Wed04152026

Poslednja izmena:09:43:44 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Zadružni savez Vojvodine u funkciji zemljoradničkih zadruga i zadrugara

Zadružni savez Vojvodine u funkciji zemljoradničkih zadruga i zadrugara

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 4
  • Sledeća

            Suočavajući se sa vremenskim, ekonomsko političkim i drugim izazovima koje današnje vreme nameće, Zadružni savez Vojvodine (ZSV), pokušava da svoju aktivnost, shodno svojoj ulozi, usmeri na njihovo rešavanje. Dijapazon ZSV obuhvata širok spektar rada, od predstavljanja i zastupanja interesa svojih članica pred državnim organima i raznim organizacijama, pružanja savetodavne pomoći članicama Saveza i budućim zadrugarima koji žele da osnuju zadrugu, zaštite uloge interesa i unapređenja zadružnog pokreta, podsticanja razvoja zadrugarstva i unapređenja imidža pokreta, informisanja šire javnosti, razvoja međuzadružne saradnje i poslovnog povezivanja zadruga i drugih privrednih subjekata, ulogu organizatora savetovanja, konferencija, edukativnih skupova, učešće na sajmovima i drugim manifestacijama radi širenja znanja o zadružnom sektoru, pozicioniranja zadruga u svim segmentima privrede i društva. Sveobuhvatnost delovanja ZSV determinisana je i situacijom na terenu, i opštim uslovima poslovanja, u smislu konstruktivnih reakcija i konkretnih rešenja za njihovo prevazilaženje. A takvih imperativa je na pretek.

            2023. jedna od najtežih do sada
            Najpozvanija da govori o minuloj, za zadruge i zadrugare, jednoj od najtežih godina, i budućim koracima mr Jelena Nestorov, predsednica ZSV, među saradnicima poznata kao veliki stručnjak koji decidirano govori o problemima ali i predlozima za njihovo rešavanje.      Po njenom mišljenju, osnovni razlog za poljoprivredni sektor teške 2023. godine je što se na tržištu pojavio višak pšenice, kukuruza i dr. klasičnih ratarskih kultura, čemu su doprinele njihove, čak i duplo niže cene u odnosu na prethodnu 2022. godinu kod nekih proizvoda, i problemi distribucije, dok su troškovi  repromaterijala i svih drugih ulaznih troškova za proizvodnju sukcesivno višestruko uvećani poslednjih nekoliko godina. Sve to je uslovilo pojavu značajnog disbalansa između visokih ulaznih troškova proizvodnje i izuzetno niskih cena poljoprivrednih proizvoda i čak odstustva tražnje u pojedinim periodima za robama koje su preplavile domaće tržište, ali i tržišta u okruženju.
            Iz ugla ZSV, ova situacija je jednim delom rezultat poremećaja u tržišnim kretanjima na evropskom tržištu, ali je značajnim delom i rezultat poteza u domaćoj politici, pre svega zabrane izvoza roba iz 2022. godine – kada su proizvođači onemogućeni da po visokim cenama prodaju svoju robu. Problemi su iz tog perioda preneti i na narednu godinu, kada su cene došle na nivo kada bukvalno nije bilo isplativo prodavati proizvode, pri čemu su ostale visoke zalihe proizvoda kod većine zadruga i zadrugara. Odgovarajući na taj problem u nameri da se isti prevaziđe, ZSV je na adresu Vlade Republike Srbije, Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, predložio mere kojima bi se zatečeno stanje poboljšalo u korist poljoprivrede, zadruga i njihovih zadrugara.
            - Više puta smo ponovili nadležnim organima da se teška situacija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji može delom premostiti uz kratkoročne kredite sa subvencionisanom kamatom, koji bi u dužem vremenskom periodu bili na raspolaganju i zadrugama i njihovim zadrugarima. Iz ovih kredita mogla bi se isfinansirati i proizvodnja u prethodnoj godini i „istrpeti“ vreme niskih cena poljoprivrednih proizvoda kako se ne bi budzašto prodavala roba poljoprivrednika. S toga, zahtev za subvencionisanim kreditima sa kamatnom stopom od 1 - 2% je bio naš osnovni zahtev prema nadležnim organima u toku prethodne godine. Pored toga, tražili smo da se ukine ograničenje za ostvarivanje podsticaja, na koje su imali pravo samo vlasnici do 20 ha, za zadruge i zadrugare jer svi oni sa svojom robom učestvuju u legalnom prometu, plaćaju poreze, doprinose i PDV na usluge, zapošljavaju ljude, i na taj način doprinose budžetu, a da srazmerno svojoj proizvodnji imaju najmanje podsticaja od budžeta koji ostvaruju. Do poboljšanja je došlo, samim tim što je ograničenje za dobijanje podsticaja pomereno na 100 ha, ali mi i dalje nismo zadovoljni jer imamo preko 60 zadruga sa više od 100 ha – a upravo one imaju i najviše zadrugara, kooperanata i zaposlenih, i najviše doprinose budžetu, a najmanje mogućnosti imaju za ostvarivanje podsticaja. Svesni smo i da su podsticaji u prethodnom periodu povećani, ali su u međuvremenu cene repromaterijala više nego duplo porasle u odnosu na povećanja podsticaja u istom periodu. Ekonomska politika nije pratila rast cena repromaterijala tako da je ovo povećanje podsticaja do kojeg je došlo, bilo samo usklađivanje sa cenom repromaterijala a ne dupliranje, kako se u široj javnosti predstavlja - objašnjava mr Nestorov.       
            Elaborat ZSV za bolje prepoznavanje prakse zadružnog organizovanja
            Jedna od stvari koje je UO ZSV predlagao jeste da Republička direkcija za robne rezerve blagovremeno reaguje na tržištu i u dovoljnim količinama roba kako bi se uticalo na tržište.
            - Naših predloga je bilo mnogo, međutim, opšti utisak je da naša ekonomska politika u poljoprivredi nije odgovorila na izazove pred kojima smo se našli u praksi, uz napomenu da ti izazovi jesu jednim delom eksterno uzrokovani, ali se interno moglo uraditi mnogo više, da se reagovalo u pravom momentu - rekla je mr Nestorov, dodajući da je Elaborat iskorišćenosti podsticaja na pokrajinskom nivou od strane zadruga u periodu 2018-2023  jedan konkretan doprinos ZSV analizi stanja na terenu, sa zaključcima i predlozima kako bi se stanje poboljšalo. Analiza u Elaboratu je pokazala da je podrška koje su zadruge imale za svoje investicije na pokrajinskom nivou bile 1.57% ukupnih sredstava za šest godina, što je poražavajuće, ako se pogleda da su zadruge nosioci i organizatori proizvodnje na selu i nosioci tržišnog nastupa poljorpivrednika.
            - Elaborat bi trebao da se iskoristi i za bolje prepoznavanje prakse zadružnog organizovanja, i koji su to uslovi koje zadruge po konkurisima nisu mogle ispuniti, a koje bi trebalo prilagoditi stanju na terenu. Zadugama treba prilagoditi i druge konkursne uslove jer su generalno sva pravna lica, među njima i ZZ, stavljena u podređeni položaj, gde smo dali predloge da zadruge ostvaruju dodatne bodove kao organizatori proizvodnje, što je jako bitno kada se konkuriše za neku imovinu koja će se koristiti od strane više lica. Predložili smo da se uvede poseban konkurs koji bi se odnosio na fizičku imovinu zadruga, konkretno za investicije u skladišne kapacitete, mehanizaciju i druga osnovna sredstva, za koje su zadruge iskazale interes za investiranjem. Smatramo da bi takav konkurs bio pravi iskorak u pravcu ispunjenja investicionih potreba zadruga, što bi takođe i za Pokrajinu bio jedan od najboljih načina iskorišćavanja sredstava za investicije. Nadamo se da će ovaj predlog biti realizovan u narednoj godini - istakla je naša sagovornica.
            ZSV je jak onoliko koliko su jake njegove članice
            Godina 2024. otvara možda ista pitanja ali zahteva konkretnije odgovore. Pred početak prolećne setve ZSV će izaći sa jasnim stavovima prema državi, kako pomoći poljoprivredi, jer nezavidna situacija produžava svoje trajanje, na tržištu je i dalje prisutan poremećaj, i dalje su troškovi ulaganja izuzetno visoki, a zadruge i poljoprivrednici finansijski iscrpljeni.
            ZSV će kao i ranije raditi na imidžu zadružnog pokreta, promociji zadrugarstva nastupima na Međunarodnom poljoprivrednom sajmu, kroz organizaciju Žetvenog dana i drugih manifestacija u jesenjem periodu, gde će prikazati ono što zadružni pokret može da ponudi i poljoprivrednicima i zadrugarima, ali i društvu u celini. Cilj ZSV je da održi pozitivan trend od prethodnih godina, dok će primarna biti borba za zaštitu interesa zadruga i zadrugara pred nadležnim državnim organima.

            - Treba čestitati zadružnom pokretu šta je sve izdržao, ne samo u poslednjim godinama već i decenijama unazad. Zadruge su od 90-tih bile poprilično skrajnute kako u ekonomskoj politici u poljoprivredi, tako i rešavanju statusa zadružne svojine i mnogim drugim pitanjima, što im nije pružilo ravnopravnu osnovu za rad sa ostalim pravnim i fizičkim licima. Oni koji su sve to izdržali, i koji su sve te probleme prevazišli u svom poslovanju i do danas uspeli da budu prepoznatljivi subjekti na tržištu, sigurno su imali izuzetno kvalitetan ljudski potencijal, stručan i kvalitetan menadžmet, uz ulaganje izuzetno velikog truda za opstanak i rast zadruga - naglasila je mr Nestorov i dodala:
            - Autoritet ZSV je jak onoliko koliko je su jake naše članice. Trudimo se da naš autoritet bude što veći i da institucije sa kojima sarađujemo shvate značaj i cilj zadružnog organizovanja - i mogu reći da tu postoji razloga za zadovoljstvo, jer smo u prethodnim godinama ostvarili kvalitetnu saradnju sa nizom institucija i državnih i nedržavnih, privrednih i neprivrednih, koje su veoma zainteresovane za saradnju i koegzistenciju sa zadružnim sektorom, a nadam se da i ZSV doprinosi ugledu samih zadruga i boljem prepozavanju njhovog potencijala.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com