Prošla godina je bila nezapamćeno dobra za proizvođače vina. Kiše je bilo kada je trebalo, sunca u izobilju, pa vinogradari pomalo u šali, a pomalo ozbiljno, kažu da ko prošle godine nije uspeo sve da odradi u vinogradu i pripremi dobro grožđe, odnosno vino u podrum, možda bi trebalo da razmisli o tome da li da nastavi da se ovim poslom bavi.
I dok se smatra da su lane greške mogle biti uglavnom ljudskog faktora, proizašle od samih proizvođača, to se za ovu zimu ne bi moglo reći. Zima je bila prilično jaka, za neke vinograde prejaka. O tome kako su se velike hladnoće odrazule na vinograd Vinarije Vindulo, razgovarali smo sa vlasnikom, Laslom Dujmovićem
- Dva puta smo imali temperaturu -25°C i jednom -27°C, a mislim da smo izmerili jednom i jedan stepen nižu. Snežni pokrivač je bio prilično visok, i dostizao je visinu do prve pomoćne žice, nekih 60cm. Sve što je bilo ispod snega je spašeno, a ima delimičnog izmrzavanja čak i totalnog izmrzavanja-iskren je bio gospodin Dujmović.
Vinarija Vindulo ima oko7 hektara pod vinovom lozom. Raspolaže sa različitim sortama, da li se to, ipak, ispostavilo kao dobro?
-Mi smo na neki način i pioniri što se tiče sadnje novih sorti i eksperimentisanje sa njima, u saradnji sa Institutom za voćarstvo i vinogradarstvo iz Sremkih Karlovaca. Imamo i njihov način uzgoja, karlovački modifikovani uzgoj, što znači visoki špalir, sa rezervnim lastarom koji ide od zemlje, od početka čokota, i to nas je na neki način i spasilo ove godine. Sredinom marta smo odgrtali čokote koji su od jesenas bili pokriveni zemljom, delimično ručno, delimično mašinski, a potom je usledilo orezivanje, tj. uklanjanje starih lastara.
Laslo dodaje da u njegovom vinogradu prošla godina bila izuzetno dobra što se tiče kvaliteta grožđa, ali što se tiče količine nije darovao puno.
-Imali smo kod nekih sorti 10 do 15, a kod drugih 20 procenata manji prinos od uobičajenog. Plasman je praktično rešen. Mi doduše nemamo puno vina, ali sve više i više ljudi svraćaju kod nas, pošto se nalazimo na prometnom putu Novi Sad-Bečej. A i mi se trudimo da naša vina budu na trpezama i restoranima i sl.
Pre nekoliko godina imali ste prozvodnju preko 70.000 vina. Koliko imate sada?
-Nekada smo i kupovali grožđe da bi pravili vino, međutim, poslednjih godina, od kada imamo sertifikat o vinu sa poznatim geografskim poreklom, ne kupujemo grožđe i imamo samo vlastitu berbu, tako da naš prosečni proizvodni kapacitet iznosi između 35 i 40.000 litara vina godišnje.
Ipak,primetno je da ima sve više eminentnih lokala na teritorije opštine Temerin i Novi Sad, u kojima se mogu naći vaša vina?
- Nije nam strano da se
naša vina nađu i po novosadskim, beogradskim i lokalima širom Srbije. Ipak, trenutno se trudimo prvenstveno da se naši proizvodi nađu ovde u blizini.
Sajmovi, izložbe, nastupali ste na dosta manifestacija i
imali ste dosta nagrada?
-U poslednje vreme smo se koncentrisali na proizvodnju i prodaju naših vina ovde na salašu. To ima svojih prednosti. Na taj način mi praktično popularišemo mesto, Temerin, a sa druge strane, naš salaš, naše vinograde. Ljudi koji dolaze kod nas na promocije mogu da saznaju sve o našem vinu od nas, direktnih proizvođača, podrobnije i neposrednije nego na sajmovima, a sa druge strane kada odemo na sajam na kojem izlaže pedesetak i više proizvođača, možda se mi na neki način i gubimo, pošto se tamo izgledamo prosečni.
Rekosmo da je prošla godina bila dobra, pa sada sledi logično pitanje, kakva će biti ovogodišnja vina?
-Ovogodišnje vino, odlično. Fermentacija naših vina je kompletno završena, više ništa ne „vri“, sva vina su se mogla probati još krajem godine, osim „Slatke Eve“. „Slatka Eva“ je bila spremna za probe krajem januara, početkom februara, nikada tako rano nismo imali bistra vina kao prethodne 2011. godine.
Podržavate manifestacije ovog kraja, poput Bean festivala-Temerinske pasuljijade, koja se nekako vezala za ovaj salaš i vina?
-Mi se trudimo da učestvujemo na svim manifestacijama gde vino može da dođe do izražaja. Otvoreno ću da kažem, ako neko od naših gostiju razmišlja šta da popije, vino ili pivo, onda mi volimo da budemo brži od onih koji poslužuju pivo. Onda poslužimo jedno lepo friško lepršavo vino sa mnogo CO2, sa lepim kiselinama na trpezi. Što se tiče gostiju, mi se trudimo da budemo kompletno u službi turista koji dolaze na vinske ture. A onih koji dolaze isključivo radi degustacije naših vina, bilo automobilima,kombijima ili autobusima, sve je više. Uostalom tako je i najbolje, jer ti ljudi znaju zašto su došli i šta hoće.
Da li imate u planu dalje proširenje kapaciteta?
-Konkurisali smo za projekat izgradnje restorana i kuhinje i ako dobijemo sredstva za te planove onda je sledeći korak izgradnja restorana. Do tada, radimo promocije na našem salašu, koji istovremeno može da primi 60 ljudi u zatvorenom prostoru, a kada je lepo vreme, onda je taj broj dvostruko veći-obavestio je Laslo Dujmović.