Galerija ITD (Institut za transfuziju dizajna) na Petrovaradinskoj tvrđavi, bila je nedavno mesto na kome je predstavljen projekat “Akademska kominikaciona praksa”, urađen u saradnji sa novosadskom Akademijom umetnosti. Kreatori novih ideja, bili su mladi umetnici: Andrea Mernjik, Jelena Zubović, Boris Šimunek, Marina Miljuš, Milena Kalezić, Edna Mačković, Nevena Kekić, Jovana Ilić, Dragana Knežević, Marina Milanović, Verica Veljkov i Aleksandra Minjas, koji su na ovoj izložbi došli sa svojim realizovanim idejama u obliku oglasnih kampanja ili plakata za kompanije: Novosadski sajam, SRP „Zasavica“, Pokret gorana Sremska Mitrovica, „Nectar“ Bačka Palanka, PU „Radosno detinjstvo“ Novi Sad, Manuel Co. Novi Sad, Canon M Novi Sad, preduzeće „Ekomil“ Bačka Palanka, Fabriku akumulatora Sombor, BB Minakva Novi Sad, Institut za ratarstvo i povrtarstvo Novi Sad, AMG Grafika Novi Sad, Philp&co Filipović, fabrika lepih snova Sremska Mitrovica.
Ove projekte nije niko naručio, već su ovi mladi ljudi uz pomoć sponzora, Miroslava A. Mušića, docenta Akademije umetnosti, Univerziteta u Novom Sadu i Baneta Radoševića, vlasnika Galerije ITD, sami izabrali klijente, prestižne kompanije, i ukazali na to kako ova generacija razmišlja o načinima komunikacije između kompanije i javnosti, pa su to i prikazali. Po mišljenju svih prisutnih, a naravno i autora ovoga članka, uspešno.
Marina Milanović, jedna od učesnica u projektu, sa kojom smo imali prilike da razgovaramo, završila je prošle godine Akademiju umetnosti u Novom Sadu i za nju je ovo bilo jedno novo, dragoceno iskustvo. Uz pomoć profesora Mušića želela je da pokaže da je ovaj tip izražavanja prihvatljiv svim medijskim dešavanjima, kao i da je ilustracija generalno zanemarena. Njen rad je bio vezan za Radosno detinjstvo, pa je pri izradi ilustracije nastojala da nađe najpogodniji model za komunikaciju sa decom. Pasao je dobro obavila, ali nije bilo nimalo lako, bez obzira što njena mama radi u Radosnom detinjstvu u Novom Sadu, jer ova ustanova ranije nikada nije radila sličnu reklamnu kampanju. Marina smatra da je za dobijanje dobre i originalne ideje, koja će da bude dobro prihvaćena, potreban rad, rad i rad. Pre svega, dobro poznavanje tematike i šta je osnovna poruka koja se u idejnom rešenju želi postaviti. Iako već dugi niz godina radi za izdavačke kuće, kreativni centar, i ima iskustva sa dečjim islustracijama, islustracijama na tržištu, rad na ovom prijektu je za nju dobrodošao i u njemu je u potpunosti uživala, što se na kraju odrazilo i na idejno rešenje.
Jelena Kekić, iz Novog Sada, bivši student Likovne akademije, trenutno na master studijama, radila je oglasnu kampanju za Novosadski sajam, koji je do sada napravio mnogo kampanja, a ova je jedna pomalo neuobičajena. Jelena kaže da se, radeći na ovom prijektu, nije rukovodila samo činjenicom da to čini za neku određenu sajamsku manifestaciju, nego za Sajam uopšte. Osećala se privilegovanom što je mogla da radi za jednu kultnu instituciju, i to u jubilarnoj godini, u godini kada je proslavljala devet decenija postojanja. Do ideje za rešenje došla je nakon razgovora i konsultacijama sa radnicima Sajma, kada je shvatila da su za jednu ovakvu međunarodnu instituciju najbitnija komunikacija među ljudima, nova poznanstva, saradnja itd. Njeno rešenje je puno simbolike, jer je predstavila Novosadski sajam kao jednu mašinu u pozitivnom smislu, koja podrazumeva napredak, neko dešavanje, poznanstvo, nove kontakte, saradnju među ljudima, nešto što samo može da pokreće na bolje. Prijalo joj je što kao autor tog dela čuje različita razmišljanja o svom radu, što je i bio jedan od osnovnih ciljeva, da se na njeno rešenje može gledati na više načina. Iako je do sada radila za neke manje firme, iskustvo koje je stekla na ovom projektu je dragoceno i dobro će joj doći u budućnosti. Ona je, napominje, baš kao i njene koleginice i kolege, što se tiče želje, volje, i umešnosti, savršeno spremna za nove izazove.
Marijeta Lazor, predsednica Klastera kreativne Srbije, koja ima višegodišnje marketinško iskustvo, ocenjuje ceo ovaj ovaj događaj kao vrhunsku ideju u povezivanja privrede i nauke. Smatra da je ovo nešto što je goruća potreba ne samo Akademije, već studenata bilo kojeg fakulteta, a da su sa druge strane privredi potrebne nove ideje, kreativnost koja dolazi iz mladosti studenata nepotrošenih dnevnim poslovima, što može da donese neku novu snagu i neki pomak i u vizuelnom identitetu bilo koje kompanije i u nečemu što je drugačije viđenje iste stvarnosti, a to je svima koji misle da rade ne samo na tržištu Srbije, već i da izađu na međunarodno tržište, vrlo važno. I za svaku pohvalu je angažovanje profesora Mušića da se ovakva izložba dogodi, za svaku pohvalu je i podrška Akademije umetnosti da i profesorima i studentima da priliku da se na ovakav način iskažu, kao i za Galeriju ITD, koja je uvek bila domaćin kreativnih događanja u Novom Sadu. Marijeta je poželela ovim mladim ljudima da sada svoj intelektualni rad, svoju kreativnost, kapitalizuju i da na tržištu rada nađu svoje mesto.
Slobodan Simić, upravnik Sapecijalnog rezervata prirode Zasavica, bio je izuzetno zadovoljan rešenjem koje je u okviru ovog projekta ponudila mlada Jovana Ilić. Jako mu se dopalo, što je dizajn jednostavan, ali sa izuzetno dobrom idejom da ovu kompaniju u prirodi poveže sa tri osnovne stvari koje je krase: vazduhom, vodom i zemljom. Jednostavnost simbolike u njenim rešenjima je moderna, a opet, večita. Sve to na bilbordima koji predstavljaju Zasavicu izgleda jako, jako dobro, a gospodinu Simiću se posebno dopalo korišćenje narodnih izraza za ptice – tica i za magarce – maga.
Naš sagovornik naglašava da je marketinška aktivnost presudna za imidž jedne firme. Zasavica je dovoljna sama za sebe, ali koliko će je ljudi prihvatili i šta će o njoj misliti, zavisi u dobroj meri od vizuelnih komunikacija i reklame. Njihov trud na ovom planu je ogroman, i konstantan, a rezultat toga je stvaranje brenda Zasavica o kojoj se u medijima piše više nego o svim rezervatima i nacionalnim parkovima u Srbiji zajedno. Stoga je gospodin Slobodan Simić još jednom zahvalio mladoj dizajnerki Jovana Ilić na trudu da napravi jedan izuzetno zanimljiv rad i da na taj način da doprinos još boljem imidžu SRP Zasavica.


















