Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA PREDSTAVLJAMO Sunoko plaća dinar više

Sunoko plaća dinar više

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

-Koja god bude bila cena šećerne repe u Srbiji u 2011. godini, Kompanija Sunoko će na tu cenu dati jedan dinar više, ne računajući šta drugi rade i koliko cene. Predviđamo da će se cena repe kretati od 38-40 dinara, a očekujemo da ćemo postići dogovor sa Ministarstvom za poljoprivredu o subevncijama od bar pet eura po toni, što bi pomoglo da repa bude najatraktivnija kultura za sejanje i da bude na mestu koje joj pripada, da bude kraljica ratarske kulture.

Za ovogodišnju kampanju su sredstva obezbeđena, pa očekujemo da će to dati pravi rezultat.- Ovim rečima prisutnim proizvođačima šećerne repe, koji su se u velikom broju okupili u motelu Rodić u Kuli, na tradicionalnom Zimskom skupu kompanije Sunoko, obratio se Miodrag Kostić, predsednik MK Gupe. On je naglasio da predstojeća sezona donosi veliku bitku za šećernu repu, što je dobro za poljoprivredne proizvođače, jer će se repa dobro plaćati. -Šećer je apsolutno najisplativiji izvozni proizvod sa stanovišta srpske ekonomije-naglasio je Kostić. - Prema računici za 2010-11. godinu, ova kampanja će za rezultat imati izvoz 300 hiljada tona šećera. Ako država odobri ovu subvenciju od 5 eura, očekujemo da će, sa pomenutim cenama, vrednost izvoza šećera biti imeđu 220 i 230 miliona evra. Sa druge strane, uvoz za tu proizvodnju nije veći od 30-40 miliona eura. To praktično znači da je neto izvozni rezultat srpske industrije šećera, računam tu naravno sve proizvođače šećerne repe, 200 miliona evra ili oko 280 miliona dolara. U našoj zemlji Kompanija US Stil Srbija ima ubedljivo najbolji izvoz od oko 800 miliona dolara, ali ima skoro 700 miliona dolara uvoz. Znači, neto rezultat US stila je 100 miliona dolara. A neto izvoz šećerne industrije je skoro 200 miliona eura. Za ovaj novac, računajući sadašnju cenu kukuruza, mora da se izveze, skoro milion i trista hiljada tona kukuruza. Zato smo na skorašnjem dogovoru u Vladi postavili pitanje da li je važnije da se izveze 300.000 tona šećera ili 1.3 miliona tona kukuruza. Pa naravno da je važniji da izvez šećera, zbog ukupnog multiplikatora delovanja šećerne industrije. Svake godine industrija šećera uposli tokom 4 meseca 800 kamiona koji rade dan i noć za nas. Kupuje 100 postotnu proizvodnju četiri rudnika uglja. Najveći je kupac energenata u industriji goriva. Posle EPS-a i najveći kupac u industriji uglja. Samo Sunoko za 2011. planira kupovinu 150 hiljada tona uglja. Plaća se PDV, porezi i svi troškove i obaveze na vreme. Većinski vlasnik Šećerane Sunoko do skora je bio nemački Nordcuker A.G.. To je bio, na neki način, brak iz računa, za koji je MK grupi mislila da će doneti drugačiji način poslovanja i veću profitabilnost. Ispostavilo se da nissu dobili partnera kakvog su očekivali. U međuvremenu se desilo da se sa nekadašnjih 45.000 HA površina pod šećernom repom, to svede na nekih 26.000 hektara, od čega je MK Grupa ugovarala 10, a Nordcuker A.G. 16.000 hektara. U sedištu firme se broj od nekadašnjih petnaestak ljudi, povećao na 60. To više nije moglo da se izdrži, pa je MK Grupa postala većinski vlasnik. Prva stvar koja je urađena po preuzimanju, je da je raniji ugovor sa poljoprivrednicima koji je bio sačinjen na velikom broju strana, sveden na 2-3 strane i da je na samom početku stavljeno ono što najviše ineteresuje prosečnog poljoprivrednika, a to su cena i uslovi saradnje. Najviše primedaba poljoprivrednika u prethodnom periodu, bilo je na nečistoće i na digestiju. Kostić kaže da je Vrbas relativno mala sredina i da svi znaju da je šećerana na kraju prošle godine imali manjak, a ne višak šećera, u magacinu. Dakle, da je kupljeno više repe nego što je plaćeno ili priznata manju digestija, to bi moralo da se odrazi na količine šećera u magacinu. -Prema zvaničnim podacima Industrije bilja Sunoko je za prošlu godinu imao 15 ,07 posto prosečnu ukupnu digestiju i ukupno prosečnu nečistoću za sve šećerane 19, 38. Helenik je prošle godine imao 14, 31 digestiju, 19,41 nečistoću. Senta je imala 14,38 prosečnu digestiju i 22,28 nečistoću. Svaki stepen digestije, odnosno jedan procenat digestije je skoro 6,5 posto nečistoće. Dakle, prosečna digestija u Sunoku je za 0,8 posto bolja od konkurencije, a nečisoća se skoro ne razlikuje. To jasno pokazuje da je Sunoko potpuno objektivan prilikom otkupa šećerne. Stručnjaci iz naše kompanije spremni su da u svakom trenutku izađu na teren i svojim savetima pomognu poljoprivrednicima da šećernu repu proizvedu u optimalnim uslovima i količini. -Za srpsku poljoprivredu je od izuzetne važnosti predstojeća dodela izvozne kvote Evropske unije. Ulazak u kvotni sistem proizvodnje šećera znači da nam svaka tona šećera proizvedena više u zadnjih pet godina pred ulazak u EU pomaže da budemo zemlja koja će dobiti veću kvotu. Nezvanično, Hrvatska je već na 180.00 tona proizvodne kvote. Sada trenutno imaju 180.000 tona izvoznu kvotu. Postoji velika razlika između proizvodne i izvozne kvote. U prevodu, to znači da će Hrvatska moći da proizvede ukupno 180.000 tona i neće imati više mogućnost da uvozi žuti šećer i prodaje ga na domaćem tržištu, a svoj da prodaje u inostranstvu. Hrvatska takođe više neće moći da kupuje šećernu repu u Srbiji, ali ćemo mi ulaskom Hrvatske u EU moći da prodajemo naš šećer u Hrvatskoj. I verovatno će to biti naše najinteresantnije tržište. Dodeljivanjem kvote proizvođačima šećera dodelju se automatski i kvota proizvođačima šećerne repe. To znači da neće svi moći da proizvode šećernu repu, što je na zapadu privilegija, koja ima i odogovarajuće materijalne koristi. Trenutno, je suvencija u Evropskoj uniji, recimo u Mađarskoj, oko 11 eura po toni šećerne repe, u Hrvatskoj 10 eura. Ono što smo mi pokušali da se dogovorimo u vladi je da buduće subvencije idu direktno poljoprivrednom proizvođaču, a kao dokaz da je on proizveo treba da ima otpremnicu i fakturu prema šećerani. Zato će biti nemoguće da neka domaća firma iz Srbije kupi repu u Hrvatskoj jer ovi proizvođači neće moći da dokažu i dokumentuju prema svom ministarstvu pravo na subvencije. Kostić predviđa da od šest postojećih šećerana u Srbiji budućnost imaju samo tri. Razlog je veoma jednostavan. -I u najoptimističkijem scenariju za Srbiju, možemo očekivati da dobijemo proizvodnu kvotu od 400-420 hiljada tona kvotu. Realno je da dobijemo 400.000 tona. Kada se to preračuna sa količinom šećera koja se danas proizvodi, to iznosi oko 47-50.000 hektara, maksimalno 55.000, uz malo bolje prinose. Zbog toga će ove godine Sunoko uložiti oko 13 miliona eura u podizanje kapaciteta i u pojeftinjenje energije, prevashodno u šećerani u Kovačici, za prebacivanje sa mazuta na ugalj. Sunoko je već najefikasniji proizvođač šećera u Evropi, a daleko je bolji od drugih u Srbiji. Mogućnosti proizvodnje u šećerani Vrbas su na nivou 100.000, Pećincima na 120-130.000, a u Kovačici će biti na nivou 100.000 već ove godine. Znači , samo ove tri šećerane imaju mogućnost proizvodnje 340.000 tona od buduće predviđene kvote 400.000. S obzirom da šećerana u Crvenki ima kapacitet oko 90.000 tona, možda čak i više, Senti 100.000, a u Žablju 60-70.000 tona, očito je da najmanje dve fabrike neće imati šta da rade, a realno u budućnosti tri, pa je na poljoprivrednicima da odluče sa kim će sarađivati. Inače, od 2003. godine do danas u šećerane Kompanije Sunoko je uloženo ukupno 100 miliona evra. On čuvene kupovine šećerana za 3 eura, kako su je mediji predstavili, je u stvari 3 eura, plus 100 miliona investicija, plus 26 miliona evra preuzetih obaveza i otprilike od 50-80 miliona eura obrtnog kapitala koji mora biti uložen u svaku kampanju. U našoj zemlji je do sada „ugašeno“ 9 šećerana. U zemljama u okruženju zatvoreno je 11 šećerana zbog pogrešne procene EU iz 2006. godine da je isplativije kupovati šećer iz Južne Amerike. Sada kada je došlo do problema sa proizvodnjom šećera u tim krajevima zbog loših vremenskih uslova i kada su oni postali nepouzdan dobavljač, situacija se promenila. Miodrag Kostić je siguran da će Sunoko preživeti sva iskušenja koja ga očekuju, jer se menadžment za to pripremao punih sedam godina. Kada se cela industrijna šećera u celoj Evropi bude zatvorila, Sunoko će, prema njegovim rečima, sigurno biti poslednji. Da li će se industrija šećera u Srbiji zatvoriti ili neće, ostaje da se vidi.

 

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com