- Vladan Vešković, sekretar Udruženja banja Srbije
Treći Kongres banja sa međunarodnim učešćem u organizaciji Udruženja banja Srbije, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srbije – sektora turizma u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, održao se 17. i 18. maja 2011. godine u Vrnjačkoj Banji.
Izbor tema za ovogodišnji Kongres banja privukao je pažnju 145 registrovanih učesnika i 38 medijskih kuća. Osim, najbrojnijih, predstavnika lokalnih samouprava i zdravstvenih ustanova u banjama, učestvovali su i predstavnici državnih institucija, strukovnih asocijacija, privrednih komora, obrazovnih ustanova i sindikata.
Organizator je pred III Kongres banja postavio više ciljeva, i sada se može reći da su neki od njih ispunjeni već tokom dvodnevnog rada Kongresa. To je praktično – edukativni segment Kongresa koji se odvijao prvog dana, tokom koga su učesnici stekli znanja o načinima za efikasno poslovanje banjskih centara i hotela u banjama. Drugog dana se vodila rasprava o mestu i ulozi banja i klimatskih mesta u reviziji Strategije razvoja turizma u Srbiji, koja treba da se završi do maja 2012. godine. Gotovo jednoglasna poruka učesnika jeste da banje i klimatska mesta, od usvajanja Strategije 2006. godine do danas, nisu tretirani u skladu sa značajem koji im daje postojeća Strategija niti sa činjenicom da konstantno beleže najveći turistički promet domaćih gostiju. Udruženje banja Srbije će nastaviti saradnju sa Timom za podršku sprovođenju Strategije turizma u smislu obezbeđivanja neophodnih podataka i projekata, istovremeno insistirajući na poštovanju Strategijom zacrtanih koraka u razvoju i promociji strateških turističkih proizvoda Srbije.
U okviru okruglog stola „Ciljevi novog Zakona o banjama“ Udruženje je javnosti predstavilo osnovu koncepta koji čini njihov predlog pomenutog zakona. Naš predlog, koji će uskoro biti upućen nadležnom Ministarstvu, smatramo održivim i lako primenljivim. Novi Zakon o banjama će biti usmeren na zaštitu i konstantni monitoring izvora kao nacionalnog blaga, jasno definisanje prava i načina korišćenja prirodnog lekovitog faktora, kao i plaćanja naknade za njegovo korišćenje, poštovanje specifičnih urbanističkih pravila za banje, postupak resertifikacije statusa banje i mnoga druga pitanja koja su od značaja za razvoja banja i klimatskih mesta. Pomoćnik ministra ekonomije i regionalnog razvoja, Stojan Arizanović, je nakon pohvale organizatoru Kongresa, iskazao slaganje sa potrebom izrade kvalitetnog Zakona o banjama i ukazao na osnovne smernice u njegovoj izradi, koje su u skladu sa iznetim stavovima Udruženja banja Srbije.
Ono što je nedostajalo da III Kongres banja bude apsolutno uspešan, jeste veći broj investicionih i infrastrukturnih projekata od strane lokalnih samouprava u banjama, koji bi bili osnova za dužu i sadržajniju diskusiju drugog dana Kongresa. To potvrđuje praksu koju treba što pre promeniti, jer bez kvalitetnih projekata koji bi mogli da uspešno konkurišu u IPA i sličnim fondovima, problemi u lokalnoj infrastrukturi u banjama će se rešavati sporije od potrebnog i željenog. A sve to na štetu razvoja banjskog turizma.