Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back HRANA I PIĆE VINO GRAŠAC - vino velikih potencijala ponosno nosi svoje ime

GRAŠAC - vino velikih potencijala ponosno nosi svoje ime

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 2
  • Sledeća

            Fruškogorsko vinogorje je najrazvijenije, ujedno i najstarije u Srbiji, sa prvim legalnim vinogradom na Šuljamačkoj glavici, danas obnovljenim, a koji je oko 280. godine zasadio rimski imperator Marcus Aurelius Probus, rođen u obližnjem selu Grgurevci, i kao „otac fruškogorskog vinogradarstva“ stekao pravo da jedna sorta vinove loze ponese njegovo ime. Fruška gora je postojbina brojih vrhunskih vina, i do sada najviše ocenjenog srpskog vina na Decanter (DWWA) 2022. u Londonu - platinastim priznanjem za Chardonnay barrique Omnibus Lector 2015 vinarije Erdevik. Za ovakav kvalitet zaslužni su i teroar, koji odlikuje veliki diverzitet mikrolokaliteta sa različitim podlogama (glina, šljunak, krečnjak...), te „anomalija“ u kojoj je severna strana planine toplija od južne (11,8°C naspram, 11,3°C). Razlog tome je Dunav, čija velika vodena masa greje njene padine, a blaga i spremna da prigrli sunce severna strana je ta koja ruši predrasude o fuškogorskim crvenim vinima, kao manje kvalitetnim od belih. Sve to pogoduje uzgoju odličnog grožđa i proizvodnju vanserijskih vina, među kojima se poslednjih godina izdvojio GRAŠAC.

            - Svaka vinska regija na svetu je prepoznatljiva po nekom vinu, a Fruška gora je bez sumnje rodno mesto GRAŠCA. Prvi put u istoriji pominje se u Volnijevom Herbarijumu na nemačkom, slovačkom, mađarskom i srpskom jeziku, što je potvrda da je GRAŠAC autohtona sorta Fruške gore - zaključio je Igor Luković, vrhunski autoritet po pitanju vina.
            Andrej Volni, direktor Karlovačke gimnazije (1798-1816), vrsni pedagog, iza sebe je ostavio tzv. Volnijev Herbarijum, podeljen u tri sveske (centurije), od koje su ostale I (1797) i III centurija (1801), dok je druga stradala za vreme Drugog svetskog rata. U delu zbirke pohranjene u jednoj kutiji, nađeno je i 120 listova sa 55 uzoraka različitih sorti vinove loze, u vreme nastanka Herbarijuma, prisutne na Fruškoj gori, među kojima je i GRAŠAC beli.
            Prokopije Bolić, arhimandrit manastira Rakovac na Fruškoj gori je 1816. u Budimu objavio knjigu pod nazivom „Savršeni vinodelac“ sa podacima imena starih srpskih sorti vinove loze i njihovim opisima. Među opisima tamjanike, skadarke, dinke, mirkovače, crne zelenike, pominje se i GRAŠAC - onakav kakvog ga znamo danas.
            - U prvoj polovini XX veka bilo je pogrešno zvati GRAŠAC Italijanskim rizlingom, jer nema veze niti sa Italijom, niti sa nemačkom sortom, i opravdan je povratak fruškogorskih vinara izvornom imenu - smatra Igor Luković, pokretač priče o poreklu imena ove sorte.
            Isprovociran onim što je čuo kroz razgovor sa Slavkom Kišom, poznatim karlovačkim vinarom i vinogradarom, povodom etikete GRAŠAC 2015 Vinarije „Kiš“, bio je rešen da ide do kraja: - GRAŠAC je na Fruškoj gori bio oduvek. I kada smo posle rata (II svetskog) krenuli u sadnju novih, uvezenih sorti, GRAŠAC je ostao jer je bio vrh kvaliteta nekada. Za vreme Orfelina zvali su ga GRAŠAC beli, a postojao je i GRAŠAC crni. Za mog veka, zvali smo ga rizling. Lepo je to ime, možda zvučnije, ali eto, mi se vraćamo autentičnom, starom, našem i uzgajamo ga kao GRAŠAC, koji može da da jako dobra vina - rekao je Slavko Kiš.
            U literaturi XIX veka nigde se ne pominje rizling, ime koje verovatno potiče od pitomaca Visokoškolske institucije iz Austrougarske, koji su obilazeći provincije monarhije u svojstvu putujućih učitelja poljoprivrede vršili popis stanja na terenu u cilju osavremenjivanja proizvodnje i podizanja rodnosti, između ostalog i sorti vinove loze. Iz prikupljenog materijala izdavali su Godišnjake, koje su distribuirani širom carstva. Simptomatično je da gde god se javljalo ime grašac, grašica, graševina zamenjeno je rizlingom, ispred kojeg se stavljao određen epitet. Zahvaljujući sećanju i upornosti naših vinogradara/vinara, vek kasnije GRAŠCU se sa njegovimi krsnim imenom, vraća i kvalitet u koji se može verovati.
            Nije na odmet pomenuti i da se u Dunavskom basenu gde daje najbolja vina, koji se može obuhvatiti linijom Beograd-Ljubljana-Grac-Balaton-Beograd, GRAŠAC sreće pod imenom  Olaszriesling, Ryzling Vlassky, Graševina, Welschriesling... Priznat pod šifrom klon SK54 smatra se i danas najkvalitetnijim klonom ove sorte, nastao je na Institutu za voćarstvo i vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima, kao rezultat obimnog dugogodišnjeg istraživanja (1975 - 1991) grupe autora sa Poljoprivrednog fakultata Univerziteta u Novom Sadu (Ivanišević, Korać, Cindrić, Paprić, Kuljančić, Medić).

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com