Stručna konferencija povodom projekta izrade Strategije banjskog turizma, u okviru prekograničnog projekta Mađarske i Srbije, “COOLING CUBES”, koji realizuje Regionalna razvojna agencija Bačka u saradnji sa Univerzitetom u Segedinu, održana je 25. septembra u Segedinu. Izlaganje na temu “Mesto razvoja akva i termalnih banja razvojnoj politici Srbije“dr Danijele Stanković Baričak, pomoćnice pokrajinskog sekretara za zdravstveno, socijalnu politiku i demografiju, imalo je za cilj da usaglasi strategije razvoja banjskog turizma Mađarke i Srbije u sklopu IPA projekta prekogranične saradnje.
U prvom delu konferencije prisutni su mogli da vide dokle je Mađarska došla u razvoju, prvenstveno banjskog turizma, sa impozantnim rezultatima banje Morahalom, gde je rast zaposlenih porastao sa prvobitnih 8 na 81 u proteklih deset godina, a broj noćenja sa 70.000 podignut na pola miliona, što je izazov za naše banjske radnike koji još uvek shvataju banje kao mesta gde se uglavnom pružaju zdravstvene i usluge rehabilitacije.
-Upravo to je prostor da se menadžent koji upravlja banjama, da se probudi i da ponudi wellnes i spa uluge - rekla je dr Danijele Stanković Baričak, odgovarajući na naša pitanja.
*Kako to uraditi kada finansijski ne možemo da podržimo velike investicije. Mnogo naših ljudi odlazi i ostavlja pare u mađarskim banjama, a malo se razmišlja u pravcu da bi te pare mogli da troše i u domaćim banjama.
-Upravo nam se kao mogućnost otvaraju projekti prekogranične saradnje, kao što je ovaj. Jednostavno menadžment mora brže da deluje, a ono što je najvažnije i što imamo jesu izvori termalne vode i kvalitetne zdravstvene institucije, koje treba da unparede to što rade.
*Sve to što imamo kod nas sporo ide: imamo Banju „Junaković“, koja je krenula sa projektom i stala, Banju Kanjižu sa projektom, ali bez realizacije, imamo i druge projekte ali...
-Projekat treba da se odvija u skladu sa planom. Problem je prvo u ljudima, pa onda i u novcu.
*Da li smo dovoljno osposobljeni za realizaciju tih i takvih projekata?
-Jednostavno moramo da delujemo daleko brže. Znamo da postoje raznorazni fondovi, ali malo insitucija ima definisane projekte, malo institucija je realizovalo projekate koji su dobijeni, što znači da je to vreme koje je već prošlo. A mora se brzo delovati.
*U međuvremenu smo dobili u Bačkom Petrovcu jedan aqua park, ali nije wellnes ili spa centar. Koliko bi bilo dovoljno Vojvodini banja tipa Morahalom?
-Zvanično imamo šest zdravstvenih ustanova na teritoriji Vojvodine koje su specijalizovane za rehabilitaciju. Naravno da su naši kapaciteti daleko veći, naročito kada je u pitanju područje u priobalju Dunava, u dunavskoj regiji, koju je Evropska unija prepoznala kao potencijal za razvoj banjskog turizma. Tako da mi možemo više i bolje, a najvažnije je da imamo potencijala. Kada ste već pomenuli Bački Petrovac, oni su imali preko milion poseta. To nam govori da bi i wellness i spa program daleko bolje radio ukoliko bi se korisnicima takve usluge ponudile.
*Koliko će iskustva ove konferencije i ove saradnja nama biti od pomoći?
-Ništa bolje od prakse. Ovo je prilika da se vidi da može bolje, da prepišemo od svojih suseda i da na temelju praktičnih rezultata dobijemo motiv da i mi radimo bolje i brže.
*Ovde smo svedoci da su oni razvijali ne samo taj deo priče nego i prateći deo, sadržaje, smeštaj, infrastrukturu.
-U jednom delu izlaganja sam rekla da država mora prepoznati one sektore u društvu u koji će brzo sa najmanje ulaganja dati najveće opšte dobro za građane. Svakako da je zdravstveni turizam sektor gde država mora da pripomogne, da bi za vrlo kratko vreme imali rezultate. To je prvi korak od kojeg će bolje živeti institucije, zaposleni u institucijima, ali i lokalno stanovništvo, pa i cela regija.
*Da li je problem u tome što su naše zdravstvene ustanove na budžetu i nemaju (nikakvu) viziju (pa i ne moraju) da to treba da rade?
-Sa tim smo i počeli naše izlaganje. Nedostaju nam dodatni sadržaji, jer današnji korisnik ne traži samo zdravstvenu uslugu, nego i prateće sadržaje. Zato mora postojati dobra saradnja banja, kako sa lokalnom zajednicom tako i sa svim pratećim udruženjima i onima koji nude usluge.
*Da li tu vidite i veće angažovanje turističkih organizacija?
-I one su na neki način prilično inertne. Radi se o multisektorskoj saradnji na koju mi baš nismo navikli, a to je jedini put do brzog rešavanja ovog problema - rezimirala je dr. Danijela Stanković Baričak.
Više fotografija sa konferencije u Segedinu, možete da pogledate o v d e.