Kamp tolerancije, najveća i najznačajnija manifestacija opštine Bačka Topola, po VII put je primila goste iz Srbije, ali i nekoliko evropskih zemalja, kako bi uz druženje promovisala međusobnu saradnju između kulturno, ideološki, istorijski različitih regiona.
Bačka Topola je primila više od 100 mladih ljudi iz podunavske regije, koji su u organizaciji Fondacije “Plavi Dunav”, od 21. do 27. jula, imali bogate sadržaje, aktivnosti i druženja.
Za razliku od prethodnih godina, Kamp tolerancije 2013. godine, obeležilo je aktivnije angažovanje samih aktera Kampa, ali i izlet, koji se ove godine opravdano oslonio na resurse opštine Bačka Topola, jer ih ovaj prostor ima u izobilju.
Ove godine, za učesnike Kampa organizatori su upriličili jednu šetnju po odabranim destinacijama ove opštine, i u jednodnevnom izletu viđena su reprezentativna zdanja. Prva destinacija je bila Ergela Zobnatica, najpoznatija i najtrofejnija ergela bivše Jugoslavije. Poznata po čuvenoj ergeli konja osnovanoj 1779. godine, čija su grla vladala hipodromima bivše Jugoslavije, danas je turističko-rekreativni centar koji pokušava da obnovi tradiciju odgoja rasnih konja ( sa kojom nije ni prestao, ali nije imao mogućnosti da to i pokaže). I danas se posetiocima Zobnatice nudi mogućnost turističkog jahanja, za decu i odrasle sa i bez obuke, škola jahanja, jahanje, vožnja fijakerom i lovačkom kočijom, što su polaznici Kampa tolerancije i iskusili.
Plan puta je zatim vodio do naselje Panonija, sa kaštelom, ili letnjom kućom iz 1846. godine, sagrađenom u duhu zrelog klasicizma za potrebe plemićke porodice Falcione. Park oko zgrade završen 1870. godine kada je imanjem upravljao Arpad II Falcione, u vreme bivše Jugoslavije bilo je poznato izletište, površine 15 hektara, koje je okruživalo lovište površine 150 hektara, i smatrano je njenim elitnim, zaštićenim prirodnim i lovnim resursom. U Hotelu „Biser“, na Panoniji, podignutom na mestu nekadašnjih grofovih konjušnica, u kojima je bilo i do 1.000 grla, domaćini su priredili izvanredan domaćinski, severnobački specijalitet, gulaš sa testeninom i kupus salatom, u kojem su svi, bez izuzetka, uživali.
Put je dalje vodio do Bajše, jednom od najstrijih sela u Vojvodini. Naselje se prvi put spominje 1462. godine, a čije današnje ime potiče iz 1751. godine, kada je Marija Terezija naselje dodelila potiskom kapetanu Stevanu Zakou, za njegove vojne zasluge. Prve doseljenike u Bajši su činili Slovaci, Mađari i Srbi, a susret različitih kultura i običaja, kao i dug period zajedničkog života stanovnika Bajše kroz istoriju, sačuvan je u Etno kući, koja od 2004. godine sakuplja, neguje i čuva kulturnu baštinu tri najbrojnije nacije ( Mađara, Srba i Slovaka) za buduće generacije.
Polaznici kampa obišli su tom prilikom sve tri etno kuće, a domaćini su im priredili ekukativno promotivnu prezentaciju belih i crvenih bajšanskih vina, koje su za njih priredili gospodin Karolj Lacković, predsednik saveta Mesne zajednice Bajša i Milisav Viljanac, Veliki majstor vinskog reda Vitezova telečke visoravni “Agios Dimitrios”, što je pobudilo izuzetno veliko interesovanje. Nekoliko časovno zadržavanje u “Etno” kući u Blatnoj ulici br 21, završeno je uspešnim i manje uspešnim pokušajima polaznika Kampa u veštini pucanja bičem, specijalnosti čikoša, čuvenih dresira konja poreklom iz Mađarske.
Izlet se završio posetom Zavičajnoj gazdinskoj kući u Bačkoj Topoli, iz 1843. godine, sa zidovima od naboja, pokrivenoj trskom, interesantne zidne dekoracije. U prostranom ekonomskom dvorištu, uz spremišta za karuce i sanke, bilo je dovoljno mesta za preko sto učesnika Kampa i njihove domaćine, koji su uz zvuke disco i techno muzike, srpskog kola, i ukusan roštilj priveli izlet kraju, ali ne i dan. U večernjim časovima, na gradskom trgu , bio je priređen koncert šansona u izvođenju Aleksandar Dujin orkestra.
Ove godine su za svoje goste, Topoljčani odlučili da pokažu ove destinacije, a mogli su i desetak drugih, jer ovo područje obiluje istorijskim, kulturnim, prirodnim osnovama pogodnim za evociranje prošlosti i građenje budućih veza.