Gajenje vinove loze i proizvodnja vina u Sremu i na Fruškoj gori javlja se među prvima u Evropi. Obnova i oporavak vinograda od filoksere (u Sremu od 1880 - 81), a za obnovu vinogradara, pored Bele i Crvene Slankamenke, Crvene Dinke, Šasle, Frankovke, imao i Italijanski Rizling. Veruje se da je poreklom iz srednje Evrope ili Francuske, i da se na tlu nekadašnje Jugoslavije toliko odomaćila da su je smatrali autohtonom. Poznata je i kao Graševina, Laški Rizling, Riesling Italico, Olaszriesling, RyzlingVlassky, a pre nekoliko godina u Srbiji vraćen joj vraćen stari naziv Grašac. Od tda počinje njegova prepoznatljivost na domaćoj, pa i svetskoj vinskoj sceni..
Dug put od industrijskih litarskih vina za svaki dan, do “belog vinskog brand name”Fruškogorskog vinogorja nepravda je prema GRAŠCU koja e poslednjih godina ispravljena, i uspesima na najprestižnijim svetskom ocenjivanjima: Grašac Beli 2020 vinarije “Vinčić” (Šid) poneo je titulu Best in Show na Decanter Wine World Awards u Londonu (2022), od grožđa sa čokota iz 70-ih i početkom 80-ih godina XX veka; Grašac Beli 2019 vinarije “Vinum” iz Sremskih Karlovaca, proglašen je najboljim vinom Balkana na BIWC 2024., potvrdilo je veliki potencijal ove sorte, argumentovano se suprototstavljajući ranijim mišljenjima.Nikako ne treba preskočiti Talijanski Rizling 2015 vinarije “Šijački” iz Banoštora, koji je na Međunarodnom januarskom sajmu vina u Temerinu 2016., po broju uzoraka ubedljivo najmasovnijem ocenjivanju vina u Srbiji, osvojio veliku zlatnu medalju sa više od 95 poena.
Sve to pratilo je Udruženje proizvođača grožđa i vina sa oznakom geografskog porekla “Srem - Fruška gora”, osnovano 2015. od strane 14 vinarija (danas, deset godina kasnije, sa 120 članica), ujedno inicijatora osnivanja MEĐUNARODNOG FESTIVALA GRAŠCA.
U subotu, 07. juna na istom mestu održan je 04. FESTIVAL GRAŠCA. Gordan Bašić, vinar i predsednik Udruženje proizvođača grožđa, uz snažnu podršku Pokrajinske vlade, koja pomaže u promociji i razvoju kompletnog fruškogorskog vinogorja, tim povodom je rekao:
- Ovo je jedinstvena promocija iskuljučivo vina od sorte Grašac, sa 50 izlagača sa Fruške gore. Izuzetak su vinariji iz Hercegovine koji su doneli svoju Žilavku, i sa kojima imamo saradnju na prijateljskim osnovama, gde mi gostujeme kod njih u Trebinju, oni kod nas, kako bi širili vinsku kulturu. To je moguće jer u vinskom svetu ne postoji konkurencija već privlačenje nove publike, njene edukacije o tome šta mogu da pronađu u boci vina, prvenstveno u Grašcu, ali i drugim vinima sa Fruške gore, koja zaslužuju pažnju.
Podseća da su se vinari fruškogorskog vinogorja godinama borili da proizvedu tako dobra vina, koja će privući domaću publiku, isto tako i strance, a da se Grašac u poslednje vreme profilisao kao vino “sa kojim se nešto počinje i završava”. I to ne slučajno, jer promišjajući kako da Fruškoj gori vrate vinski sjaj, koji joj objektivno pripada, vinari su došli do zaključka da istaknu jedno vino koje nije jedino na Fruškoj gori, ali koje može da bude lokomotiva popularizacije ostalih.
- Zašto Grašac? Zato što pripada ovom prostoru, može dobro da zri u boci. Lično sam imao priliku da probam 15 godina star Grašac, dobro čuvan i na adekvatnom mestu. Smatram da zaslužuju ozbiljnu pažnju i dobra su podloga za potpun gastronomski užitak; danas imamo i sasvim dobar Grašac pešunašava vina; takođe kasne berbe od Grašca. Nema puno sorti sa takvim dijapazonom. Osim toga, ima ga dosta i najrasprostranjena je vinske sorte u komercijalnim zasadima Srbije. Vinari i vinogradari sa Fruške gore su shvatili njegov kapacitet i počeli da vode posebnu brigu o njemu, da dobiju što bolje grožđe a potom i što kvalitetnija vina, ugrađujući svoje znanje, stilove, svoj šmek. I mogu da potvrdim da nije bilo u poslednje vreme Grašca kojeg sam probao, a da mi nije bio simpatičan.
O neizmerno velikoj ulozi Udruženjau stvaranju ovog Brenda, gospodin Baašić kaže:
- FESTIVAL GRAŠCA je objektivno rezultat desetogodišnjeg rada Udruženja i “hvala Državi” što nas je “Zakonom o vinu” naterala da se udružimo kako bi mogli da štitimo geografsko poreklo. Vremenom smo shvatili da jedan vinar ne može da predstavlja vinsku regiju, da moramo da vratimo ime regije na mesto koje joj pripada, pa kao pripadnici iste da se takmičimo i pokažemo šta znamo. Da kada odem kod prijatelja na večeru, i kada mi se pohvali vinom iz npr. Bordoa, obavezno želim da ga probam, ne znajući ni vinariju, ni vino, ali mi regija Bordo obećava. Želim da se isto to preslika na situaciju da kada neko kaže da ima vino sa Fruške gore, da sam pomen njenog imena obećava i da taj neko želi da proba vino iz te regije. Mi smo na tom putu. A da GRAŠAC pokazuje da ne grešimo i da možemo bilo gde u svetu, a već ga ima u ozbiljnim restoranima u Njujorku, Londonu, Beču, Cirihu, sa vrlo zahtevnom klijentelom koja traži nešto novo iz novih podneblja, da ponudimo gostu i da ne razočara. Nemamo do sada informacije da se bilo ko, kada je probao Grašac razočarao - rekao je gospodin Bašić i obavestioo da je Udruženje u fazi formiranja “kluba poštovalaca Grašca”, zahvaljujući Pokrajinskoj vladi, koja je prepoznala vino i fruškogorski, vojvođanski region kao nešto što nije samo klasičan vinski biznis, nego stvar kulture.
- Prvi susret sa publikom na sajmu u Londonu pre tri godine, ostao mi je u sećanju zbog interesovanja onih koji su ga probali i pitanja: Odakle su? - i na odgovor:- Iz Vojvodine, Srbije - iznenađeno odgovorali pitanjem: - Jer vi stvarno proizvodite vino? Zato moramo da pokažemo da šta imamo i da to što radimo radimo dobro, znalački, planski. Otopočeli smo otvaranje prema inostranstvu tako što smo krajem oktobra 2024., u londonskom hotelu “Great Scotland Yard Hotel”, mestu održavanja promocija vinskih regija iz celog sveta, na manifestaciji „Vojvođanski vinski dani", na koju su osim vinoljubaca pozvani MW, somelijeri, vlasnici i šefovi prestižnih restorana…, kako bi naša vina mogli da izaberu i ponude svojim klijentima, dok je Caroline Gilby, jedna od 40 najvećih u svetu stručnjaka u oblasti vinarsta, održala MasterClassposvećen vinima od Grašca, kao najznačajnijoj sorti sa teritorije Vojvodine. To isto samo ponovili u Meljinama (Crna Gora), u Trebinju, a plan je da do kraja ove i tokom naredne godine, “napadnemo” Cirih, SAD, ponovimo London, i da izaberemo destinaciju na severu Evrope. Na osnovu raspoloženja među vinarima i onima koji prepoznaju vinski potencijal Grašca skoro sam siguran da ćemo to i ostvariti - dodaje naš sagovornik i tvrdi: - UDRUŽIVANJE JE KLJUČ USPEHA!, jer smo imali tradiciju zadrugarstva koja je dala ozbiljne rezultate. Iza toga je naišao period koji je to udruživanje rasformirao. Ideja da se vinari Fruške gore udruže izrasla je iz ekonomskih i praktičnih, edukativnih i kulturoloških razloga, jer “nije sve jedno kada se u pregovorima nađe pojedinac ili 120 vinara”.
- Kada bi sabrali koliko su vinari sa Fruške gore u poslednjih 15 godina investirali u svoje vinograde, proizvodne pogone, tehnologiju, edukaciju… bila bi to neverovatna količina sredstava, energije, vere u sebe i u usepeh, jer ovo nije “napraviš vino - prodaš vino” već slojevita priča pozitivnih i manje pozitivnih faktora od kojih zavisi proces dobijanja zdravog grožđa u vinogradu i proizvodnja vrhunskih vina u podrumima - zaključio je Gordan Bašić.


















