Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA PREDSTAVLJAMO Slobodan Petrović, direktor IMT-a: Dobra mehanizacija, preduslov za dobar rod

Slobodan Petrović, direktor IMT-a: Dobra mehanizacija, preduslov za dobar rod

  • PDF

Industrija mašina i traktora IMT, nekadašnjinovobeogradskigigant u proizvodnji poljopirvrednih mašina, bio je po svojim proizvodima poznat širom sveta. Godine 1988. bilo je zaposleno 9.800 radnika i proizvedeno 45.000 traktora i 35.000 mašina. Poslednjih devet godina IMT se nalazi u procesu restrukturiranja. Generalni direktor IMT-a, Slobodan Petrović najavio je učešće na jubilarnom 80. Međunarodnom poljoprivrednom sajmu u Novom Sadu:

-Ove godine ćemo predstaviti kompletan proizvodni program koji je u komercijalnoj fazi i može da se kupi. Nekih velikih noviteta ove godine neće biti, što se tiče razvoja. Pripremamo neke traktore za sertifikaciju prema propisima EU, ali smatramo da još nije vreme da ih predstavimo na sajamskoj manifestaciji. Kada budu spremni za slanje u ovlašćene institucije u EU za dobijanje sertifikata onda će te godine i biti izloženi na Sajmu.
*Svojevremeno je IMT bila napopularnija jugoslovensko preduzeće za prozvodnju traktora. Kako je IMT danas?
-Situacija se nije promenila što se tiče popularnosti IMT traktora i potražnje za njima. Promenilo se to što smo mi već devet godina firma u restrukturiranju, ali nažalost u tom smislu nije urađeno ništa osim promene imena preduzeća i otpuštanja viška zaposlenih. Relativno skoro smo napravili promenu na kojoj smo radili godinu dana, i što se nas tiče firma je sada privatizovana, ne postoji više društveni kapital, i država je vlasnik 94,5% kapitala i upravo ovih dana treba da završimo konstituisanje organa u saglasnosti sa novim Zakonom o privrednim društvima. Država je poslala svoje predstavnike koji treba da vode računa o državnom kapitalu. Nadam se da će to doneti promene u smislu, ne da će oni predstavljati samo državu u IMT-u, već i IMT u državi i da ćemo napokon krenuti u rešavanje našeg najvećeg problema, restrukturiranja preduzeća. To je jedini način da krenemo napred. To nasleđe prošlosti i, pre svega, nasleđe velikih dugova je ono što nam smeta da normalno poslujemo. Rekao sam da potražnja postoji za našim traktorima. Naš problem je što nemamo sopstvenih obrtnih sredstava i ne možemo da proizvedemo dovoljno traktora koliko bi mogli da prodamo na našem tržištu. Davno je prošlo vreme kada su se traktori prodavali avansno, da nam kupac da novac i čeka neko vreme da mu proizvedemo traktor. Danas konkurencija prodaje potpuno drugačije. Ima bankarsku podršku, daju na odloženo plaćanje i sve teže je boriti se sa njima. Da bi mi došli u takvu situaicju mora da se obavi finasnijsko restruktuiranje preduzeća, a onda i sve ostalo.
*Država daje subvencije za kupovinu automobila, a za kupovinu traktora...
-Petu godinu za redom postoji program podsticaja za nabavku domaće mehanizacije. Iako je prošle godine za ovu godinu predložen budžet bez tih podsticaja u međuvremenu je došlo do promene. Doneta je Uredba kao i prethodne četiri godine, koja omogućava poljoprivrednicima da nabave traktore domaće proizvodnje, jeftinije od 21 do 25% od fabričke cene, u zavisnosti od snage, i doneti su prateći dokumenti i pravilnici. Mi upravo ovih dana završavamo izradu cenovnika. Drugačiji je pristup nego prethodnih godina i PDV se plaća i na subvenciju, tako da će se to odraziti i na cenu traktora. Ranijih godina prodavali smo traktor bez PDV-a na subvenciju, u međuvremenu je povećan PDV sa 18 na 20%. Mi ćemo se truditi da se to minimalno prenese na krajnjeg kupca, ali cele ove godine postoje ta podsticajna sredstva za koja mislim da nisu mala, da su otprilika na nivou potreba za traktorima domaće proizvodnje, tako da će do kraja godine moći da se nabave po tim subvencionisanim uslovima traktori i priključne mašine domaće proizvodnje.
*Mnogi nisu zadovoljni situacijom sa starosnom strukturom mehanizacije i brzinom  njihove zamene. Kako vi gledate na te probleme?
-Prosečna starost mašina u individualnim domaćinstvima je između 18 i 19 godina. To je previše, jer ako slušate agronome čućete da rod zavisi najviše od toga da li ste agrotehničke mere primenili onako kako je predviđeno i u pravo vreme, a to opet najviše zavisi od pogonske spremnosti mehanizacije tj. od njene starosti. Naša struktura u zemlji nije dobra. Da bi se samo obnavljao traktorski park u zemlji potrebno je između 15 i 20.000 novih traktora. Nažalost, u zadnjih desetak godina prodaje se 4 do 4.500 traktora. To govori da su potrebe jedno, a kupovna moć poljoprivrednika sasvim drugo i tu je najveći problem. Jedno vreme paralelno sa ovim programom podsticaja domaće mehanizacije išao je program subvencionisanja kamatne stope i on se pokazao izvanrednim, jer su poljoprivrednici imali prihvatljiv rok otplate od 5 do 7 godina i kamatu od svega 4,5%, ostalo je pokrivala država. Kada je taj program, sredinom 2011. godine ukinut, jer više nije bilo novca u budžetu, prodaja je pala na domaćem tržištu i mi smo to odmah osetili, jer krediti pod komercijalnim uslovima su neizdrživi za individualnog poljoprivrednog proizvođača. Rokovi su kratki, kamate visoke i praktično su, u odnosu na subvencionisane kredite, mesečne rate udvostručene. Kada na to dodate godinu kao što je bila protekla, sušna, kada je rod prepolovljen, vidite da nema ekonomske moći kod poljopirvrednika da kupuju. Ako država želi da poljoprivreda bude nosilac razvoja, a to se javno govori, da je strateška grana poljopirvreda, onda mora da obrati pažnju na obnovu mehanizacije kao prvi uslov da bi se došlo do većeg roda, a time i novostvorene vrednosti koja svake godine dođe u nacionalni dohodak i da nađe načina da omogući da poljoprivrednici pod povoljnijim uslovima nabavljaju mehanizaciju. Zemlju imamo, mehanizaciju u ovom momentu imamo, ali u lošem stanju. Da bi krenuli napred moramo početi od mehanizacije, pa preko đubriva, semena i svega ostalog što omogućava pristojan rod i pristojne prihode poljoprivredniku.
*Po kojim cenama će moći da se nabave vaši traktori na predstojećem Sajmu?
-Traktori koji se subvencionišu sa 25% su naši traktori 539, 549, 550. Raspon punih cena je od 8,500 pa do 14.000 evra i ako od toga odbijete 25% i dodate PDV, najeftiniji traktor 539 sa kabinom sa PDV-om bi trebao da košta 880.000 do 890.000 dinara – obavestio je gospodin Slobodan Petrović.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com