Treća zadružna škola „Bač, Bački Gračac, Doroslovo 2023“ održana je 17. oktobra, u organizaciji Zadružnog saveza Vojvodine obilaskom ZZ „Zadrugar“ Bač, ZZ „Agrolika“ Bački Gračac i ZZ „Nagy Ret“ Doroslovo, koje su u minulom periodu uspešno poslovale.
Na svečanosti povodom otvaranja Zadružne škole prisutnima su se obratili Milan Krkobabić, prvi čovek Ministarstva za brigu o selu, Petar Samolovac, pomoćnik pokrajinskog sekretara za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo AP Vojvodine. Boško Vučurević, predsednik Privredne komore Vojvodine (PKV), a u ime domaćina Miloš Vuković, direktor Zemljoradničke zadruge „Zadrugar“ iz Bača.
Mr Jelena Nestorov Bizonj, predsednica Zadružnog saveza Vojvodine, naglasila je da je na ovom zadružnom skupu akcenat stavljen na obilazak kapaciteta, posebno skladištenih prostora i navodnjavanju, kako bi polaznici škole mogli da sagledaju primere dobre prakse u zadrugarstvu, i informišu se o drugim aspektima rada tih zadruga, a da je umesto klasičnih predavanja profesora, ovog puta njihovo učešće planirano na okruglom stolu koji se održava u okviru zadružne škole.
- Upoznavajući se sa radom ovih zadruga polaznici škole imali su priliku da sagledaju konkretne osnove na kojima su ove zadruge ostvarile svoje uspehe. Ovo smatramo posebnim aspektom zadružne škole jer se iz praktičnih primera sa lica mesta najbolje uči, mogu se razmeniti iskustva sa direktorima tih zadruga na terenu, što su učesnici i iskoristili, raspitujući se oko stručnih pitanja, investicija u poljoprivredu i o efektima tih ulaganja - saopštila je mr Jelena Nestorov Bizonj.
U okviru ZŠ 2023. održan je Okrugli sto na temu: „Stanje i izazovi u poljoprivredi i zadrugarstvo“.
- Na ovaj korak ZSV se odličio zbog situacije u poljoprivredi, a time i u zemljoradničkim zadrugama, koja je izuzetno složena i komplikovna. Poljoprivrednici su u vrlo teškoj situaciji iz razloga što su tržišne cene njihovih poljoprivrednih proizvoda ispod troškova proizvodnje, odnosno niske cene finalnih proizvoda i sve skuplja ulaganja u proizvodnju trend je koji se nastavlja već drugu godinu. To dovodi do toga da su mnogi poljoprivrednici zaduženi, mnogi kooperanti se jako teško razdužuju u zadrugama, mnogi od njih nisu to ni uspeli učiniti ove godine, što sve stavlja pod pitanje kakva će biti i jesenja setva i svi naredni radovi u poljoprivredi - dodala je mr Nestorov Buzonj.
U uvodnim izlaganjima čula se reč stručnjaka iz različitih oblasti, koji su dali svoje viđenje aktuelne situacije i moguća rešenja. U diskusiji su učestvovali vrhunski autoriteti: prof. dr Žarko Ilin, stručnjak za oblast povrtarstva; prof. dr Vitomir Vidović, stručnjak za oblast stočarstva: prof. dr Aleksandar Sedlar, stručnjak iz oblasti poljoprivredne mehanizacije i savremenih tehnologija, svi sa Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu.
Rezime Okruglog stola, nakon izlaganja učesnika, potvrdio je ozbiljnost situacije u poljoprivredi, kao i slaganje sa ranijim predlozima upućenim državni, od strane ZSV, kako bi se zadrugarstvu i poljoprivredi vratila polazna osnova za rad, poremećena usled teških tržišnih okolnosti.
- Svi naši predlozi su usmereni na pomoć sveukupnoj poljoprivredi, kako kroz subvencionisanje kamata na kredite, koji su trenutno izuzetno potrebni primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a istovremeno i veoma skupi; povećanje podsticaja do granice koja je moguća u agrarnom budžetu; da se kod zadruga i zadrugara subvencionišu kompletne površine bez obzira na broj hektara, jer zadrugari kao fizička lica, i zaduge kao pravna lica, poslujući u legalnom sistemu svojom celokupnom proizvodnjom doprinose budžetu, a istovremeno dobijaju najmanje podsticaja iz istog budžeta u odnosu na njihove površine - objasnila je predsednica.
Ukazano je i na neophodnost investicija u zadrugarstvo, kao i neophodnost podrške države, posebno u aktuelnim uslovima kada zadruge niti imaju sopstvenih sredstava za osnovne delatnosti, a kamoli za novo investiranje. Predsednica ZSV, mr Jelena Nestorov Bizonj je ukazala na potrebu za što većom podrškom za investicije u zadružnom sektoru, bez koje je danas teško razmišljati o novim ulaganjima, a bez njih nema razvoja.
Ministar Krkobabić je tom prilikom najavio nastavak programa podsticaja zadrugarstvu u narednom periodu, koji su do sada imali dobre efekte.
U skladu sa idejom Zadružne škole, njeni polaznici imali su priliku da dobiju informacije „iz prve ruke“ o iskustvima zadruga koje predstavljaju primere uspešne prakse, da steknu nova znanja, razmene nove informacije, ali i ono na šta stalno ukazujem, da se radi na daljem produbljivanju međuzadružne saradnje, jer svi ovi skupovi su mesta i načini za uspostavljanje novih poznanstava i nove saradnje, o čemu svedoče i iskustva iz prethodnih zadružnih škola, kroz koje su započete neke saradnje među zadrugama - istakla je mr Jelena Nestorov Bizonj.
Prvu zadružnu školu za mlade stručnjake iz zadruga, sa ciljem unapređenja znanja i usavršavanja u njihovim oblastima rada, ZSV organizovao je u ZZ „Mrkšićevi salaši“, Srpski Itebej 2020. godine. Osim ZZ „Mrkšićevi Salaši“ polaznici su posetili i ZZ „Agro - Klek“ iz Kleka, ZZ „Voćar“ Slankamen iz Novog Slankamena i ZZ „Agrodunav“ iz Karavukova, kao pozitivne primere poljoprivrednog razvoja pod okriljem zadruga. Druga zadružna škola za mlade zadrugare i zaposlene u zadrugama održana je 2022., a osim stručnih prezentacija, predstavnici DDOR osiguranja i pokrajinskih fondova, predstavili su svoje programe vezane za poljoprivedu. Tom prilikom upriličena je poseta ZZ „Mrkšićevi salaši“ Srpski Itebej, ZZ „Plast“ Srpska Crnja, ZZ „Beška“ Beška, OZZ „Srem“ Inđija i ZZ „Agrosoj“ Neuzina. Kroz do sada održane zadružne škole, polaznici su imali priliku da obiđu jedanaest zadruga koje predstavljaju primere uspešne poslovne prakse u zadrugarstvu.