Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE MANIFESTACIJE LORIST, brend koji treba negovati

LORIST, brend koji treba negovati

  • PDF

Slučajno ili ne, tek, ispostavilo se da je čast da Vanja Grbić, proslavljeni srpski odbojkaš sa osvojenim trofejima na svim takmičenjima i svim kontinentima, otvori ovogodišnji 44. međunarodni Sajam lova, ribolova i sporta LORIST, i 44. međunarodni Sajam turizma , u okviru kojeg su i Sajam hortikulture, izložba Eko-svet i po prvi put Sajam šumarstva, bio pun pogodak. Vanja je jedan od retkih u istoriji ovih sajmova koji su otvarali ovu drugu po značaju manifestaciju u Novom Sadu, i veliki sportista, i veliki ribolovac i veliki borac za očuvanje životne sredine, bio, rekli bismo, pravi, višestruko dobar izbor. Ne samo zato što je mnogo posetilaca, njegovih obožavatelja, nakon Vanjinih emotivnih uvodnih reči na svečanom otvaranju, želelo da ga dodirne, slika se sa njim, već i zbog toga što njegovo prisustvo kao da je, posle pobede odbojkaša na ovogodišnjem Evropskom prvenstvu u Poljskoj, najavilo i trijumf naših devojaka na  šampionatu pod istim nazivom, igrom slučaja održanog delom i u njegovom Zrenjaninu (kraj Kleka), uz završnicu u Beogradu. Vanja je, kao i mnogi od nas, dugogodišnji  posetilac LORIST-a i ovu manifestaciju je nazvao brendom koji nikako ne smemo zapustiti ili prepustiti primat nekom drugom, kao što se to dogodilo sa Sajmom turizma.
I dok organizator, Novosadski sajam, svodi račune i iznosi, njima znane podatke o posećenosti ovogodišnjih jesenjih sajmova u Novom Sadu, jasno je da su Sajam turizma, nekada vodeći u zemlji, “spasli” izuzetno bogato osmišljeni programi Turističke organizacije Novog Sada, Klastera Istar 21 sa projektom Bogatstvo različitosti, kao i Turistička organizacija Vojvodine. Udruženje banja je dovelo značajno manji broj članica, dok su se predstavnici Zlatibora i Kopaonika odlučili za zajedničke štandove više hotela. Kriza je u ovom delu sajma, bila više nego očigledna. Primetno je, međutim, znatno veća prisutost firmi iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore. Takođe i da je bio prisutan simboličan broj turističkih agencija koje (ni)su nudile aranžmane za predstojeću zimsku sezonu, kao i proizvođača (prodavaca) opreme za ugostiteljstvo.   Ipak, u nagradama se nije oskudevalo. Pehar Novosadskog sajma dobilo je 15 kompanija,  a čak 200 hotela, restorana, etno-sela i kuća iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Republike Srpske,  Makedonije i Hrvatske, dobilo je Zlatne povelje, Zlatne plakete, Velike zlatne i Zlatne medalje. Svi oni su, prema mišljenju stručne komisije,  zaslužili ova priznanja, jer imaju visok nivo turističkih i ugostiteljskih objekata i usluga. Na svečanoj Večeri šampiona upriličenoj u Srpskom narodnom pozorištu, najviše priznanje Pehar Novosadskog sajma dobili su: Hotel "Splendid" u Bečićima, Etno selo "Stanišići" u Bjeljini, Hotel "Izvor" u Aranđelovcu, JP "Aguana" u Banja Luci, Turistički centar "Kopaonik", Poslastičarnica "Mocart" u Budvi,  Restoran "Jadran" u Budvi, Restoran "Tri ribara" u Rafailovićima, Konoba "Ćatovića mlini" u Morinju, Specijalna bolnica "Merkur" u Vrnjačkoj Banji, "Best Western Prezident hotel" u Novom Sadu, Hotel "San Roko" u Brtnogli, Hotel "Bevanda" u Mostaru, MK  "Mauntin risort" - Hotel "Kopaonik" na Kopaoniku i Grand hoteli "4 opatijska cvijeta" u Opatiji. Posebna priznanja dodeljena su i pojedincima za doprinos razvoju hotelsko-turističko-ugostiteljskih delatnosti u regionu. Najbolji menadžer u hotelijerstvu je Vedran Gržetić iz Opatije, a najbolja žena menadžer u sektoru turizma je Pelka Perović iz Crne Gore. Prof. Slavojka Višekruna iz Banja Luke nagrađena je za doprinos razvoju turizma i školovanje mladih kadrova, a Rajko Dobrosavljević iz Beograda, koji  se u ime nagrađenih zahvalio organizatoru, za izuzetan doprinos razvoju ugostiteljstva u Srbiji. O Sajmu turizma, koji je ove godine svojim prisustvao i gospodin Goran Petković, državni sekretar za turizam, njegovim perspektivama i koncepciji, vremenu održavanja i još mnogo čemu, će se sigurno u budućnosti morati razmišljati, kako bi ova lepa manifestacija bila posećenija. O tome je bilo reči i na okruglom stolu pod nazivom “Regionalna saradnja u turističkom sektoru”, kojom prilikom  je gospodin Petković govorio o značaju međunarodne saradnje i nekim već započetim projektima (Put rimskih careva),  koji bi zajednički trebalo da realizuje naša zemlja u saradnji sa Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom. Takvi i slični projekti, pogotovo vezani za Dunav, uz dobar marketing, trebalo bi da doprinesu da naša regija postane prepoznatljiv brend, koji će dovesti do toga da konačno premašimo magičnu cifu od milion dolara ostvarenog prihoda u oblasti turizma.
Hala 1 u kojoj se održavao LORIST je bila primetno praznija, štandovi veći, a broj izlagača manji, dok je na izložbi ribolovačke opreme to bilo mnogo izraženije. Očigledno je da se trenutna situacija u lovstvu i ribolovstvu Srbije preslikava i na sajmove ove vrste. Sajamske institucije, naravno, ne mogu da utiču, na promenu situacije u ovim oblastima, i da nije bilo pomoći republičkih ministarstava, vojvođanskih sekretarijata i kompanija, poput Vojvodišuma, koja je na otvorenom prostoru Novosadskog sajma veoma uspešno organizovala prvi Sajam šumarstva, ovogodišnji LORIST bi bio još skromniji. Zapažena je bila i izložba lovačkih trofeja koju je priredio Prirodno-metematički fakultet iz Novog Sada.
Da lovački sport nije nimalo jeftina “zabava” potvrđuju i neke cene eksponata. Tako je za pušku Krighof trap koju je izložio bačkotopolski Capriolo, trebalo izdvojiti ni manje ni više nego 18.000 evra. Igrom  slučaja, ova firma je prodaval i najskuplji ribolovački (varaličarski) štap Šimano Fajerblod za nešto manje od 500 evra, dok je rekordnu cenu imao takmičarski štap francuskog proizvođača Gorbolino (model “super G-7”), koji je novosadski Travar prodavao za 1.200 evra.
Lovni turizam u Vojvodini u poslednje dve decenije je opterećen brojnim problemima što se odrazilo i na  broj lovaca u zemlji, gostiju iz inostranstva, ali i na uzgoj divljači. U ovom trenutku se ne može računati ni na iole ozbiljniji prihod od lovnog turizma, iako se na međunarodnim sajmova  Vojvodinašume trude da ovu regiju predstave kao bezbednu i da vrate sjaj vojvođanskom lovstvu. Uostalom i ove godine je (u Karakuši) kao i lane (u Deliblatu) održana završna konferencija za novinare pred jesenje sajamske manifestacije. Nadu u bolje sutra daje veća poseta štandovima ovog javnog preduzeća, kao i organizovana poseta gostiju iz Lovačkog saveza Slovenije, koji su uzeli učešća u svim lovačkim takmičenjima i naučno-stručnim skupovima. Gosti Vojvodinašuma bile su i sve tri šumarske škole iz Srbije (iz Kraljeva, Sremske Mitrovice i Novog Sada) čiji su se učenici najviše interesovali za takmičenje drvoseča i sami se oprobali u ovim veštinama, kao i prisustvovali demonstraciji rada nekih mašina jedinstvenih u regionu.
Na sajmovima LORIST, najviša priznanja Novosadskog sajma za kvalitet proizvoda - veliki šampionski pehar Novosadskog sajma dobili su "Grof MBM" u Petrovcu na Mlavi, Društvo za proizvodnju hleba i peciva PDM u Pudarcima, "Herba svet" u Beogradu i Rasadnik "Lepo polje" u selu Liplje kod Ljiga. Pehar Novosadskog sajma uručen je JP "Vojvodinašume" u Petrovaradinu, "Adonisu" u Soko Banji, Rasadniku "Baroševac" u Lazarevcu i Draganu Stošiću iz Milutovca.
Sliku sa ovogodišnjeg LORIST-a popravio je izuzetno dobro osmišljen i organizovan sajam "HorseVille”. Kao u stara dobra vremena, ulicama Novog Sada prodefilovao je karavan konjanika i fijakera od stotinu izlagača sa 180 konja.  Prigodna ceremonija održana je na glavnom gradskom trgu ispred Skupštine grada, gde je uz prisustvo velikog broja znatiželjnih Novosađana, gradonačelnik Igor Pavličić nakon pozdravnih reči, drugi Sajam konjarstva proglasio otvorenim. U okviru ovog sajma održana su međunarodna takmičenja u preponskom jahanju, u vožnji zaprega i dresuri konja, kao i niz propratnih manifestacija.
Tradicionalno, Privredna komora Vojvodine i Novosadski sajam dodeljuju nagrade Dobar dizajn za izuzetne rezultate u unapređenju dizajna proizvoda. Povelju, najviše priznanje ove godine je zaslužila Turistička organizacija Herceg Novog za grafički dizajn promotivnog materijala. Veliku nagradu dobili su: JP "Vode Vojvodine", Grad Novi Sad - Gradska uprava za zaštitu životne sredine, TO Požarevac, Kongresni centar "Ceptor" na Andrevlju, TO Novi Sad i Vasilije Baldić, a nagradu "Dobar dizajn" novosadske firme: "Prosperteč", "Fontanus", Fitnes klub "Fantazi", Udruženje ugostitelja Novog Sada UGONS 1946 i "Matami flauer garden" u Petrovaradinu.
Dodeljena su i priznanja Novosadskog sajma za kvalitet proizvoda, u robnim grupama: sveže voće i stono grožđe i sveže povrće. U robnoj grupi sveže voće i stono grožđe, nagrađeni su "Južni Banat" u Beloj Crkvi  i "13. jul Plantaže” u Podgorici. Srebrni šampionski pehar poneli su "Ekoplant" u Podgorici, "Graničar" u Šidu, "Društvo voćara Vojvodine", Zoran Đukanović iz Novog Slankamena, Departman za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu. Peharom Novosadskog sajma nagrađeni su Slobodan Lazić iz Kukujevaca, "Intersad" u Rumenki, Ivan Tomić iz Novog Slankamena i Rasadnik Igor u Maradiku. U robnoj grupi sveže povrće Komisija je za apsolutne šampione u proizvodnji proglasila Vojvođansko društvo povrtara u Novom Sadu - za  organizovanu i masovnu proizvodnju povrća za svežu potrošnju kod porodičnih gazdinstava. Ovo priznanje zaslužila je i Poljoprivredna stručna služba u Somboru, za uspešan transfer naučnih rezultata u široku proizvodnu povrtarsku praksu, kao i PIK Bečej za masovnu i savremenu proizvodnju povrća za industrijsku preradu na otvorenom polju. Udruženju Banatska lenija u Kikindi, dodeljen je Srebrni šampionski pehar, dok je Peharom Novosadskog sajma nagrađen "Zeleni hit" u Beogradu.
Na kraju, reč dve i o “sedmoj sili”. I ovoga puta, tradicionalno, na međunarodnim sajmovima LORIST, novinari su morali da zaprže čorbu sami sebi da bi dobili priznanja. Na takmičenju medija u kuvanju riblje čorbe i paprikaša učestvovalo je 20 ekipa, sastavljenih od predstavnika medijskih kuća iz Vojvodine. Organizator je obezbedio ribu i ogrev, a na njima je bilo da donesu ostalo, kao i svoje umeće. Poneki zaboravni novinari su išli u “zajam”, najčešće kod ličkog Slovenca Save Mutića, koji je uz pet skuvanih jela, priredio i svojevrsan šou sa tamburašima.
Iako je na početku  takmičenje medija u kuvanju riblje čorbe i paprikaša za „Pres-trofej” Novosadskog sajma sve ličilo na jednu običnu manifestaciju, vremenom, kako se vatra razgorevala, raspoloženje uz pivo i vino popravljalo, a miris dima privlačio sve više gostiju, ispalo je neočekivano dobro. Baš kao i na Velikogospojinskim danima u Novom Bečeju ove godine, najbolji riblji paprikaš je skuvao glavni i odgovorni urednik „Dnevnika” Aleksandar Đivuljskij. Drugo mesto pripalo je autoru i voditelju emisije „5kazanje”, koja se petkom uveče emituje na RTV Bori Otiću, dok je treća ekipa Radio Novog Sada na čelu s Radovanom Balaćem. Najbolju riblju čorbu, po oceni žirija, skuvala je ekipa emisije „Brazde” Radio televizije Vojvodine na čelu s Vesnom Jovanović. Drugo mesto pripalo je ekipi novosadskog dopisništva lista „Danas” koju je predvodio Milan Uzelac, a treće „Dnevniku onlajn” za koju je kuvao novinar Milan Bozokin. Svima njima, više od pehara i diploma značilo je dobro raspoloženje, kao i činjenica da u kotlićima nije ostalo ama baš ništa.
Više slika možete pogledati  o v d e.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com