Međunarodni sajam nautike, lova i ribolova, 43. po redu, pod sloganom „Isplovi, zabaci, ulovi“, održan je na Beogradskom sajmu. Ova jedinstvena nautička, sportska, turistička i privredna manifestacija, tradicionalno okuplja domaće i inostrane proizvođače i uvoznike plovila i nautičke opreme, ribolovce, ronioce, sportiste i distributere opreme za ribolov, ronjenje, sport i rekreaciju, organizatore i ljubitelje krstarenja morima i rekama, škole jedrenja, čarter agencije, kao i autore nautičkih projekata i potencijalne investitore. Ovom prilikom organizovana je i tradicionalna berza polovnih plovila, kao i prateći sadržaji poput stručnih predavanja i izložbe, u kojima su učestvovali poznati umetnici, muzeji i institucije.
Predstavnici Turističke organizacije grada Zrenjanina su, na poziv Privredne komore Srbije, uzeli aktivno učešće i predstavili vodene potencijale svoga grada. Državni sekretar u Ministarstvu turizma i omladine Uroš Kandić posetio je štand Turističke organizacije i u veoma srdačnom i prijateljskom razgovoru istakao da Zrenjanin sa svojim bogatim resursima, a uz pomoć Ministarstva u narednom periodu može postati respektabilan nautički centar.
Razlozi učešća TO Zrenjanin na ovom sajmu su, između ostalog, dalja namera razvoja sve popularnijeg nautičkog turizma u „gradu na pet voda“ (Begej, Tisa, Tamiš, Dunav, DTD). Za sada se to svodi na promo ture u raznim pravcima, i u organizaciji TOG-a, kako bi podstakli vlasnike plovila da se uključe u turističku ponudu grada i vrše promociju ovog atraktivnog vida turizma. Malo je poznato da je grad Zrenjanin u Srednjem veku bio „srpska Venecija“ ili potpuno vodeni grad?
Grad Zrenjanin je nekada u svim svojim delovima imao tekuću reku koja je krivudala praveći tzv. meandre i sa doradom ljudskih ruku bio je „na 3 ostrva i 2 poluostrva“.
„3 ostrva“ su bila: 1. OSTRVO - oblast oko ulice Nikole Tesle, 2. OSTRVO - oblast oko Кarađorđevog trga, 3. OSTRVO - šira oblast centra grada (Trg slobode, ulica kralja Aleksandra Кarađorđevića, Pupinova i njen produžetak dr Emila Gavrila, Obala Sonje Marinković, Gimnazijska, Sarajlijina, dr Zorana Кamenkovića).
„2 poluostrva“ su bila: 1. POLUOSTRVO - Mala Amerika (koje je i kasnije jedno vreme prokopavanjem kanala kod tzv. Žutog mosta postalo ostrvo), 2. POLUOSTRVO - naselje Gradnulica.
Ono što je grad Zrenjanin činilo „srpskom Venecijom“ u simboličnom smislu je da su nekada građani Zrenjanina mogli iz svojih bašta, iz bilo kog dela grada da dođu u centar grada ili u druge delove grada svojim čamcima ili brodovima. Dakle, reka kroz grad im je služila za komunikaciju, kao ulice i put. Osim navedenih ostrva i poluostrva u samom gradu, jedno vreme je i sportsko-rekreativni centar „Motel-Šumica“ takođe bio prvo poluostrvo, a od skoro je ostrvo.
Danas je teško zamisliti da su u našem gradu postojali veći drveni čamci za prevoz putnika i robe koji su se kretali na potpuno isti način kao i venecijanske gondole.
Кretanje vodom umesto veslanjem vršeno je tzv. odgurivanjem dučačkim štapom od dna reke koja nije bila duboka. Osim te nekadašnje karakteristike grada Zrenjanina kao tzv. „srpske Venecije“ krasio ga je oduvek veliki broj mostova, brodova i čamaca. Tako je pre više od 100 godina grad imao 8 i više raznih prelaza preko reke Begej, mostova, skela. Takođe je imao i više pristaništa (mesta za utovar i istovar razne robe i putnika). Zanimljivo je da su mostovi u ta stara vremena bili od drveta, a sredina mostova je mogla da se podiže radi prolaska velikih teretnih brodova.
Pre više decenija zbog učestalih poplava reke Begej u gradu, ali usled nedostatka vizije da je reka u svim delovima grada bogatstvo i velika atrakcija, njena izuzetna krivudava putanja kroz grad je ukinuta, a stari vodotokovi su ostali kao močvare.
U današnje vreme u gradu Zrenjaninu učinjen je veliki iskorak i ponovo je pokrenuto čišćenje korita reke Begej (izmuljavanje), kao i izgradnja novog pristana.
Da je to ranijih decenija urađeno sa svim vodotocima reke Begej kroz grad, on bi zaista bio danas „srpska Venecija“ kao jedinstvena turistička atrakcija naše zemlje. Ali uprkos tome nautički turizam je pokrenut u gradu.
Postoji turistički brod iz Кleka koji prevozi turiste na više mesta, tako da posetioci mogu da se uvere da je Zrenjanin ostao vodeni grad.
Većina gradova i naselja koji imaju dobre prihode od turizma očuvali su stare kulturno-istorijske i prirodne vrednosti i samo ih održavaju i upotpunjuju, veoma vodeći
Autor teksta: Vojislav Cvejić
Fotografije: Turistička organizacija grada Zrenjanin