceberne Franc, Kukuriku (za koju je etiketu radila njihova ćerkica) i Kokoda, dve etikete crvenog vina: ZAGRLJAJ i autohtona srpska sorta PROKUPAC.
            Vinarija Pevac 60% proizvodnje izvozi u zemlje od SAD do Australije. Najviše u SAD i Crnu Goru, u kojoj su prisutni 10 godina, i „oni objekti u kojima nas nema imaju neki problem, ili ne plaćaju ili su loši“ - dodaje domaćin.
            Susret sa Aleksandrom Stankovićem bila je i prilika da se napravi paralela između proizvodnje vina i rakije.
            - Dok rakija traži svog gazdu, vino traži svog gospodara. Rakijski posao zahteva veliki prostor, jer od 50.000 kilograma voća koje preradimo, dobijamo 5.000 litara rakije. Puno je zahtevnije raditi sa vinom. Kada ispečem rakiju „zaboravim“ na nju. Sa vinom vodim stalnu borbu sa vremenom, klimom i tajmingom, u vinogradu, a potom i podrumu. Dok rakija voli kiseonik, pomaže u njenom starenju i oplemenjivanju, vinu je oksidacija najveći neprijatelj. Ali je zato obrt novca za razliku od rakije neuporedivo brži. Od završetka berbe za mesec i po dana mogu da flaširam Tamjaniku, Rose i za tri meseca imam spreman proizvod. I još ako sam dobar u prodaji, do sledeće berbe sam ispraznio podrum. Obrt novca je kod rakije uslovljen dužinom puta od ploda do finalnog proizvoda u trajanju od tri godine. Za jednu litru rakije potrebno je 10 puta više voća u odnosu na vino, gde je za jednu buteljku potreban jedan kilogam grožđa. U procesu proizvodnje sa rakijom je manje oscilacija i neke korekcije su moguće, kod vina ne - objašnjava gospodin Stanković.
            Domaćinska kuća Stankovića
            - Ja sam sve radio naopako. Prvo sam se zaljubio u rakiju, a onda, u kafani uz lepu muziku, i u lepo vino. Godine 2014. želeći da proširimo posao, tražili smo imanje i ovo je bilo jedino koje je odgovaralo našim zamislima i imalo regulisane vlasničke odnose, pa smo tako, kao rođeni Kragujevčani, ja sa završenim turizmom, moja supruga umetnošću, bez ikakvog kontakta sa proizvodnjom rakije, postali proizvođači rakija, vina i drugih pića - kaže domaćin.
            Važno je naglasiti još nekoliko stvari. Podrum Pevac ima 6 hektara pod vinogradom, dok se voće još uvek kupuje. Nabavka je sve teža jer Srbija izumire i sa voćem i sa ljudima.
            Podrum Pevac poseduje Veselu mašinu ili kazan, jedan jedini te vrste u Srbiji. Celokupna destilacija se radi u kolonama uz uštedu vremena i energije. U tom zatvorenom procesu destilat se prečisti, prepeče bez da se gubi miris, ukus i količina, i na kraju dobija nešto bolje, a da se ništa ne pogorša. U tom procesu se ne radi prepek već se dobija ljuta rakija. Na izlasku, kada jačina rakije dođe na 50 stepeni, tzv. srce rakije, proces se prekida. Ovo ima prednosti posebno kod izvoza, jer je metil alkohol sveden na minimum.
            U Podrumu Pevac se vodi računa i o očuvanju životne okoline: sve staklo i papir se recikliraju, a na krovu objekta se nalazi solarna elektrana instalirane snage 35kW.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com