Posle spektakularnog dočeka Nove, 2013. godine na Zlatiboru, kada se na centralnom trgu okupilo rekordnih 25.000 ljudi, na redu je održavanje jedne od brend manifestacija ovoga kraja – Pršutijade. Trinaesti po redupraznik pršute biće održan u dvorištu crkve Svetog proroka Ilije u zlatiborskom selu Mačkatu od petka, 11. do nedelje, 13. januara 2013. godine.
Svečano otvaranje ove jedinstvene gastronomske manifestacije, ali istovremeno i smotre naradnog stvaralaštva u nas, trinaeste po redu, zakazano je prvog dana za 11 h, uz bogat kulturno umetnički program koji će, između ostalih, upotpuniti pevačka grupa iz Šljivovice i čuveni trubački orkestar Dejana Jevđića. Očekuje se učešće tridesetak proizvođača tradicionalnih proizvoda kao što su goveđa i svinjska pršuta, sudžuk, kobasice, kuleni, slanina i ovčija stelja. Pored suhomesnatih proizvoda, posetiocima će biti ponuđeni mlečni proizvodi sir, kajmak, med, ali i domaća rakija, raznovrsni ručni radovi, i biti održana predavanja iz oblasti poljoprivrede. Organizatori manifestacije su i ove godine Opština Čajetina, TO „Zlatibor“, i KSC Čajetina.
Podsećanja radi, prošla, 12. Pršutijada je bila jedana od najposećenijih. Po procenama organizatora posetilo ju je 15–20.000 posetilaca koji su imali priliku da konzumiraju i kupe proizvode od 22 izlagača, učesnika sajma. Stručna komisija iz preduzeća “Jugoinspekt” iz Beograda lane je za najboljeg proizvođača kobasica proglasila Petra Šopalovića iz Kačera, najbolju ovčiju i svinjsku pršutu imala je “Prerada mesa Brković” iz Kačera, a najbolju goveđu pršutu i slaninu Radomir Šopalović iz Mačkata.
Tradicionalno, uz proglašenje najboljih proizvođača, biće nagrađeni i najsrećniji posetioci, kojima će pripasti vredne nagrade u vidu punog džaka pršute, 1 m2 slanine ili 10 metara kobasice.
Ovogodišnja Pršutijada u Mačkatu trajaće do nedelje 13. januara 2013. Godine, a svečano zatvaranje najavljeno je u 18h.
Zlatiborci su još u pretprošlom veku bili najpoznatiji proizvođači sušenog goveđeg, svinjskog i ovčijeg mesa. Njihovi proizvodi su bili cenjeni na pijacama u Beogradu i Sarajevu, a često su stizali i do Beča i Pešte. Danas su suvomesnati proizvodi najznačajniji artikal u bogatoj ponudi gastronomskih specijaliteta Zlatibora, a odmah iza njih su mlečni proizvodi. Smatra se da na najposećenijoj srpskoj planini oduvek duvaju tri velike vazdušne struje i stvaraju ružu vetrova blagotvornu za ljude, ali i proizvode sa područja Zlatibora. Topli vetrovi Sredozemnog mora i kristalno oštar vazduh Alpa i Dinarida, sreću se sa snažnim strujama sa Karpata baš iznad Zlatibora donoseći mirise i ukuse sa tri kontinenta. Proizvođači pripremaju svoje proizvode po tradicionalnoj recepturi pažljivo izloženim čistim i zdravim vetrovima kojima upijaju mirise i dušu čitavog sveta.
Inače, Zlatiborski okrug zauzima površinu od 647km. Prostor opštine Čajetina geografski podrazumeva talasastu visoravan između reka Sušice i Uvca i planina Tare i Murtenice, sa planinskim masivom Zlatibora kao središnim i glavnim delom ruža vetrova. Od ukupne površine opštine (64700ha), društvena i individualna poljoprivredna gazdinstva zauzimaju 37469 ha ili 55,8 %, a okrug je idealan za bavljenje stočarstvom. Najviše proizvođača mesa i mesnih prerađevina ima upravo u selu Mačkat 20, zatim u Krivoj Reci 7, Kačeru 2, te u Rožanstvu, Golovu, Brenešcima, Tripkovi I Zlatiboru ‘po jedan. Njihov doprinos organizaciji ove sjajne manifestacije je nemerljiv, jer iz godine u godinu sve više doprinose brendiranju zlatiborske pršute, Mačkata i čitavog ovog kraja. Za one koji ne stignu na ovogodišnju Pršutijadu, ostaje uteha da deo iz proizvodnog asortimana većeg broja proizvođača pršute, mogu kupiti uvek na zlatiborskoj pijaci.


















