Ovogodišnje, 18-to po redu okupljanje zaljubljenika u prirodu, planinarenje, sakupljanje gljiva na Danima vrganja(04-06. septembra), manifestaciji naučnog karaktera za gljivare, članove Mikološko-gljivarskog Saveza Srbije (MGSS), sa izložbom gljiva i promocijom proizvoda od gljiva za septembarske turiste, deo su možda i najatraktivnije, najspecifičnije sigurno, manifestacije na veličanstvenom Kopaoniku, u Raškoj oblasti, pa i šire.
Organizatori: MK Mountain Resort, JP “Nacionalni park Kopaonik”, te Turistička organizacija opštine Raška (TOOR), kao i GD “Kopaonik” Raška, sa idejom produženja letnje sezone, nedavno prekinutom početkom škole, ostvarili su dugogodišnju zamisao i uspeli da njenom implementacijom privuku ne samo gljivare iz zemlje i regiona, već i ozbiljnije produže turističku sezonu redovnim turistima. Pokretač ove ideje bio je Nikola Avram, tadašnji direktor hotela “Grand”, koji je zajedno sa Zoranom Jelenkovićem, iz TOO Raška, vrsnim gljvarem, prvim predsednikom MGSS, iskoristili su povoljne vremenske i prostorne mogućnosti da je i sprovedu.
Punoletstvo joj je osim iskustva, znanja, donelo i zavidan kvalitet svih osmišljenih sadržaja, te je ove godine turista bilo više nego ikada. Manifestacija je okupila 17 gljivarskih društava iz Srbije i goste: delegaciju Hrvatskog mikološko-gljivarskog saveza (HMGS),i delegaciju gljivara Grčke.
Uspešno realizovani svi predviđeni sadržaji
Kao i ranijih pet godina ovaj događaj je započeo Memorijalom Srećku Lazareviću, čoveku koji je svojom osmehom, voljom, profesionalnošću sa mesta upravnika hotela “Rtanj”, i predsednika MZ Rudnica, ostavio neizbrisiv trag, trajno nasleđe u ime kojeg mu porodica, prijatelji, saradnici dan pre početka Dana vrganja, kraj izvora Vode Svetog Savena bregu Borovik,dođu da kažu jedno veliko HVALA!
Šta je to što je na Dane vrganja i ove godine privuklo turiste? Dobra organizacija, orginalnost brojnih sadržaja, nova saznanja vezana za prirodu, odnosno gljive?
Da je Kopaonik čarobna planina pokazalo je i mimo očekivanja, s obzirom na dugo toplo leto bez kiše, 111 uzoraka gljiva koje su sakupili gljivari za izložbu.
“Gastro fest” je postao prava atrakcija za koju su turisti izuzetno zainteresovani. Ovoga puta devet ekipa je na licu mesta pripremalo sjajna jela od gljiva. Ukupni pobednik takmičenja koje se sastoji iz četiri discipline, bilo je GD “Kopaonik”, Raška, kome je pripalo jedno prvo, jedno drugo i dva treća mesta. U konkurenciji je bilo i pet ekipa čija je ponuda, isključivo hladnih predjela, bila na štandova.
Na mestima za prodaju,osim nadaleko poznatog voća i povrća, te tradicionalnih proizvoda koji su sa ovog podnebljaprirodno slađi, sočniji i intenzivnijeg ukusa nego u nizijskim krajevima, a usled jedinstvenih klimatskih uslova (planinskog vazduha, velikog broja sunčanih dana i plodne zemlje), koje gosti dobro znaju i koriste da dopune kućne zalihe. Najveću pažnju su ipak privukli proizvodi od gljiva, domaći, ručno i sa puno ljubavi rađeni, koji se mogu naći samo na ovakvim susretima. Štand na kome je izlagala Danijela Đorđević Novaković, predsednica GD “Niš” je uspeo da “razbije” ovu gastro priču i umetničkim slikama doda poseban sofosticirani umetnički element.
Najlepše je kada se doživi neočekivano. Tako se na uvek privlačnom Foto safarijudesila grupa iz Planinskog društva Sunčevica, iz Arilja, što je gljivarima dalo ideju da već sledeće godine, na ovu manifestaciju pozovu i uspostave saradnju sa sličnim društvima iz okoline.
U sekciji vezanoj za predavanja, promovisana je aplikacija Miloša Rajića, programera i člana GD Bukovače iz Ćičevca. U poboljšanje i dorado iste su se uključili Stavan Baluban, programer i determinator - mentor iz GDNS i Miloš Gajić, master geograf, determinator MGSS. Ova aplikacija bi trebala da dopinese lagerovanju svih podataka na jednom mestu, kao i povećanje interesovanja za gljive kod gljivara početnika i mlađe generacije kako bi ih privukli prirodi, premošćavajući jaz između digitalnog sveta u kojem odrastaju i fizičkog sveta koji ih okružuje.
Obnovljena Gljivarska staza na Kopaoniku
Tokom manifestacije gljivari su obišli Gljivarsku stazu, postavljenu 2017., u međuvremenu devastiranu, sa postavljenih 30 edukativnih tabli, slikama i opisima najčešćih gljivarskih vrsta, pri čemu se većina tabli nalazi direktno na prirodnim staništima tih gljiva. - JP “NP Kopaonik” je uz GD “Kopaonik”, Raška, imalo velikog udela u formiranju prvobitne staze, a njihova podrška bila je i u obnovi iste, kao i pružanju podrške u uspostavljanju “Mini vizitorskog centra”. I dok su fotografije gljiva i njihov broj postavljen na edukativnim tablama ostaao isti, razmak između njih produžen na 5-6 metara, da bi se prešao potok koji preprečava stazu koja vodi do platoa na kojem će se, ako projekat bude prihvaćen, nalaziti objekat sa stalnom postavkom i prebogatom suvenirnicom. Prema njemu će verovatno voditi i put sa parkinga na Jarmu. Članovi GD “Kopaonik” se nadaju pozitivnom ishodu konkursa za državna sredstva usmerena za podizanje Centra, na koji je aplicirao “NP Kopaonik”, dok je GD “Kopaonik” pripremio sedam-osam replika endemskih vrsta biljaka, nekoliko životinja u prirodnim veličinama, kao i 30 vrsta gljiva - objasnio je Zoran Jelenković i nastavio:
- Ideja je da se do Vizitorskog centra dođe leti i zimi, peške, na krpljama, motorim sankama…, da živi cele godine, jer podatak da na Koponiku u toku sezone boravi 42% neskijaša, navodi nas na ideju da i njima treba nešto da ponudimo. Za sada “mini prirodnjački muzej” polako uvodimo u stalne programe ekskurzija i druge turističke programe, u nadi da ćemo ubrzo krenuti u nalaženje investitora za ovaj Centar. GD “Kopaonik” je već spreman da sa znanjem, logistikom i postavkom započne svoju misiju. Jer, ako nešto toliko dugo i snažno želite ideje vam se i ostvare - poručio je gospodin Jelenković.
Završnog dana, u nedelju, održan je susret saveza, MGSS i delegacije HMGS i Grčke, koji je u svojstvu domaćina vodila Sunčica Jović, predsednica MGSS. Na skupu su dogovorene smernice daljeg rada, a jedna od njih je da se više vremena posveti međusobnoj saradnji, kao i predlog rada na zajedničkim projektima, pored saradnje na projektu započetom još pre dve godine. Reč je o projektu za buduću laboratoriju za DNK analize u Zagrebu, već duže vreme potrebne radu MGSS, koji je do sada uzorke slao u Španiju, što je i daleko i skupo. U izgledu je uspostavljanje Gljivarskog kampa za mlade, na bazi 10-15 dana, gde bi se povezivala za gljive zainteresovana deca iz Grčke, Hrvatske i Srbije.
Intenzivan naučno-istraživački rad MGSS
Naučno-istraživačka monografija “Gljive Kopaonika”, kapitalno je delo posvećeno mikološkom bogatstvu ove planine. Monografija je rezultat intenzivnog, terenskog i naučnog rada koji se sprovodi od 2015. godine. Ovaj projekat je kruna zajedničkog rada JP “Nacionalni park Kopaonik”, GD “Kopaonik” Raška, a na njegovoj izradi su radili autori: Miloš Gajić, Ivana Kruljevuć, Marko Blagojević, Stevan Baluban,uz organizatora Zorana Jelenkovića;
U njoj je na 326 strana dat je detaljan prikaz 90 vrsta askomikota i 342 vrste bazidiomikota i predstavlja obavezan priručnik za mikologe, biologe, i sve ljubitelje prirode koji žele da identifikuju specifikacije kopaoničke mikroflore.
Međutim, ovaj popis nije kompletan, pa je “lov” na gljive nastavljen, o čemu Zoran Jelenković kaže:
- Letos smo radili na području iznad Jošaničke Banje, koje do sada nije bilo pokriveno, i možemo da se pohvalimo odličnim rezultatima. Do sada su dve ekipe radile popis na istorijskim i geografski značajnim potezima Crna Glavai Kriva Reka, seoskim naseljima na obroncima Kopaonika, u neposrednoj blizini Jošaničke Banje i opštine Raška. Ako vreme dozvoli, gljivari će krajem spetembra/početkom oktobra uraditi još dva “pohoda” za popis kasnojesenjskih gljiva. I pored toga, gljivari su 90% spremni za rad na dopunjenom izdanju knjige “Gljive Kopaonika” sa novih 300 i više vrsta.
Suša je poremetila planove i gljivari ove godine nisu radili na terenima Golije, jer gljiva nije bilo. Ali, ako padne obilnija kiša, biće organizovan još jedan, vanredni izlazak na terenna Goliji do kraja ove godine. Čim se steknu povoljni uslovi narednegodine, u planu su najmanje tri terenska radakako bi se nadoknadio propušteni period i nastavilo istraživanje i sakupljanje.


















