Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Besparica uticala na promet na Produktnoj berzi

Besparica uticala na promet na Produktnoj berzi

  • PDF

Nelikvidnost tražnje i jačanje kursa dinara bila su dva najuticajnija faktora na izgled tržišta roba iz primarnog agrara u Srbiji u protekloj nedelji. Oba ova faktora uticali su na stvaranje opšte slike o padu cena najznačajnijih roba na berzanskom tržištu u Novom Sadu. Promet od 875,36 tona robe više nego duplo je veći u odnosu na prethodnu nedelju, ali to je i dalje ispod prosečnih nedeljnih vrednosti. Finansijska vrednost prometa je u nedelji za nama iznosila 31.600.540 dinara, što je 2,45 puta više od upoređujućeg podatka iz prethodne nedelje.

Dešavanja na tržištu pšenice u protekle tri nedelje sada već pružaju sasavim dovoljno argumenata za konstataciju o trendu pada cene ove robe. Sa nivoa pretežne cene trgovanja od 27,50 din/kg bez PDV pre petnaestak dana, vrednost ove robe je pala najpre na nivo od 27,00 din/kg u prethodnoj nedelji, pa na cenu od 26,50 din/kg na kraju protekle nedelje.
Prosečna cena trgovanja pšenice je iznosila 28,78 din/kg (26,65, bez PDV), što je za 1,30% niže od prosečne cene u prethodnom nedeljnom periodu. Pored već navedene finansijske slabosti tražnje u moguće razloge ovakvog pada cene, kao i sve izraženije tržišne apstinencije na ovom tržištu, možemo navesti i sve glasnije zahteve Unije pekara za intervencijom na tržištu pšenice.
Da svaka tržišna logika može da padne pred jednom običnom besparicom, koja je sada već postala znak raspoznavanja našeg tržišta, pokazuju nam najbolje tržište kukuruza i tržište soje. Dve kulture koje su imale najveće podbačaje u proizvodnji i čija će ponuda ove godine biti više nego skromna, po logici tržišta bi trebale da protokom vremena imaju sve izraženiji rast cene. Međutim, u protekla dva meseca cene ovih roba su u padu. Razlog je jasan – izvoznici su se uglavnom povukli sa tržišta, a domaća tražnja je izuzetno nelikvidna.
Kukuruz koji se posle novembarskog cenovnog sunovrata sa 25,50 din/kg bez PDV na 23,00 din/kg bio privremeno oporavio i došao do nivoa 24,70 din/kg, ponovo je u padu, pa je trgovanje u protekloj nedelji zatvoreno po ceni od 24,40 din/kg bez PDV. Ova cena je u odnosu na prosečnu cenu trgovanja u prethodnoj nedelji niža za 1,24%.
Pad cene soje u protekloj u odnosu na prethodnu nedelju je još izraženiji i iznosio je 3,06% . Sojom se malo trgovalo, a realizovana je cena od 64,91 din/kg ( 60,00 bez PDV).
Ako se već treću nedelju za redom po broju zaključenih ugovora i količinskom obimu prometa najviše trgovalo suncokretovom sačmom sa 33% proteina, onda se to više ne može nazvati iznenađenjem na berzanskom tržištu. Na bazi sedam zaključenih kupoprodajnih ugovora, izdefinisala se prosečna cena trgovanja na nivou od 33,79 din/kg ( 28,16 bez PDV), što je za 1,28% veća cena od prosečne cene trgovanja u prethodnoj nedelji, tako da je ova roba ujedno i jedina roba koja je imala cenovni rast u ovom nedeljnom izveštajnom periodu.
Od ostalih roba trgovalo se još i mineralnim đubrivom AN i to po ceni od 38,45 din/kg.
Iako je ove nedelje, promet na „Produktnoj berzi“ udvostručen u odnosu na prethodnu, i dalje beleži veoma skromne vrednosti, čime se potvrđuje prošlonedeljna konstatacija da će ovaj januar ostati zabeležen u bližoj istoriji Produktne berze, kao jedan od najgorih kada je u pitanju ostvareni berzanski obim prometa.
I ova nedelja ne bi beležila značajniji boljitak po pitanju porasta količinskog obima prometa, da nije došlo do poskupljenja suncokretove sačme, a time i do intenziviranja trgovine istom. Skoro 40% strukture ovonedeljnog prometa otpada na suncokretovu sačmu, čija je cena, u odnosu na prethodnu nedelju, porasla čak za 2,00 din/kg. Istovremeno cene soje, pšenice i kukuruza, pretrpele su pad, tako da porast cene suncokretove sačme, nije doprineo porastu indeksne vrednosti PRODEX-a.
Kukuruz je u odnosu na prošli petak jeftiniji za 0,30 din/kg, pšenica za 0,50 din/kg, a soja za čak za 1,50 din/kg. Rezultat pada cena ovih proizvoda je pad indeksne vrednosti PRODEX-a za 2,27 indeksnih poena.
Aktuelna tržišna vrednost PŠRODEX-a iznosi 254,38 indeksnih poena.
Trenutno najprisutniji faktor na tržištu žitarica koji utiče na kretanje cena jesu vremenske prilike, odnosno neprilike nad najvećim svetskim žitnicama. U odnosu na kraj prošle nedelje martovski fjučers na pšenicu je na čikaškoj berzi poskupeo za 1,43%, dok je fjučers na kukuruz skuplji za 2,23%.
Vremenski uslovi u Južnoj Americi su pozitivno uticali na kretanje cena roba iz soja kompleksa. Soja sa martovskom isporukom je poskupela za 2,31%, a sojina sačma za 2,82%.
Jačanje vrednosti evra u odnosu na dolar je bio ograničavajući faktor za rast cena roba na Pariskoj berzi. Tamo je u poslednjih nedelju dana pšenica poskupela za 0,41%, za razliku od kukuruza koji je pojetinio za 0,74%. U Budimpešti je cena pšenice sa martovskom isporukom viša za 4,00%, a kukuruza za 1,00 procentni poen.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com