Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Prof. dr Jasmina Đorđević o projektu SY_CULTour

Prof. dr Jasmina Đorđević o projektu SY_CULTour

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu je partner na međunarodnom projektu pod nazivom „Synergy og culture and tourism: utilisation of cultural potentials in less favoured rural regions“ (Sinergija kulture i turizma: korišćenje kulturnih potencijala u manje promovisanim kulturnim područjima) i domaćin Petog konzorcijuma upravnog odbora članova međunarodnog projekta SY_CULTour (Synergy of culture and tourism) koji se održava u Novom Sadu od 8. do 10. aprila.

Predmet istraživanja PMF-a su opštine Sombor i Apatin u kojima su već održana predavanja i edukativne radionice sa ključnim partnerima iz oblasti agro-turizma i kulturnog turizma: lokalnom samoupravom, turističkim organizacijama, turističkim agencijama, ugostiteljima, samostalnim proizvođačima, zanatlijama i najvažnijim poljoprivrednim gazdinstvima. Departman za geografiju, turizam i hotelijerstvo PMF-a ovim projektom pokušava da poveže javni i privatni sektor i nađe način kojim bi kulturna ponuda mogla biti dostupna turistima.
Dr Jasmina Đorđević, profesor na PMF-u, bila je naš sagovornik i pojasnila nam je smisao učešća Departmana u ovom projektu.
-Danas smo na Petom sastanku partnera, vezano za projekat SY_CULTouru manje razvijenim ruralnim područjima, razmenjivali iskustva iz prakse svih zemalja učesnika, iz Italije, Slovenije, Mađarske, Grčke, Bugarske i naravno iz Srbije. Mi smo svoj rad na ovom projektu fokusirali na područje između Sombora i Apatina. 
*Možete li nam bliže reći na čega se odnosi naš deo projekta?
-Svi partneri su izabrali po neki svoj pilot projekat, iz nekih država imamo i više partnera, po dvoje, troje, zavisno od toga koliko je učesnika. Iz Srbije smo u projekat uključeni PMF i Privredna komora Vojvodine. Mi smo izabrali samo jedno pilot područje, Sombor i Apatin, a pod tim se podrazumeva cela teritorija opština. Obrađujemo njihove kulturne vrednosti, pokušavamo da uskladimo razvoj ljudi na lokalu uz podršku turističkih organizacija Sombora i Apatina, da bi taj vid turizma mogao da zaživi na tom prostoru.
*Recite nam nešto specifično za to područje?!
-Specifičnost za pomenuto područje je multietnički sastav stanovništva, što mu daje veliku vrednost. Mi imamo jako puno kulturnih vrednosti vezanih i za gastronomiju, kulturno istorijske spomenike, razne običaje i manifestacije koje već postoje na tom prostoru, s tim što bi sve to trebalo da se poveže i da to bude kao jedna udružena turistička ponuda, da bi mogli da privučemo turiste i da bi mogli da računamo u neko vreme generalno na razvoj turizma, ali i sa aspekta kulturnog turizma.
*To jedno područje koje je bogato kulturno istorijskim spomenicima, ali i po nekim sebi svojstvenim sadržajima. Šta biste vi lično izdvojili?
-Sutra imamo studijski boravak na tom području. Prikazaćemo prvo njihove kulturne vrednosti vezane za folklor, posle idemo za Apatin, gde ćemo prikazati „Nemačku kuću“, koja je uređena za posetu turista, iz Apatina idemo u Kupusinu, gde ćemo imati jedan vid naše dobre prakse, vezane za razvoj kulturnog turizma. Posetićemo Hornjakov salaš, a salaši su već postali prepoznatljivi za Vojvodinu, već valorizovani, ali imamo još velike šanse i mogućnosti za njihov dalji razvoj. Kulturne vednosti samog Sombora su dobro znane, a mi posebno želimo da ukažemo na prepoznatljive rukotvorine sa tog područja.
*Kako na najbolji način „prodati“ te pakete, da Vojvodina bude puna turista?
-Kulturni turizam nije masovni turizam i ne možemo očekivati da ćemo preko noći zaraditi velike novce. I to je najveći problem na našem prostoru. Ovo je dopunska  delatnost u ruralnim prostorima. Turizam u ovom slučaju podrazumeva angažovanje pretežno ženske populacije, koja pored poljoprivrede, u svojoj kući, može još nešto da pruži za razvoj turizma. Žene su to prepoznale i imaju veliku volju da učestvuju u svemu tome, znajući da materijalna nadoknada neće biti u prvim godinama ni velika, možda će i izostati, ali vremenom verujem da će imati i neki dodatnu zaradu. U tom smislu smo napravili jednodnevne, dvodnevne i trodnevne posete, porodične pre svega, da porodice imaju bački ručak, karakterističan za te prostore, da vide kako se rade neke rukotvorine, da imamo neku školu jahanja, da vide neke stare zanate i da se uveče vrate kući. To je neka distanca od 100 do 150 kilometara, koja bi bila interesantna za jednodnevni izlet. Onda smo napravili program za dva i tri dana i to bi bili neki počeci u razvoju kulturnog turizma na ovom prostoru
*Ko je taj, koji na vašu preporuku, sutra treba da vodi goste putevima koje ste predložili?
-Turističke organizacije su finansirane od strane budžeta i njihov zadatak je da promovišu svoju sredinu, i To Apatin i TO Sombor i TO Vojvodine i nije da oni ništa ne rade, samo treba povezati ljude koji mogu da pruže usluge sa TO. Treba sve to pomiriti,
i treba naći pravne okvire, da bi mogli da se bave tom delatnošću.
*Da li imate već neki dogovor ili kontakt sa nekim turističkim organizacijama u Vojvodini?
-Sa TO Apatina i TO Sombora imamo. Bili su zajedno sa nama na radionicama u martu, i tu smo se dogovarali o programima za jedan, dva i tri dana. Bili su jako zainteresovani za sve to. Nadalje ćemo videti. Ekonomska situacija je takva kakva jeste, ali ovo što mi preporučujemo - izlet sa  svojom porodicom, nije skupo, a svakako je jedinstven doživljaj. Nažalost, danas je većina ljudi izgubila navike od pre dvadeset i više godina, da vikendom idu na piknike u prirodu ili na selo. Otuđenje u porodici postoji i teško je udružiti porodicu da krene negde zajedno na izlet.
*Dakle, smatrate da je sada lopta u rukama turističkih organizacija koje treba da se pozabave realizacijom ovih programa, ustvari da nađu ko bi mogao da ih realizuje?
-Oni ne mogu time da se bave, oni mogu da podrže ove projekte, a mi smo tu uvek da pomognemo. Mi smo formirali sajt www.sycultour.eu na srpskom i engleskom jeziku, koji će promovisati naše primere dobre prakse. Takođe ćemo prikazivaćemo primere dobre prakse naših partnera. Neki od njih već imaju dobro razvijen kulturni turizam, pa je logično, da kada nešto ne znate, učite od onih koji su bolji od vas, koji su otišli korak ispred vas – zaključila je prof. dr  Jasmina Đorđević.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com