Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE AKTUELNO Ljiljana Vojvodić o izboru za naj suvenir Srema

Ljiljana Vojvodić o izboru za naj suvenir Srema

  • PDF

Suvenir je reč preuzeta iz francuskog jezika (souvenir) sa značenjem sećanje na neko mesto, događaj, putovanje, nešto lepo što želimo da otmemo od zaborava. Kupci suvenira su uglavnom turisti, koji parče atmosfere, mirisa, ukusa, nekog specifičnog podneblja, žele da ponesu sa sobom u svoje domove, i zato je jako bitno da im se ponudi nešto što će reprezentovati mesto, kraj ili zemlju, u najlepšem smislu.

Možemo govoriti o suveniru u emotivnom, psihološkom, socijološkom, kulturološkom, ekonomskom i svakom drugom smislu, kako bi podvukli ozbiljnost i značaj ove teme, ali o tome neki drugi put.
Ovaj tekst napisan je povodom projekta „Suvenir Srema“, organizovanog od strane Fonda Turistički klaster Srem, u Rumi, sredinom februara 2013. godine.
O izboru za najbolji suvenir Srema, učestvovao je sturčni žiri koji su činili: rumska slikarka Milijana Jovanović, Žika Nedeljković, dizajner, Mirjana Maksimović, novinar i naša sagovornica, vajarka Ljiljana Vojvodić iz Rume, a u cilju izbora desetak najboljih suvenira, koji će se naći u jedinstvenoj „vitrini“, osmišenjenoj tako da turistima skupom od nekoliko reprezentativnih idejnih rešenja, predstavi Srem.
-Prispeo je veliki broj radova, a mi, kao žiri, imali smo i lak i težak zadatak - rekla je gospođa Vojvodić. -Svesni smo da su ljudi koji su osmislili, izradili i predstavili suvenire uložili puno rada i truda u njihovu realizaciju, a naš zadatak je bio da odaberemo manji broj radova koji će ući u Sremsku vitrinu i biti deo prodaje. Ta komercijalna funkcija nam je otežala da sve ono što je lepo i vredno stavimo u izbor.
Oduševljenje žiria, po rečima Ljiljane Vojvodić, izazvalo je bogatstvo različitih materijala korišćenih za izradu suvenira i njihova, do savršenstva postignuta obrada.
-Trudili smo se da našim izborom sve obuhvatimo, i da taj suvenir bude na neki način koncentracija simbola, višeznačan, i da taj predmet kada turista ponese svojoj kući, da ga podseti na ceo kraj, i da ima vrlo bitnu, asocijativnu ulogu, da podesti na sve što je doživeo. Ako je suvenir mala flaša vina, onda u nju treba da stane osim vina, sećanje na ceo kraj, na puteve, ulice, na ono što je viđeno za vreme boravka na određenoj destinaciji, konkretno u našem Sremu.
Za mene, kao vajara najprihvatljivija je definitivno tikva. Može da se nađe u najrazličitijim oblicima, može da se oslika, da joj se da upotrebna vrednost npr tikva-lampa, tamburica, i smatram da je tikva najbolji predstavnik Srema. Figurice Sremaca i Sremica su već viđene i manje orginalne i nisam videla neku dobru figuru Sremca u sremačkoj nošnji, u nekom interesantnom pokretu i da nosi npr. lubenicu. Lubenicu niko nije uzeo za motiv, a mislim da je to pogrešno. Frušku goru simboliše i grožđe, a nije bilo ni motive grožđa, ali je bilo odličnih vina. Generalni utisak sa ove priredbe je ipak da smo mi tu oblast zapustili - dodala je Ljiljana Vojvodić.
Sigurno da je ovo jedan od načina za upsostavljanje veze sa tržištem, jer krajnji cilj svakog stvaranja i izrade suvenira je da se pojavi na tržištu. Ovakva koncepcija interaktivnog sučeljavanja kreativaca s jedne i stručnjaka, umetnika, ljudi koji se bave marketingom, s druge strane, nemerljiva je, jer dovodi do razmene inforamcija dragocenih za obe strane. Stručni žiri je mogao da opipa puls ljudi, njihove ideje, i što je najvažnije, lično upozna kreativce koji donose nešto sveže, novo i neviđeno. Ljudi koji su prikazali svoje suvenire mogli su da na jednom mestu čuju sugestija, zapažanja, mišljenje umetnika sagledanog iz raznih uglova o predmetu i da unesu izvesne „popravke“ u svoj proizvod.
Ovaj susret je pokazao i dokazao  da Srem, ima vredne stvaraoce i ponudio istim stručna uputstva kako i u kom pravcu da razvijaju i usavrše svoj proizvod. On je takođe, otvorio i stara-nova pitanja o tome da kreativci treba da stvaraju, a neki drugi ljudi, zaduženi za menadžmet da se bave plasmanom njihovih proizvoda i da što pre treba da ispravimo našu staru boljku, i da počnemo da se udružujemo, da ljudi koji rade na sličnom projektu sa istim ciljem i na istom zadatku, nađu opravdanje da rade zajedno jer,  niko nije samodovoljan i niko ne može sve sam.
To je samo jedan od razloga zbog čega Srem, Vojvodina i Srbija još uvek tragaju za svojim brendom, a po mišljenju Ljiljane Vojvodić, nismo se ni dovoljno trudili. Čitava priča oko suvenira trebala bi da se svede na štoviše konkursa sa nagradama, priznanjima, jer pobeda ljude motiviše i daje im osnovu za dalje stvaranje.
Na opšinama je da „poguraju“ ideju o suvenirima. Tako bi dali znak da im je do njih stalo, da se njihov kraj na pravi način prepozna, bilo gde na svetu.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com