Primarna delatnost „Massagrara“ d.o.o. Novi Sad, sa farmom svinja u Sečnju (osnovane 2011.) je uzgoj tovljenika i njihova prodaja. Farma je organizovana po najsavremenijim svetskim standardima kao zatvoren sistem proizvodnje i zaokružena tehnološka celina, sa svim kategorijama svinja na jednom mestu, od krmača i nerasta, do tovnih svinja i nazimica. Osim 1.500 krmača, Farma obrađuje 35 ha zemlje u svom posedu, i do 2.000 ha u zakupu, bavi se svim pratećim delatnostima vezanim za rataranje i proizvodnju stočne hrane, proizvodnju svinja i distribuciju na tržištu živih svinja. Farma poseduje i 15 ha borovnice u saksijama.
Prema re;ima direktora Zorana Ilića, rad Farme je baziran na konstantnoj nabavci vrhunskog genetskog materijala iz Danske (tehnologija Danbred), svetskog lidera u uzgoju svinja. Rezultat dobre genetske osnove (Jorkšir, Landras, Durok), optimalnih uslova u savremeno opremljenim objektima, sprovođenje visoko higijenskih biosigurnosnih i zdravstvenih mera, su tovljenici veoma kvalitetnog mesa, bez prisustva pesticida, hormona, antibiotika i bilo kakvih rezidua koje zadovoljavaju zahteve i najizbirljivijih potrošača.
- Proizvodnja svinja i svinjskog mesa zauzima jedno od vodećih mesta po vrednosti u poljoprivrednoj proizvodnji Srbije. Naša misija je da kvalitetom svojih proizvoda i usluga, primenom svetskih normi u poslovanju, uvođenjem novih tehnoloških dostignuća i stalnim unapređivanjem znanja, budemo oslonac našim klijentima u njihovom poslovanju – ističe Zoran Ilić i nastavlja: -Danas je teško zamisliti farmu koja nema rezultate. One koje rade, rade punim kapacitetom i postižu odlične rezultate, u korak su sa najboljim farmi u Danskoj, Nemačkoj, Španiji, i po broju živorođene i broju zalučene prasadi, kao i dužini tova. Naš problem je što nemamo dovoljno svinja, ali se nadamo da će se naći model kako bi Srbija bila nezavisna od uvoznog mesa, što je najvažniji cilj nas, koji se bavimo svinjama u Srbiji – rekao je Zoran.
Po ovom pitanju, gospodin Ilić smatra da jedino sistemskim promenama vezanim za stočarstvo možemo ostvariti svetske rezultate, za šta imamo znanje i potencijal:
- To podrazumeva da treba da počnemo da cenimo svinjarstvo „od početka“, da ga tretiramo kako ga tretiraju Mađari, Nemci, Holanđani, Danci. Treba da dovedemo u red niz stvari koje se odnose na kvalitet, odnosno kvantitet životinja od modifikovanja Uprave za veterinu, načina kontorle, izdavanja zdravstvenih uverenja, do veterinara i rada na farmama, jer ne možemo naći stručno lice koje će ući u objekat i baviti se svinjama. Ne možemo naći veterinara za rad na farmi.
Pomoć države oko subvencionisanja i kredita, subvencionisanja isporučenih tovljenika na liniji klanja i niz drugih mera koje bi se ticale pomoći stočarstvu, po mišljenju našeg sagovornika, imale bi pun smisao da su srpski proizvođači nezavisni od uvoza, koji je danas između 40 - 70% svinjskog mesa (nema preciznih podataka).
Domaćim proizvođačima problem predstavljaju i deklaracije mesa iz uvoza kao domaćeg mesa mora da se odvoji. To je važno jer srpski proizvođači ne smeju, za razliku od zapadnih zemalja, da koriste GMO soju, do 30% jeftiniju, što dovodi u neravnopravan položaj naše proizvođače: - Sumnja se i da je meso koje se uvozi sa zapada, od životnja koje su konzumirale GMO sojinu sačmu, a da mi nemamo načina kako da to deklarišemo u maloprodaji. S druge strane, mi kao farmeri smo hendikepirani sa cenom. Država mora da smisli način kako da nas, domaće stočare stavi u ravnopravan položaj u odnosu na kolege iz zapadne Evrope – poručuje Zoran Ilić.
Fotografije: Arhiva „Massagrara“ d.o.o. Novi Sad