Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Okrugli sto: Otpadna ulja - sirovine ili otpad

Okrugli sto: Otpadna ulja - sirovine ili otpad

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 6
  • Sledeća

            Okrugli sto na aktuelnu temu o kojoj se još uvek nedovoljno priča - „Otpadna ulja - sirovina ili otpad“ održan je u Privrednoj komori Vojvodine (PKV) u četvrtak, 16.03.2023. godine, kao jedan od važnih koraka u tretmanu opasnog materijala na adekvatan način i sprečavanja zloupotrebe istog.
            Životna sredina nije obaveza već potreba - moglo se čuti od učesnika skupa, koje je pozdravio Boško Vučurević, direktor PKV i između ostalog istakao:

            - Svi znamo koliko je danas ovo važna tema i koliko je tretman ulja u drugim zemljama na višem nivou nego što je kod nas. Dovoljno je da obratimo pažnju na saobraćaj i zapitamo se gde sva ta ulja završavaju. Uglavnom ne na pravom mestu koje obezbeđuje vraćanje rabljenih u ulja koja mogu da se koriste. Samo 10% ulja se tretira, ostatak sagoreva uglavnom u pećkama i odlazi u atmosferu i postaju veliki zagađivači životne sredine. Smatram potrebu da na ovom skupu zauzmemo stav i pokrenemo inicijativu kojom ćemo tretman ulja pokušati da usmerimo na viši nivo.
            Iako se Pokrajinski sekretarijat za zaštitu životne sredine podjednako bavi strategijom upravljanja komunalnim i industrijskim otpadom na teritoriji AP Vojvodine, Nemanja Erceg, pokrajinski sekretar za urbanizam i zaštitu životne sredine je naglasio da je ovoga puta reč o industrijskom otpadu, odnosno otpadnim uljima koja predstavljaju sve veću pretnju, i zahtevaju preduzimanje značajnijih koraka stavljanja pod kontrolu, napominjući raskorak sve većih količina prijavljenog generičkog otpada, i vrlo maloj količini zbrinutog.
             - Imali smo određene razgovore sa Fakultetom tehničkih nauka (FTN) u Novom Sadu i u narednom periodu ćemo pokrenuti projekat koji će imati za cilj da ovu vrstu opada približimo sakupljačima, postrojenjima za upravljanje otpadom, i na neki način dovedemo do zaokruženog sistema, od mesta nastanka, do mesta njegovog zbrinjavanja. Jednom zagađena sredina nepovratno se ili teško vraća u prvobitno stanja i iz tog razloga se Sekretarijat trudi da u skladu sa ulogom koja mu je po zakonskoj regulativi data, da označimo generatore industrijskog otpada, da radi dobijanja potpunih podataka, uvedemo sistem, proširimo kapacitete i da sve količine generisanog otpada, budu na adekvatan i zakonski način zbrnute - objasnio je  Nemanja Erceg.
            Zbog  visokog potencijala da zagade i degradiraju  životnu sredinu, kao i opasnosti po zdravlje ljudi, otpadna ulja se, u skladu sa postojećim zakonskim regulativama klasifikuju kao opasan otpad. Nebojša Malešević iz Avista Oil Beograd, matične nemačke kompanije Avista Oil AG, je na čelu firme koja se bavi upravljanjem otpadnim uljima, primenom skupa mera koje obuhvataju sakupljanje, razvrstavanje, transport, skladištenje i tretman otpadnih ulja ili odlaganje otpadaka, odnosno ostataka posle tretmana. Ova firma se bavi i rerafinacijom otpadnih ulja, pomoću koje se primenom fizičko-hemijskih postupaka dobijaju nova bazna ulja, i samim tim ima prednost u odnosu na druge vrste reciklaže.
            - Kada je u pitanju tretman otpadnih ulja Srbija nema ni finansijskih, ni tehnoloških, ni količinskih kapaciteta za instalaciju postrojenja za rerafinaciju. Većina evropskih zemaja ga takođe nema. Međutim, te zemlje su u obavezi, ili će vrlo brzo biti, da otpadna ulja izvezu u zemlje EU koje ga imaju - obavestio je gospodin Malešević, dodajuću da se godišnje u svetu potroši 40 milijardi kilograma maziva, ulja, odnosno pet kilograma po stanovniku planete. Procena je da se kod nas potroši oko 50 hiljada tona, što govori da ne odstupamo od potrošnje u ostatku sveta.
            Istakao je i premere dobre prakse, koji se odnose na Nemačku, gde vladaju tržišni uslovi, i Hrvatsku, gde je sistem zamišljen slično našem, ali se primenjuje.
            Igor Stanimirović, predsednik UO „Inženjeri zaštite životne sredine“ je rekao da je namera ovog skupa da ukaže na jedan ozbiljan problem koji se javlja usled malog procenta prikupljanja i tretmana ulja u Srbiji, dok se veliki deo najčešće spaljuje na neadekvatan način, pri čemu nastaju posledice pogubne po zdravlje ljudi.
            - Ne morate vi lično da budete neko ko generiše otpadna ulja, niti da ga spaljujete. Dovoljno je da to učini vaš komšija. Da bi se to sprečilo neophodno da se uspostavi Regulativa kada su otpadna ulja u pitanju, koja nije menjana od 2010. godine, poveća inspekcijski nadzor kako bi se sprečile zloupotrebe i td. Strategiojom za smanjenje zagađenja vazduha došli smo do podataka da svake godine 12.000 ljudi umre od posledica zagađenja vazduha, od čega je jedan od uzorka i ovaj o kojem pričamo - zaključio je Igor Stanimirović, naglašavajući ozbiljnost teme i potrebu za njenim što efikasnijim rešavanjem.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com