Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE HRANA Srđan Popović: Imlek će širiti paletu Bello organskih proizvoda

Srđan Popović: Imlek će širiti paletu Bello organskih proizvoda

  • PDF

Srbija ima izuzetne ekološke, klimatske i tehničke potencijale za proizvodnju organske hrane. U to je pokušao (a i uspeo) da uveri pisutne predstavnike brojnih medijskih kuća iz zemlje, gospodin Srđan Popović, direktor marketinga Kompanije Imlek, održanoj početkom februara 2013. godine, na farmi „Velvet“, na kojoj se odvija proizvodnja organskog mleka, a Imlek pokrenuo u zemlji prvu liniju za preradu organskih mlečnih proizvoda od organskog mleka.

Prema uputstvima o organskoj proizvodnji u Codex alimentarius, koja su ustanovile Organizacija Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) i Svetska zdravstvena organizacija (SZO), a koja predstavljaju temelj strategije organske proizvodnje u EU, organska proizvodnja predstavlja kompletan proizvodni sistem upravljanja, koji promoviše i poboljšava zdravlje ekosistema, uključujući tu i biodiverzitet, biološke cikluse i biološke aktivnost tla.
U skladu s tim odrednicama, ključno za organsku proizvodnju, kako je naveo gospodin Srđan Popović, je da žitarice rastu bez hemikalija, da se obrađuju ručno, i da se krave hrane tim i takvim žitaricama i žive po principima koji su definisani kao organska proizvodnja.
Organska proizvodnja na globalnom nivou razvija se dugi niz godina, i u toku 2005. godine bila zastupljena na 29 miliona hektara, 2009. godina na 35 miliona hektara obradivih površina, a godinu dana posle, na 37 miliona hektara. U istom periodu, obradive površine pod organskom proizvodnjom na teritoriji EU, povećale su se sa 6 na 9 miliona hektara, što je porast od 8 do 10% na godišnjem nivou, i od 500 registrovanih gazdinstava dostglo cifru od 3.000 gazdinstava, koji se bave organskom proizvodnjom. Ovo povećanje površine pod organskom proizvodnjom došli je kao odgovor na povećanu tržanju proizvoda organskog porekla na tržištu.
U Srbiji je stanje malo drugačije i beleže se daleko skromniji rezultati. Trenutno se na 11.000 hektara sprovodi organska proizvodnja, a preko 25 kompanija, čija je glavna aktivnost prerada konvencionalnih proizvoda, poseduju dodatnu liniju za preradu organskih proizvoda. Međutim, samo Imlek može da se pohvali proizvodima od organskog mleka.
-Kompletan asortiman mlečnih proizvoda pravi se od organskog mleka. Kada smo kretali u ovaj projekat prethodilo je ispitivaje tržišta. Sproveli smo dva istraživanja. Jedno je obuhvatalo 300 ispitanika širom Srbije, usmereno, pre svega, na našu ciljnu grupu, na potrošače između 20 i 40 godina. Bili smo jako prijatno iznenađeni da je, u toj našoj ciljnoj grupi, poznatost organskih proizvoda na jako visokom nivou. Istraživanje su pratila i dodatna pitanja o tome šta naši ispitanici tačno podrazumevaju pod organskim proizvodima, i potvrdilo se da oni dosta znaju i da to poznavanje ide preko 90% .
Drugo istraživanje je sprovedeno na 1.000 ispitanika koje je rađeno 2009. i 2011. godine i pokazalo je da opšta, ekološka svest u Srbiji pokazuje izvesni rast. Tako se npr. kada se uporede istraživanja u ove dve godine, 60% građana ima neku svest o ekologiji, a ta svest je bila mnogo viša 2011. godine.
Tom prilikom gospodin Popović je predstavio paletu novih Imlekovih „organic“ proizvoda.
-Mi smo krenuli od našeg brenda Bella mleka, koji se već uveliko nalazi na policma marketa. Preko 90% potrošača u Srbiji je čulo, poznaje ili kupuje „Bello mleko“ i „Bello jogurt“. Svi ti kriterijumi koji su povezani sa tim brendom su jako pozitivni. Smatrali smo da taj brend treba da bude prvi organski mlečni asortiman Imleka.
„Bello organic“ je malo izmenjen što se tiče dizajna, sa vrlo jednostavnim naglaskom na ono što je novo, a to je da se pravi od 100% organskog mleka. Svaki od ovih proizvoda: sveže mleko, jogurt, dugotrajno mleko, pavlaka i beli sir je početni portfolio koji je već na policama širom Srbije.
Sledeći korak ove kompanije je čokoladno mleko, voćni jogurt i namazni sir. Sa plasmanom novih proizvoda, koji su pri kraju razvoja se neće posebno žuriti, da se tržište ne „preplavi“ organkim proizvodima. Razlog za to je i tako mala potrošnja u Srbiji, koja je pala od 6 do 10%, u zavisnosti od meseca, u odnosu na prošlu godinu. Više je razloga za to: jedan je slaba kupovna moć potrošača, sami farmeri, koji nisu imali dobre prihode tokom prošle godine, pa se oni ne pojavljuju u trgovinama, a zatim zbog suše, zbog koje su proizvođači bili primorani da podignu cenu sirovog mleka pri otkupu, pa je zato i cena na policama bila viša. Ali, i drugi razlozi su „krivi“ za podizanje cena na polici, kao što je kurs, koji se povećao 10% od prošle godine. Više cene mleka sa smanjenim prihodima potrošača doveli su do pada potrošnje. Ali to nije slučaj samo sa mlekom. I hleb, i svi drugi proizvodi su pali, odnosno poskupeli.
Cene organskih proizvoda na razvijenim tržištima, naročito za voće i povrće su do dva-tri puta veće od klasično gajenog voća i povrća. Cene mlečnih proizvoda su od 40 do 50% više od klasično proizvedenog mleka i jogurta. Mi smo se potrudili, da koliko god je to moguće, cene zadržimo u razumnim merama, tako da naše cene ne bi trebale da budu 20 do 30% skuplje u poređenju sa klasičnim mlekom i jogurtom.
Drago mi je da radim u kompaniji koja može potrošačima da pruži zdravu hranu, a znamo koliko je to bitno za vreme u kojem živimo – nije propustio da kaže gospodin Srđan Popović.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com