Mon02162026

Poslednja izmena:01:02:14 PM

Back REPORTAŽE AKTUELNO Vladimir Erg: Srbija ima tenisku budućnost

Vladimir Erg: Srbija ima tenisku budućnost

  • PDF

U vreme kada naša Teniska reprezentacija bije bitku protiv reprezentacije Kanade, u polufinalnom meču Dejvis kupa, koji se od 13. do 15. septembra igra u Beogradskoj areni, pravo je vreme da naš međunarodni teniski vrhovni sudija Vladimir Erg da svoj komentar o stanju u srpskom tenisu, kada su u pitanju naslednici Novaka Đoković, Janka Tipsarevića, Nenada Zimonjića, Viktora Troickog.
Danas u Srbiji ima preko 20 fjučersa, turnira sa nagradnim fondom od 10.000$. Kada je Vladimir Erg počinjao, sredinom devedesetih godina, bila je „nemoguća misija“ baviti se kako sudijskim poslom tako i tenisom. U tadašnjoj Jugoslaviji, nije bilo ni jednog profesionalnog turnira. 

-Sama činjenica da mi danas imamo toliki broj teniskih nedelja, zvuči nerealno. Pogotovo ako se uzme u obzir da organizatori najvećih fjučers turnira nisu klubovi za koje smo mi čuli: TK Crvena zvezda, TK Partizan, ni TK Radnički Niš. To su male sredine koji će sada već slaviti desetogodišnjicu organizacije fjučersa. I to je dobro, jer se tenis igra u celoj Srbiji. Sama ideja za organizaciju ovako velikog broja fjučursa jeste dobra, ali je pokazala i da možda nema potrebe za tako velikim brojem. Trebalo bi da budemo malo realniji i iskreno kažemo da organizacija nekih od turnira nije bila ni ove, ni ranijih godina na zadovoljavajućem nivou.
S druge strane primer dobre prakse je TK Zlatibor Springs u Gajevima na Zlatiboru. Miloš Dedić, jedan od suvlasnika, svojevremeno je rekao da će prirodni raj prevesti u teniski raj, a mi smo svedoci da je njegova vizionarska ideja postala stvarnost. Danas svi volimo da odemo tamo i uvek se nešto novo vidi. On je završio kompleks, vile, predstoji izgradnja hale sa zatvorenim terenima, tako da će za dve godine ovaj klub izrasti u definitivno najlepši klub u Srbiji.
Organizacija ovakvih turnira, omogućava našim igračima da odigraju preko deset ili dvanaest nedelja, odnosno tri meseca profesionalnog tenisa u svojoj zemlji, što znači automatsko smanjenje njihovih troškova. Troškovi putovanja svedeni su bezmalo na nulu, na mnoge turnire oni dolaze od svojih kuća. Npr, Peđa Krstin je svaki dan putovao od svoje kuće za Novi Sad, gde je igrao fjučers i pobedio u finalu Francuza, Martina Vesa. Da se turnir igrao npr. u Egiptu, samo avionska karta bi koštala 1.500 evra, i isto toliko za njegovog oca i za hotel još hiljadu, pa dnevni troškovi i slično. Jako je važno za naš tenis, da naša deca osvajaju ove turnire. Na turniru TK Zlatibor Springsa 2/3 glavnog žreba činili su naši igrači, što je rekordan broj i što je u krajnjem slučaju i cilj ovih turnira.
Ali, isto tako smatram da nije realno očekivati da tenis u jednoj zemlji ima naslednike Novaka, Janka, Zikija i Viktora, bez minimum deset nedelja profesionalnog tenisa. Mislim da možemo očekivati proboj Dušana Lajevića, među 100 u svetu, što je  delimično rezultat svih ovih turnira koje je on igrao u zemlji, tu su i Peđa Krstin koji je osvojio fjučers u Novom Sadu), Laslo Đere (koji je osvojio fjučers na Zlatiboru), Nikola Milojević (najbolji junior sveta), nekoliko igrača već igraju čelendžere. U ženskoj konkurenciji već imamo Jovanu Jakšić, koja je ove godine osvojila preko deset  fjučersa, tako da svi ti turniri daju rezultate. Tu su neki klinci kao Strahinja Rakić koji jedan od naših najperspektivnijih igrača. Tako da mislim da Teniski savez ovim  turnirima i wild-card koje daje  našim igračima za glavni turnir, daje im direktnu šansu za  osvajanje bodova, što s obzirom na ekonomsku situaciju, koja je više nego katastrofalna i  u Srbiju i u Teniskom savezu Srbije, nadmašuje mogućnost jednog saveza koji nema ni  desetinu budžeta košarkaškog, odbojkaškog, da ne pričamo o fudbalskom savezu, glasila  je iscrpna ocena fjučers turnira u Srbiji vrhovnog teniskog sudije, Vladimira Erga. Uslovi bolji nego nekada, ni blizu idealni, na našoj deci je uvek bilo da se teškom mukom  domognu nečega što je njihovim vršnjacima, u nekim bogatijim sredima bilo dato. Ali,  kako objasniti da imamo najboljeg igrača na svetu, i još dvojicu u prvih sto, i sedmoricu u  prvih petsto igrača na ATP listi i to samo u muškoj konkurenciji?
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com