Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA PREDSTAVLJAMO Jozef Gašparovski: Zdravo organic, brend koji se širi

Jozef Gašparovski: Zdravo organic, brend koji se širi

  • PDF

Jozef Gašparovski direktor fabrike „Zdravo organic“ primio je 19. marta 2013. godine delegaciju  Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, predstavnike lokalne samouprave i agro novinare i odgovarao na njihova pitanja o kapacitetima fabrike, potrebama za jabukama i drugim voćem i povrćem u toku 2013. godine. S obzirom da su hladnjača i pogon bili u remontu, da se fabrika priprema za predstojeću kampanju, prvo pitanje za našeg sagovornika je bilo na koju proizvodnju računa u ovoj godini?

-Fabrika „Zdravo organic“ se kao i svake godine u ovo vreme pripremama za predstojeću kampanju. Radovi na remontu fabrike su uveliko u toku, a trebalo bi da se završe za dva meseca. Mi planiramo da ove godine preradimo sirovine i dobijemo minimum 2,000 tona gotovih proizvoda, iako su kapaciteti fabrike projektovani do maksimalnih 5.000 tona. Mahom se snabdevamo sa sirovinama koje sami proizvedemo, u svojim proizvodnim kapacitetima. Najviše od voća imamo jabuke, ali puno sarađujemo i sa kooperantima, koje u ovom momentu već znamo, ali ima dosta prostora i za kooperante koje nismo definisali za ovu godinu. Najviše od sirovina potrebujemo krastavce koje planiramo da preradimo od 5 do 10.000 tona, što će zavisiti od ugovorenih količina. Proizvodimo robu za naše potrebe, za našu robnu marku, ali radimo i proizvodnju i za druge robne marke. Za sada je nepoznanica koliko ćemo proizvoditi tuđih robnih marki. Tu su paprika crvena, žuta, cvekla, jabuka i ostalo voće koje koristimo, pogotovo za proizvodnju sokova.
Gašparovski naglašava da „Zdravo organic“ ima jako velike izvozne potencijale, o čemu kaže:
-U 2012. godini mi smo izvezli 30% od celokupne proizvodnje, kako tržište EU tako i na tržište republika bivše Jugoslavije, zatim Rusije, Ukrajine, kao i neka nova tržišta koja do sada nismo imali. Ove godine, ako sve bude u redu, ambicije su nam da izvezemo 50% od ukupne proizvodnje. Za to je potrebno stvoriti ambijent, takav da bez većih problema što više proizvedene robe izvezemo. U ovom momentu, bar što se tiče nas, kudikamo je lakše proizvesti nego prodati na stranom tržištu. Velike poteškoće imamo sa kursom evra koji je nepovoljan za izvoznike, i ne znam kako ćemo uspeti da dobro poslujemo sa takvim kursom. Svi imputi u našoj zemlji porasli, a mi to ne možemo da materijalizujemo na stranom tržištu, jednostavno zato što kupci ne prihvataju porast cena i ne zanima ih što je kod nas u toku prošle godine bila suša, pa nije rodila jabuka i bila skuplja tri puta nego na stranom tržištu. Njih ne interesuje da je kod nas poskupela električna energija, mazut, gorivo, što su za nas veliki problemi sa kojima se borimo. Mislim da država mora da pokrene neke mehanizme kako bi, ako ničim drugim, nekim subvencijama izvoznicima nadoknadila štetu od stabilnog kursa.
*Gde se nalazi organska proizvodnja u celom ovom lancu?
-Proizvodni program naše fabrike se sastoji od konvencionalnog i organskog programa. Svedoci smo da polako, „organska groznica“ počinje da zahvata Srbiju i to je po meni jako dobro. Naš ambijent, mislim, nije spreman za novonastalu situaciju, ali život ide dalje. Dete se rodilo, sada raste i sada ga moramo pripremati za život. Tako je i sa organskom poljoprivredom. Ako negde postoji mogućnost da se organska poljoprivreda razvija, to jeste naša zemlja. Ima dosta mogućnosti da se sva proizvodnja koja se desi kod nas, da se proda najviše na ino tržištu. To naravno, nije tako lako kao što se priča, da sve što se proizvede da se može lako prodati, ali u svakom slučaju se može prodati i svi koji žele da se uključe u orgasku proizvodnju ne  moraju da se plaše da neće uspeti da materijalizuju svoju proizvodnju na tržištu. A tržište se deli na one organske proizvođače koji naplate svoje proizvode na pijacama i manjim prodavnicama i takvih kod nas ima najviše. Ima i velikih proizvođača, odnosno prerađivača, koji naplaćuju svoj rad prodajom robe u megamarketima. To je malo teži put i zahteva veće ulaganje kapitala, ali rekao bih da se i to isplati, što vidimo na primeru organskog mleka u poslednjih nekoliko meseci, koje je, čim  je promovisano, postalo hit, pogotovo u ovoj situaciji sa aflatoksinima, ali nema ga dovoljno. Naš partner ga u Čurugu koji ima 1000 krava, proizvodi 18.000l mleka dnevno, na 2.000 hektara priprema hranu, ali, jednostavno, idite po gradovima, Novom Sadu, Beogradu, organskog mleka nema. Tako da to je jedan pozitivan primer. Naši mali proizvođači, da ih uslovno tako nazovem, oni koje proizvode na 20 hektara, kao što su Vozar iz Kisača, Mamužić u Ljutovu, sumnjam da imaju neke ozbiljnije količine robe  na lageru, sve su uspeli prodati.
*Šta iz fabrike „Zdravo organic“ izlazi kao organsko?
-Organsko od nas izlazi nekoliko vrsta sokova, a imamo 6,7 artikala koje smo sposobni da proizvodimo u velikim količinama. Planiramo da ove godine dodamo organsku višnju, eventualno organski sok mix cvekle, jabuke i aronije. To su naši planovi, čisto da na policama u megamarketima na neki način taj program bude uočljiviji. Kod velikih prerađivača, mi sada ne možemo računati na sigurne isporuke robe. Ako ne dođete na pijacu, ne može vam niko ništa, ali ako ste veliki proizvođač i ako ste proizvođač za široko tržište, vi ste u obavezi da to tržište snabdevate tim proizvodom jer ukoliko to ne radite, slede penali, sledi nešto sasvim deseto. U svakom slučaju,  mogućnost za profit u proizvodnji organske hrane, sigurno postoji – zaključio je Jozef Gašparovski.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com