Na Institutu za vinogradarstvo i vinarstvo u Sremskim Karlovcima Dan Sv. Trifuna (14. februar), zaštitnika vinogradara i vinara, obeležava se svečarski, osveštavanjem vinograda, protokolarnom rezidbom vinove loze i zalivanjem čokota vinom za plodnost i rodnost, druženjem uz degustaciju mladih vina iz prošlogodišnje berbe karlovačkih vinara. Za ovu ceremoniju bira se kum slave, vinar/vinogradar iz Sremskih Karlovaca, koji je prethodne kalednarske godine svojim radom, delovanjem, zaslužio tu čast. Ove godine ona je pripala Siniši Popovu iz vinarije "Verus Kiš", vinarije na glasu, koja baštini vinograde deda Slavka Kiša, čuvenog sremskokarlovačkog vinogradara/vinara iz poznate porodice sa tradicijom proizvodnje vina dugom preko dva veka (1801) i jednog od najznačajnijih proizvođača tradicionalnog Bermetakojeg je posle duže pauze “vratio” na tržište. Poveznica vinarije “Verus Kiš” i Slavka Kiša je Tamara, njegova unuka, posebno zadovoljna imenovanjem svog supruga za kuma.
Vinograd uzvraća bezgraničnu ljubav
Ovo je kratak osvrt na vinariju “Verus Kiš” (istinski, verni, pravi… Kiš), koju vodi trojac: Siniša i Tamara Popov i Srđan Ninkov, jednu iz plejade onih posebnih, koji kroz simboliku vina staju u odbranu tradicionalnih vrednosti i očuvanju nasleđenog identiteta. Uz to, porodica iskreno veruje da su njeni vinogradi i sve intervencije, od timrisanja (zimskog orezivanja), obrađivanja, zaštite, kao i njihova ljubav prema prirodi i poslu kojem su odlučili da se posvete pod patronatom boginje zdravlja - Higije. I zato im ništa nije teško da urade, i zato ima rezultata.
- Vinogradi vinarije “Verus Kiš” se prostiru na pet i po hektara u vlasništvu i dva i po u dugoročnom zakupu. U svoj rad smo uveli dosta novih rešenja, kako u vinogradu tako i podrumu. Ljubav i nega vinograda mora da bude bezgranična da bi vinograd uzvratio. Način obrađivanja vinograda, đubrenja, folijarne prihrane vinove loze, novine su koje smo uveli u smislu poboljšanja zdravlja vinove loze i stavili ih u prvi plan. Kada je reč o otpornosti i zaštiti vinograda koristimo mineralna đubriva, a na osnovu analize lista, zemljišta, dodajemo ono što je neophodno. Permanentno pratimo stanje vinograda i na osnovu bogatog iskustva, povremeno intervenišemo sa aminokiselinama, magnezijumom preko lista, kako bi vinograd izneo u najboljoj kondiciji i kvalitetu do berbe. Zagovornici smo regeneritivne poljoprivrede i stoga smo posejali između redova vinograda biljku gavez. Prvo što smo primetili bilo je prisustvo većeg broja glista i vraćanje života zemlji u odnosu na ranije prakse, i time se vratili prirodnom ciklusu - objašnjava Siniša Popov i nastavlja: - Ako se cele godine mučimo da bi dobili što kvalitetnije grožđe možemo se nadati dobrom vinu. U želji za što boljim kvalitetom posvetilismo se reduktivnoj proizvodnji vina, tehnološkom pristupu koji ima za cilj maksimalno očuvanje primarnih aroma grožđa,svežine i voćnog karaktera, uz sprečavanje oksidacije (kontakta grožđa i šire sa vazduhom (kiseonikom) od berbe do flaširanja). U tome imamo ogromnu pomoć Tanje Đuričić, enologa vinarije, sa kojom pratimo trendove, radimo dodatne analize. Da je sve to potrebno govori podatak da već treću godinu uložen trud daje rezultate sa kojima smo zadovoljni. I više od toga, jer “pojačana” briga o vinu čini da držimo konstantno kvalitet u svojim rukama, i ne damo da nam isklizne.
Iz raskošnog vinskog opusa vinarije “Verus Kiš” izdvaja se Grašac (klon SK 54), stvoren (1975) na Oglednom dobru Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu u Sremskim Karlovcima i koji je najavio veliki povratak ove autohtone sorte, danas najrasprostranjenije na Fruškoj gori i srpskim vinogorjima. Ono što izdvaja Verus Kiš Grašac od ostalih “grašaca” su stari zasadi (1996., 1997. i 2002.), dok vino iz vinograda iz 2014., “još uvek ne može da isprati taj kvalitet”.
Grašac u cvetu mladosti
- Grašac SK 54 je napravio ozbiljne rezultate na Fruškoj gori, pre svega širokim spektrom različitih vrsta i stilova vina: od penušavih, suvih mladih, koje preferiramo u našoj vinariji, jer smatram da Grašac zaslužuje da se pije mlad “u cvetu mladosti” kako je govorio deda Slavko; vina iz kasne berbe, što nam ove godine nije uspelo zbog dve kiše i jednog minusa, ali smo naučili nešto novo. Radili smo i Grašac barik, ali nijedan pokušaj nije dao tako dobar rezultat kao mlad Grašac rađen produženom maceracijom svežeg grožđa kako bi iz njega izvukli maksimum aroma, a ona svežina koja dolazi od njegovog dubokog korenja i mineralnog tla je nešto što mu daje specifičnost i različitost - kaže gospodin Popov. Veliku popularnost i naklonost publikekoja voli pitka vina svežih, cvetnih aroma i mineralnosti, vinarija je stekla sa Verus GT, kupažom Grašca i Tamjanike, idealnim spojem tradicije Fruške gore i savremenog stila. Prvi put pušten na tržište 2023., već sledeće, 2024. je osvojio najviše priznanje - platinu na Wine Vision by Open Balkan, dok je Verus Grašac beli na istom takmičenjunagrađen zlatnom medaljom. Nakon ovog uspeha vinoljupci su imali želju da Verus GT i probaju, pa su ograničene količine od 4.000 litara, brzo nestale. Berba 2024. dala je sličan kvalitet, dok će poslednja, po svemu sudeći biti još bolja, kada bude puštena na tržite. Popularnost Verus GT ide dotle da publika koja dolazi u vinariju misli da je GT ime vinarije.
Neprevaziđeni Bermet po receptu Slavka Kiša
I druge etikete imaju svoje verne konzumente, poput Verus KIŠ Chardonay, Verus KIŠ Mister & Ja, polu suvog Rajnskog Rizlinga, od belih; od crvenih vina samo su dve etikete na tržištu: Portugizer iz vinogradara koji je zasadio Slavko Kiš i Merlot (kupaža Merlot i Cabernet 15%), u zavisnosti od godine. Na kraju, Beli i Crni Bermet, po kojima je bila čuvena vinarija Slavka Kiša, sačuvan je do danas pod nazivom Verus Kiš Biser Beli, Bermet rađen po tradicionalnoj recepturi Slavka Kiša, koju je njegova ćerka Helena decenijama ljubomorno čuvala i isto toliko ga pravila, a mlađi asistirali i to iskustvo pretočili u novu etiketu.
- Iako i nakon tri godine od osamostaljivanja, još uvek bez sajta, vinarija je jako mnogo uradila na marketingu preko svojih brendova - Verus Kiš vinima, direktnim degustacijama u vinariji, ali i prisutnošću u novosadskim restoranima i šire, na flašu i na čašu kroz tzv. “tihi marketing”, na koji se najviše oslanjamo. Supruga Tamara, zadužena pored ostalog, i za marketing, aktivna je na društvenim mrežama, i sa preko 3,5 hiljada pratilaca uglavnom onih koji su vino probali - dodaje naš sagovornik.
Osim vinarije na adresi Doka 44, Sremski Karlovci, u službi vina i vinskog turizma je Vinoteka Verus Kiš, u ulici Trg Branka Radičevića br. 5, u centru grada, koja ulazi u devetu godinu rada. Vinoteka je istovremeno Show room i Wine shop,prostor prilagođen degustiranjma i prodaji vina. Zanimljivo je da se na policama osim Verus Kiš vina nalaze i vina iz nekoliko drugih vinarija iz Sremskih Karlovaca.
U toku su završni radovi na uređenju degustacione sale u okviru vinarije. I skorije vreme planirane su turističke posete sa obilaskom vinarije i vinograda (mesta magije nastajanja vina), u neposrednoj blizini. Slede “popravke” na vinariji, proširenju podrumskih kapaciteta sa današnjih 55, na oko 75 hiljada litara. U planu je i izrada sajta, zbog povećanja vidljivosti, ne samo u zemlji već i šire: otvaranja ka tržištu Beograda, širenje već ostvarenih prvih kontakata sa Crnom Gorom, Bečom i Kinom. Sa Kinom je ostvarena saradnja preko Bermeta i par drugih etiketa.
- Naš cilj je da kada posetioci dođu u “Verus Kiš” vinariju da im ispričamo celu priču, o našoj vinariji, našem radu, da obiđu i probaju naša vina i odu sa pozitivnim utiscima - kaže Siniša Popov.
Trenutno je na stand by-u nova etiketa, o kojoj inforamcije imaju samo četvoro ljudi, i čije javno predstavljanje čeka pravi trenutak, koji, nadamo se, sledi uskoro.


















