“Jonini” prirodni sokovi reprezentuju jednu od četiri u zemlji kompanije sa sertifikatom zaštićenog geografskog porekla - Ariljska malina. Moć “Jonini” hladno ceđenih sokova leži u 100% prirodnom proizvodu, premijum kvaliteta, bez upotrebe veštačkih boja, aroma, aditiva i konzervansa, isključivo od voća sa sopstvenih plantaža (Vigošte, Ariljle), čime se garantuje da su sokovi od maline sa ariljskog podneblja, a time i kompletnu sledljivost proizvoda.
Prva asocijacija na Arilje su maline, poznate po vrhunskom kvalitetu i vrhunskim malinarima, proizvodnji koja u visokom procentu završava na svetskom tržištu. U prirodi, grmovi maline otkriveni su na Kritu, a prvi vrt sa grmovima malina zasadio je Jurij Dolgoruki (1147), osnivač Moskve, koji je devet godina kasnije naredio izgradnju (prvog) Kremlja. Različite sorte maline pominju se od XVI veka, kada i počinje uzgoj ovih biljaka u većem obimu.
Na osnovu proverljivih zapisa, u Srbiji su prvi žbunovi maline zasađeni 1880. kao ukrasne biljke, po parkovima i okućnicama imućnih. Godine 1920. kreće njena proizvodnja kao voćne vrste. U današnjoj prestonici maline - Arilju, 60-tih godina prošlog veka. Malina danas ima najveći privredni značaj u grupi voćaka sa jagodastim plodovima, što potvrđuju podaci o njenoj rasprostranjenosti i obimu proizvodnje.
“Jonini” putovanje počelo je pre pet godina proizvodnjom hladno ceđenih sokova. koje, Nikola Milošević naziva “putem do zdravijeg života i vitalnosti”. U početku dok su zasadi bili mladi, sirovina je kupovana od drugih proizvođača. To se pokazalo manje dobrim rešenjem i dovelo do podizanja novih plantaža i 100% kontrolisanog uzgoja, kvalitetnoj obradi zdravih plodova sa visokim prinosima.
- Naš najprodavaniji proizvod je hladno ceđena malina, u prodaji zastupljena sa 70%, dok je zatupljenost ostalih ukusa: jagode, kupine, višnje, kruške, jabuke, šumske borovnice, kajsije svega 30%.
Visok ugled malina je zavredela neodoljivim mirisom, ukusom, pre svega lekovitim svojstvima. Ova biljka aktivno učestvuje u zaštititi od dijabetesa, raka, gojaznosti, artritisa, usporava starenje. Obiluje antioksidativnim jedinjenjima, uključujući visok nivo vitamina C, kvercetina i elagične kiseline. Bogata je hraniljivim vlaknima koja pomažu u izbacivanju toksina iz tela, olakšavaju upale u crevima.
- Organoleptička svojstva sorte Vilamet (Willamette), dominantne u ariljskim malinjacima, kao i odnos kiselina i šećera, nema ni jedna druga malina u svetu. Jednostavno, ne mogu da se porede sa ariljskom malinom ni po boji, ni po mirisu, ni po ukusu, ni po čemu. Ariljski kraj je brdsko planinski, poznat po umerenoj klimi, u kojima preovlađuju hladne noći, topli dani, što se pokazalo pogodnim za uzgoj starog crnog Vilameta, i pored Vilameta i sorte Miker, prikladne za plantažni uzgoj - objašnjava Nikola Milošević, dodajući da malina, poput “razmažene devojčice” zahteva punu posvećenost, brigu, stalan nadzor, praćenje, kvalitetnu obradu, prskanje, zakidanje zaperaka u striktno određenim intervalima, a i veoma je osetljivu na promenljive vremenske uslove.
Zadovoljan interesovanjem potrošača za “Jonini” proizvode, naš sagovornik objašnjava njihovim znanjem i obavešćenošću da prepoznaju kvalitet i zaključuje:
- Naši potrošači, na koje smo izuzetno ponosni, prave razliku između hladno ceđenih “Jonini” sokova, u procesu gde voće ne prolazi termičku obradu, zadržavajući najkvalitetnije u sebi, i industrijskih.
Od skora, “Jonini” proizvodi se osim na srpskom, nalaze i na tržištu Crne Gore, u očekivanim količinama.
- Dodajte “Jonini” sokove u svoju svakodnevnu ishranu i osetićete promenu. Vaše zdravlje je naš prioritet - poručio je Nikola Milošević sa 92. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu (17-22.maj) nastupajući u okviru Izložbe proizvoda sa dodatom vrednošću, odnosno organskih i proizvoda sa oznakom geografskog porekla - „Srpski kvalitet”, koji pored zahteva u pogledu bezbednosti i kvaliteta ispunjavaju i dodatne zahteve i kao takvi mogu da se obeleže nacionalnim znakom za organske proizvode, ponesu neku od oznaka geografskog porekla ili oznaku “Srpski kvalitet”.


















