Gradska turistička organizacija Кragujevca u Medija centru Šumadija sajma svake godine u okviru Međunarodnog sajma turizma i seoskog turizma u cilju obezbeđivanja korisnih informacija kako za vlasnike seoskih turističkih domaćinstava tako i za sve one koji rade u sklopu turističke privrede Srbije pažljivo priprema stručne radionice. Jedna od tema ovog programa u okviru XV Međunarodnog sajma turizma i seoskog turizma u Кragujevcu „Povezivanje lokalnih turističkih organizacija i turističkih agencija kao preduslov razvoja destinacija“ objasnila je opravdanost povezivanja aktera turističke privrede kako za sopstveno poslovanje tako i za razvoj celog prostora u kojem se domaćinstvo nalazi.
Na ovu temu govorio je najpozvaniji - Aleksandar Seničić, direktor strukovne neprofitne Nacionalne asocijacije turističkih agencija - YUTA, koja ove godine obeležava 70 godina od osnivanja, a danas okuplja 178 turističkih agencija - punopravnih članica, 57 međunarodnih agencija, 80 privrednih subjekata koji su našli interes da sarađuju sa ovom asocijacijom.
- Jedan od razloga povezivanja turističkih agencija i lokalnih turističih organizacija, a preko njih i lokalnih davaoca usluga je taj, da kako naš zakon propisuje, veliki broj davaoca usluga nema mogućnost da izvrši naplatu direktno, pogotovo ne kada su strana lica i firme u pitanju, kao i neke veće aktivnosti, s obzirom da kao fizička lica mogu da primaju samo gotovinske uplate i da izdaju račune, odnosno rade isključivo u kešu i na licu mesta. Ali, ukoliko sarađuju sa TA onda mogu da vrše naplatu preko njih. Iz razloga što su budžetski korisnici TO ne mogu od pre nekoliko godina da to rade i taj novac se tretira kao budžetski. Jedan od preduslova da možete da radite sa pravnim licima jeste da se uključi TA koja će izdati račun, primiti uplatu i izvršiti isplatu lokalnog domaćinstva ili u slučaju stranih gostiju, koji plaćaju kreditnim karticama, iz razloga da fizička lica ne mogu dobiti aparat za prijem kartica, u tom kontekstu agencije mogu da pomognu - objašnjava gospodin Seničić.
Po njegovom mišljenju, najvažniji razlog za saradnju TA i lokalnih TO je promocija, dovođenje grupa turista, gde su TA u prednosti u odnosu na individualne putnike, koje već u postojećoj klijenteli nalaze potencijalne turiste i mogu da doprinesu da veći broj ljudi poseti te destinacije. S obzirom da se TO bave isključivo promocijom, ali ne i prodajom, logičan sled svih tih okolnosti je da to čine TA, pre svega sa lokala, a onda i sa nekog šireg područja. Cilj je da se nađe najlakši put dolaženja do seoskih turističkih domaćinstava gde će domaćini koji se bave izdavanjem privatnog smeštaja na destinacijama preko lokalnih TO na pravi način predstaviti sve turističke proizvode, da bi TA kroz svoje programe, društvene mreže, ativnosti koje obavljaju, mogle da to prezentuju i da dovedu što veći broj turista.
Da bi se proces dolazaka turista u ruralno područje pospešio uporedo sa saradnjom sa TA mora da se radi i na promociji seoskog, ruralnog turizma, pre svega kroz edukaciju domaćina u pravcu razumevanja turizma kao spoja različitih sposobnosti i umeća, jer bavljenje turizmom se ne svodi na izdavanje sobe, kreveta, već na apsolutnu saradnju sa lokalnom TO radi promocije destinacije i saradnju sa TA koje ta turistička domaćinstva mogu da uvrste u svoje ponude prema svojim klijentima. Ovo je po rečima našeg sagovornika pravi način koji mora da donese rezultate u nekom kratkoročnom periodu.
Poslednjih desetak godina, Srbija prati uzlaznu liniju i očigledan je porast turista sa raznih destinacija.
-To je naplata za minuli rad, a na nama je da te goste ugostimo na pravi način, da im pružimo adekvatan doživljaj koji će preneti drugima kada se vrate u svoju zemlju. Srbija je relativno nova turistička destinacija za veliki broj stranaca i moramo da nađemo način i motivišemo ljude da između drugih odredišta izaberu baš Srbiju. To možemo da postignemo agresivnom kampanjom na tržištima koja želimo da privučemo, sinergijom sa prevoznicima (povoljnijim cenama avio karata), a sve to uz podršku države, subvencije kao motiv za uključivanje privatnog sektora kada su u pitanju TA i seoska domaćinstva. Da bismo ih uključili u promociju država mora mnogo više da se bavi turizmom na delotvoran način, a ona ima modele kako to da uradi. Vaučeri su doveli do vidnog razvoja domaćeg turizma, međutim, za razliku od prošle godine kada je podeljeno 200, ove godine je podeljeno 100 hiljada vaučera što je direktno uticalo na promet. Kada je u pitanju strani gost država mora da preuzme ulogu kontrolora i motivatora kroz subvencije svih onih koji žele da ih dovedu. Nije lako, ali je moguće. Iskustvo sa domaćinstvima u okolini Gornjeg Milanovca koja su prva krenula time da se bave, danas u odnosu na pre par godina imaju 200-300% bolje rezultate jer su gosti podelili svoje pozitivne utiske sa rođacima i prijateljima, pričajući da su boravili u zemlji gde se još uvek diše čist vazduh, pije izvorska voda i jede zdrava hrana. Iz tog razloga petu godinu za redom dolaze grupe američkih turista i provode između 7-10 dana u domaćinstvima gde žive i rade sa domaćinima, na poljima obrađuju zemlju, spremaju finalne proizvode (džem, ajvar) i kao suvenire nose ih u svoju zemlju znajući, budući da su uključeni u kompletan proces proizvodnje i pripreme, da je to proizvod o kakvom u svojoj zemlji ne mogu ni da sanjaju To nije put da dovedemo ogroman broj turista, i ne treba da bude, već sve skuplji način da prodamo ono što imamo i što svet zna da vrednuje - rekao je između ostalog Aleksandar Seničić.


















