Poljoprivreda je jedna od najstarijiih i najvažnijih delatnosti, koja imaključnu ulogu u ekonomiji jedne zemlje, doprinoseći ne samo BDP-u, već i socijalnom i ekonomskom razvoju ruralnih zajednica. Poljoprivredno zemljište je samo osnova za proizvodnju pljopirvrednih proizvoda, koje zahteva konstantna ulaganja.
U organizaciji Departmana za poljoprivrednu tehniku Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, uz suorganizaciju Zadružnog saveza Vojvodine, Uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije Srbije, Udruženja poljoprivrednici nove generacije, Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, po 51. put održan je Simpozijum “Agro - tehnika Precizna poljoprivreda” u hotelu “Bor” na Zlatiboru, od 29. do 31. januara, uz brojna predavanja, okrugle stolove, panel diskusije na teme tehničko-tehnoloških rešenja za održavanje proizvodnje u uslovima vremenskih nepogoda, optimizacije poljoprivrednih inputa, analize upotrebe poljopirvredne mehanizacije u vlasništvu porodičnih poljoprivrednih gazdinstavau odnosu na korišćenje usluga poljoprivredne mehanizacije u vlasništvu zemljoradničkih zadruga ba teritoriji APV i dr.
Prof. dr Aleksandru Sedlaru,predsednik Programskog odbora Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, koji je imao uvodnu reč, osvrnuo se na teškoće sa kojima se suočava srpska poljorpivreda u minulom periodu, ali i problemima koji poljoprivrednike očekuju verovatno i ove godine.
- To navodi na razmišjanje šta ove godine raditi.Jedino što smo videli kao rešenje je da se pozabavimo sami sobom i koje nove tehnologije, novu tehniku, da bismo izašli iz ove situacije i videmo šta uraditi da promenimo naš prisup i pobedimo naše navike. Centralna reč ovog simpozijuma je struka, struka koja je zakazala, jer ne možemo očekivati neke velike promene u svetu, cene inputa, energenata, pomoć od države u strateškom promišljanju agrarne budućnosti, koju nemamo poslednjih 30 godina…Moramo se baviti sobom - zaključio je dr Sedlar.
Mr Jelena Nestorov, predsednica ZSV je pozitivnim označila prisustvo velikog broja mladih ljudi kao podstrek uglanja i u ovakve skupove i u rad svih aktera uključenih u sektor poljoprivrede.
- Nalazimo se u periodu koji je nepredvidljiv, a iza nas su najmanje dve teške agrarne godine. Suočeni smo sa raznim izazovima koji se kreću u više pravaca, počev od klimatskih promena, do izazova ekonomske politike u poljoprivredi, koja nije odgovoorila na praksu sa kojom su se morali suočiti poljopirvrednici u prethodnim godinama. Nalazimo se i pred tržišnim izazovima koji nisu vezani samo za Republiku Srbiju, već i za širi region. U ovakvim uslovima je jako teško i planirati i raditi. Ono što možemo je da sa aspekta poljoprivrednog gazdinstva sagledamo kako poslujemo, kakve prihode i rashode ostvarujemo, i gde su nam mogućnosti. Da poslujemo bolje oslanjajući se na pomoć države, koja sigurno treba da postoji u poljoprivrednoj proizvodnji ali mi pozivamo ljude da vidimo šta možemo da učinimo sami. Panel na temu koliko košta poljoprivrednika kada koristi sopstvenu mehanizaciju na različitim površinama poljoprivrednog gazdinstava i kada koristi usluge mehanizacije zemljoradničke zadruga ima za cilj menjanja svesti radi razumevanja da ne mora svako sve da ima, već samo ono što mu je potrebno, a da svako koristi najsavremeniju poljoprivrednu tehniku kroz udruživanje.
Marija Antanasković - generalna sekretarka Poslovnog udruženja uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije imenovala je članice udruženja:Agrovojvodina mehanizacija, Agroglobe, Agromarket Machinery, AgroCesla, ALMEX, ITN Grupa, AGROTECH, AGRIMATCO, Delta Agrar, KITE, ITM Group, Agrouniverzal, MBV Vršac, Milurović Komerc, FPM Agromehanika Boljevac…
Goran Eror, predsednik Udruženja ”Poljoprivrednici nove generacije” koje okuplja mlade inovativne i ambiciozne poljoprivrednike sa modernim pristupom i nove tehnologije u sektor poljoprivrede velika su nada srpske poljopriverde.
- Za nekoliko godina postojanja ovo udruženje je uspelo da se pozicionira kao grupa mladih entuzijasta koji primenjuju savremene tehnologije i ostvaruju zavidne rezultate. Krajem decembra prošle godine održali smo četvrtu konferenciju “Poljoprivrednik nove generacije” na kojoj je udruženje u svoju porodicu primilo 10 novih članova i sada broji 42 člana. Ukupno obrađujemo 9.167 ha zemlje u Republici Srbiji, što u proseku čini oko 200ha po članu. Uspeli smo da realizujemo nekoliko projekata sa italijanskom ambasadom u Beogradu, gde smo organizovali stručne ekskurzije i posetu sajmu u Bolonji, na Siciliji prisustvovali jednom od najznačajnijih agro događaju u svetu - rekao je Goran Eror, i tom prilikom iskazao zabrinutost o stanju u našem agraru: - Svedoci smo i loših cena i globalnih okolnosti koje ne zaobilaze ni nas. Rezultati popisa poljoprivrede pokazali su da je prosečna starost nosioca registrovanih poljoprivrednih gazdinstava 60 godina, što je poražavajuće. Ovakvi skupovi nude rešenja kako prevazići i unaprediti poljoprivednu proizvodnju. Nadam se da ćemo sa ovog skupa otići bogatiji za nova saznanja, i da ćemo svi zajedno da se uključimo u misiju ostanka mladih ljudi u selima. Bez toga nema govora o budućnosti agrara. Poljoprivreda je još uvek svetla tačka našeg spljnotrgovinskog bilansa.
Prof. dr Nenad Magazin, dekan Poljoprivrednog fakulteta je otvorio ovaj skup, između ostalog je rekao:
- Veliki broj prisutnih potvrda je poverenja u Poljorpivredni fakultet u Novom, kao organizatora. ustanovu koja je u novembru 2024. obaležila 70 godina postojanja. Za sve te godine naša uloga nije bila samo obrazovanje generacija studenata i naučnoistraživački rad, već i prenos znanja u poljoprivredu, do svake njive, voćnjaka, vinograda, obora, do kojih su nas naši proizvođači zvali. Svake godine i mi zovemo vas. Savetovanje je samo jedan u nizu skupova koje organizujemo da pokažemo našoj poljoprivredi da je nauka kojom se bavimo na fakultetu primenljiva u njihovim domaćinstvima i preduzećima. Uloga fakulteta je i da ukazuje na one pojave u poljoprivredi i društvu koje im ne idu u korist. Ovih dana ćemo dosta čuti o savremenim tehologijama, preciznoj poljoprivredi, subvencijama, strategijama, međutim sve to neće biti dovoljno ako i dalje litar mleka bude jeftiniiji od litre vode, ako se voćnjaci krče, a poljoprivredom bavi sve manje onih koji od nje žive. Ovde nećemo reširi sve te probleme, ali ćemo naći neke odgovore, doći do novih saznanja, izvući zajedničke zaključke i pokušati da našoj poljoprivredi pomognemo da iz jedne vrlo teške godine uđe u, nadamo se, berićetniju 2025.
Više fotografija na: https://www.facebook.com/topserbia


















