Izazov, odgovornost, pre svega ljubav prema profesiji i mestu čiji je i reprezent i eksponent, svakako prenosilac podrobnih, interesantnih a proverenih, i prema uzrastu i u skladu sa zahtevima turista, biranih informacija, čini joj zadovoljstvo da govori o mestu u kojem je rođena, sticala obrazovanje i u kojem živi posvećena onome što radi. Reč je o Jeleni Božić, liceniranom turističkom vodiču Turističke organizacije Sremski Karlovci, domaćinu prve, od dve grupe turista, ljubitelja vina na turi pod nazivom “PROLEĆNO PODRUMARENJE” upriličeno u subotu, 09. maja ove godine.
- Ovo nije “obična” već vinska tura, i kao Karlovčanka imam odgovornost da u srcu fruškogrskog vinogradarstva, u vinskim Sremskim Karlovcima govorim o vinu, ujedno i obavezu da odgovorim ovom zadatku na način koji publika očekuje od mene, kako u poznavanju vina, tako i povezanosti ovog mesta sa izuzetno dugom vinskom kulturom. Ali, budući da za svog života nisam “preskočila” niti jednu Karlovačku berbu, niti jednu drugu manifestaciju posvećenu vinu, da sam radila u nekoliko podruma, sarađivala sa vinarima, sa velikim zadovoljstvom sam deo ovog projekta u kojem i profesionalno i lično uživam - naglasila je Jelena Božić, vođa interesantne ture, s obzirom da je osim vinarije Benišek-Veselinović, situirane u starom gradskom jezgru, put vodio preko Dvorske bašte do Oglednog dobra Departmana za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu, Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, na potezu Ešikovac, a potom i vinariji “Veritas - Ćuković” na suprotnom brdu istog poteza, zamišljen kao spoj vinske šetnje uz obilazak punktova na obodu grada.
A rezultat poseta vinarijama, podrumima i njihovim degustacionim salama u letnjoj varijanti - na otvorenom, bio je poseban ekskluzivitet za učesnike, zadovoljne i onim što su očekivali od vina i prijemom vinara, svim doživljenim, na čega je svakako uticalo i vino, ali i složna, nepogrešivom rukom vođena grupa, kao i lepota predela i staza “kojima se ređe ide”. Sremski Karlovci su posebni, upečatljivi, jedinstveni po mnogo čemu. Duhovni, kulturni, prosvetni centar srpskog naroda tokom XVIII i XIX veka, povezao je varošku priču njegovog razvoja sa daleko starijom kulturom vina na ovim prostorima. U jedinstvenom spoju dinamične administrativno-državničke istorije i prepoznatljive vinske tradicije karlovačkih vina, ispletene su brojne zanimljive priče. Posebno one vezane za Bermet, autentično desertno vino iz Sremskih Karlovaca, oplemenjeno sa oko 20 vrsta travki i začina, u zavisnosti da li je reč o belom ili crnom Bermetu.
Priča o karlovačkim vinima nije priča o Bermetu, ali je zanimljiva i dobro ju je znati. Možda jeste a možda i nije služen na Titaniku, ali potvrđeno je da je carica Marija Terezija bila njime oduševljena i da je Karlovčane oslobađala vojske kako bi na miru mogli da ga prave. I zasigurno je u Beču bilo traženo, kažu, zahvaljujući studentima iz ovih krajeva, koji su obučeni poput kicoša, zalazili redom u bečke kafane u potrazi za ovim vinom. Ukoliko ga u istoj nisu našli napuštali su je i tražili drugu, planski radeći na njegovoj popularnosti. Jer, vlasnici lokala, u želji da prate trendove, ubeđeni u važnost ovog vina, naručivali su ga mnogo, direktno iz karlovačkih podruma.
Ono što je vremenom postalo pravilo je da je pravljenje Bermeta za Karlovčane bilo pitanje časti. Zato se i danas svaka kuća koja ima podrum diči svoj Bermetom. I svi vinari, kao svetu tajnu, kriju svoju recepturu njegovog pravljenja, i niko vam neće reći čega i koliko ide unutra.
Po tom pitanju nije izuzetak ni Jelena Božić, čije je omiljeno vino Bermet beli, koji je do pre par godina odbijala da proba, ali kada ga je probala, oduševila se kaže “osvežavajućim i idealnom piću za posebne trenutke, laganijem od svog crnog srodnika”.
I zbog svega toga, kada vas Karlovčani ponude Bermetom, obavezno ga probajte, jer osim što time svaki domaćin izražava svoju dobrodošlicu, sipa vam i deo bogatog nasleđa Sremskih Karlovaca, uz želju da se što pre vratite.


















