Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE HRANA Josip Anišić: Žetva pšenice pri kraju, cena još neizvesna

Josip Anišić: Žetva pšenice pri kraju, cena još neizvesna

  • PDF

Boravak na „Žetvenom karavanu 2012. godine“,  koji su za novinare po šesti put upriličili Zadružni savez Vojvodine, ZZ Novi Kneževac i AD Žitopromet Senta, na parceli između Sanada i Novog Kneževca, a potom i posetu i prisustvovanje žetvi u prvom prekograničnom mađarskom selu Tisasziget, gde su razmenjena iskustva predstavnika zadruga o žetvi i proizvodnji pšenice u Srbiji i Mađarskoj, novinari su iskoristili za razgovor sa neposrednim proizvođačima ili predstavnicima zadruga. Evo šta nam je o Zemljoradničkoj zadruzi „Salaš“ iz Subotice, i ovogodišnjoj žetvi rekao Josip Anišić, koji jeveć 22 godine na funkciji direktora zadruge.

*Kažite nešto o vašoj zadruzi.

-Mi imamo oko 500 domaćinstava koja rade i funkcionišemo kao jedan prava zemljoradnička zadruga. Ovu zadrugu su osnovali zemljoradnici pre 22godine i za to vreme smo svašta prošli, opstali i ostali zdravi, što je već za nas uspeh, iako se nismo obogatili. Naši ljudi su napredni poljoprivrednici, imaju novu, dobru  mehanizaciju, pa se može izvesti zaključak da smo i mi u zadruzi odradili svoj deo posla i ja sam zbog toga zadovoljan.

*Koliko vaš atar ima pod pšenicom?

-Subotički atar ima 66.000 hektara, od toga ima 12-13.000 hektara pod pšenicom, ječmom itd. Mi preko svojih saradnika, kontrolišemo nekih desetak hiljada hektara (od 66.000), a pšenica je bila zasejana možda na nekih 2.500 hektara. Znači, da je u Subotici i okolini mnogo manje zasejano nego ranijih godina. Uz to je i rod je podbacio u zavisnosti kako gde, ali generalno je manji nego što bi trebalo. Lane smo imali proseku na privatnim gazdinstvima 35 i više metričkih centi po jutru, a sada imamo 20 do 30 metričkih centi po jutru, odnosno prinose po hektaru od 3 do 5 tona, što je jako malo i sadašnja cena ispod 25 dinara je neisplativa, ne pokriva troškove proizvodnje. Prošla godina je bila rekordna godina i dobili smo 180 evra po toni. Ako je sada tako nizak prinos, onda bi trebalo da dobijemo 220 evra plus PDV po toni, a to je cena od 25 ili više dinara po kilogramu. Ja se nadam da će se cena pšenice u narednih mesc dana namestiti na jedan solidan nivo, čak do 26, 27 dinara, što su moja predviđanja, i onda će se drugačije razmišljati. Ostane li na 20-ak dinara, neka bude Bog u pomoći onima koji budu uopšte hteli sejati pšenicu, jer ona ekonomski nije isplativa.

*O ovogodišnjoj setvi naš sagovornik kaže:

-Ako budemo imali sreće sa vremenom do subote će biti završena žetva. Mi kao zadruga imamo 10 otkupnih mesta, prikupljamo na lager pšenicu, ima već i određenih realizacija. Kod nas je to malo drugačije. Kod nas cenu postiže firma „Gebi“ koja isplaćuje ljudima 22,60 odmah, i mi ih pratimo i već prve količine pšenice smo isplatili po toj ceni. Jedan deo zemljoradnika prihvata drugu varijantu, sa kojom su izašli mlinari: 20 dinara akontna cena, a za 15 dana, kada se smiri tržište onda će se doplatiti razlika. Treća varijanta je da, kao i svake godine,  ljudi pšenicu po tačno utvrđenim uslovima, ostavljaju na lager i onda će se tokom godine odlučivati kada će se i kome prodati.

*Tržište pšenice je, očigledno, i ove godine šaroliko po cenama?!!

-To nije ništa neobično. Ja već 6 godina na ovom karavanu pričam o tome da mi već godinama nemamo utvrđenu cenu pre početka žetve nego krajem ili u toku žetve, a sada kada nemamo ni vladu i sve ide tako kako ide. Ove godine svi nešto kalkulišu. Veliki kupci, veliki igrači, kao što su „Viktorija“, „Delta“ i ostali,  se još nisu uključili.   Organizacije otkupljuju i prikupljaju pšenicu, ne smeju da izađu sa većom cenom jer nemaju para da otkupe pšenice koliko im treba za celu godinu, nego samo onoliko koliko imaju para. Oni bi da kupuju pšenicu cele godine. Treći igrač, koji je lane najviše izazvao pometnju i opšti haos, kupovinom100 hiljada tona, Robne rezerve, su se i lane uključile kasno, poslednjeg dana žetve. Za sada se još ne uključuju. Zato ćemo tek da vidimo koja će to biti otkupna cena i koja će to biti količina. I zato, mi svi vrlo oprezno ispitujemo sve mogućnosti i dajemo ljudima mogućnost da uzmu krajnju cenu od 22,60, da uzmu akontnu cenu ili da ostave žito na lageru pa da čekaju kome i kada da prodaju.

*Da li imate podatke koliko je zasejano ukupno površina pod pšenicom u Srbiji?

-Svi operišu sa nekim podacima. Prošle godine je rečeno da je zasejano oko 450-460.000 hektara. Ove godine je manje zasejano, a priča se da je zasejano 480.000 hektara. Zapravo, niko nema pravu informaciju. Kada bi ova informacija bila tačna to bi bilo trećina ili četvrtina njiva pod žitm, ali i laik će primetiti  da nema više od 15% površina pod pšenicom ili ječmom – zaključio je Josip Anišić.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com