Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA IZLOŽBE Postmoderna u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine

Postmoderna u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine

  • PDF

U Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, Nova, 2013. godina započela je izložbom pod nazivom „Postmoderna u Vojvodini 1976 – 1990. godine“ autorke Svetlane Mladenov. Izložba predstavlja svojevrsan omaž i vodič kroz prebogati umetnički milje ’80-tih godina u Vojvodini. Izložba je, rekli bismo, uspešan pokušaj da se rasvetle, sa pristojne vremenske distance, burne i kompleksne godine, godine sa puno događaja i aktera na umetničkoj sceni.

U vremenskom intervalu od 1976 do 1990. godine dešavaju se značajni iskoraci u svetu umetnosti: tokom 1976. godine nastaju slike bez naziva (bad painting) Lasla Kerekeša,  sa kojima počinje „new images“ u Vojvodini. ’79. Slobodan Tišma osniva novotalasni bend „La strada“, koji će osam godina kasnije snimiti svoj jedini studijski album pod istim imenom. Godine1980. izgrađeni su Hotel „Narvik“ arhitekte Ivana Antića u Kikindi i Hotel „Park“, arhitekte Miroslava Krstonošića u Novom Sadu. Milenko Prvački 1981. započinje ciklus slika Trofejna ostrva/ Trofejni predeli. Iste godine započinje Pančevačka izložba jugoslovenske skulpture (PUS) u kojoj učestvuju Svetlana Mladenov, Đorđe Jović, Milenko Prvački, Zoran Rota; te godine osnovana je novosadska grupa Boye, izgrađen je SPC Vojvodine, po projektu arhitekata Živorada Jankovića i Branka Bulića i SNP, delo arhitekata Viktora Jackijeviča i Arse Dimitrijevića; 1982. godine Dušan Todorović stvara slike i crteže u duhu „transavangarde“, a u Kikindi, u zgradi nekadašnje fabrike crepa – objektu industrijske arhitekture izgrađenom 1895. godineosnovan je Internacionalni simpozijum u terakoti „Terra”. Godine 1983. Danilo Kiš objavljuje zbirku pripovedaka „Encikolopedija mrtvih“, a Želimir Žilnik snima film „Druga generacija“. Skulptor i vajar Mladen Marinkov izlaže na 2. PUS-u, a u Somboru Likovna jesen osnovana još davne 1961. godine, u svom XIII izdanju za temu ima „Od ekspresionizma do ekspresionizma“. Predrag Šiđanin, Laslo Kerekeš, Jožef Ač, Dušan Todorović, Bálint Sombathy,Jozef Klaćik, Geza Lennert zajedno se nalaze na izložbi „Fotografija u likovnoj umetnosti Vojvodine“ SPC Novi Sad, a likovni kritičar Sava Stepanov, autor je izložbi pod nazivom „Potreba za slikom“ u Galeriji Radničkog univerziteta u Novom Sadu, i naredne 1984. godine, „Nova slika crteža“ u Pančevu. Godine 1985. na Petrovaradinskoj tvrđavi, prvi put nastupa grupa EMISAO, koju čine Branislav Petrić, Dragan Nastasić, Duško Stojanović i Vlado Rančić. Sledeće 1986. godine ostvarena je izložba „Slikarstvo zrele strasti“ autora Save Stepanova i Svetlane Mladenov u Galeriji savremene umetnosti u Pančevu, i na 12. Sremskomitrovačkom salonu izložba, „Savremene tendencije u fotografiji Vojvodine“, Save Stepanova. Narednu, 1987. godinu obeležila je izložba Branislava Petrića „Rituali“ u SPC Vojvodina u Novom Sadu. Želimir Žilnik 1988. godine je snimio film „Tako se kalio čelik“ i izgrađena je zgrada na Limanu IV u Novom Sadu, za koju je arhitekta Branislav Mitrović dobio Veliku nagradu Salona arhitekture u Beogradu 1990. godine. Godine 1989. na 5. PUS-u nagrađen je rad Slobodana Kojića, a naredne godine u Savremenoj galeriji u Pančevu, Svetlana Mladenov je autor izložbe „Skulptura u Vojvodini – nova situacija“.
Autorka izložbe, istoričar umetnosti i likovni kritičar, Svetlana Mladenov, naglasila je da je ovom, novosadskom izložbom,  želela da pokaže vodeći tok umetnosti u ’80-tim godinama, vraćanje slici, radosti slikanja, tzv. novoj ekspresiji, kao glavnog pokreta posmoderne, koja korene vuče iz dva pravca. Jedan je dolazio iz Italije tzv. „transavangarda“, drugi iz Nemačke, tzv. „novi divlji mladi“. Taj pokret koji je postojao u Evropi i koji je došao do nas, pretrpeo je modifikacije. Uslovno nazvano, vojvođansko slikarstvo, se dosta u tom periodu razlikuje od slikarstva u drugim delovima zemlje, i ima svoje osobenosti. Jer osim uticaja spolja, na vojvođanske umetnike uticala su i dva umetnika iznutra, koja su negovala svoj ekspresionistički izraz, pre svega Milan Konjević i Jožef Ač. 
U tom periodu je u Vojvodini izražena pozitivna decentralizacija, jer osim Novog Sada mnogi gradovi u Vojvodini su imali jako dobro razvijenu umetničku scenu i vrlo kvalitetne galerijske prostore: Subotica, Sombor, Pančevo, Kikinda, Zrenjanin, Sremska Mitrovica.
Gospođa Svetlana Mladenov ističe da je izuzetno bitno naglasiti da su u ’80-tim, pored ovog glavnog toka, delovali i razni drugi umetnički tokovi, jer je to period sa mnogo subjektivističkih izraza, u kojem je mnogo ljudi bilo na sceni iz raznih generacija. I sama ekspresija sa početka i sredine ’80-tih se razlikovala od one sa kraja dekade. Ona prva je bila vrlo žestoka, i nazvana nova ekspresija, i neekspresionizam druge polovine decenije.
Zato je značajan, za razumevanje tog vremena i stanja, izuzetan napor autorke da svakog umetnika predstavi bar sa dva rada, sa početka i sa kraja ’80-tih.
Izložba„Postmoderna u Vojvodini 1976 – 1990. godine“  je otvorena 11. januara 2013. Godine, a trajaće do 10. februara, nakon čega se seli u Beograd.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com