Svetkovina u čast Dana mladog vina, svakog trećeg četvrtka novembra u Francuskoj slavi se kao Dan Božole-a (Beaujolais), Italiji kao Nuova, u Srbiji se (po sedmi put) obeležava kao Dan mladog Portugizera ili Svatovca. Za tu priliku, u Novom Sadu, u najstrožem gradskom jezgru, ispred Župne crkve Imena Marijina, Vinarija “Mačkov podrum” za svoje sugrađane i za sve ljubitelje vina i poštovaoce ove lepe tradicije, priredila je besplatnu degustaciju i tom prilikom “načela” bure od 500 litara mladog Portugizera, uzbudljivog i senzibilnog, lepršavog vina sa lepim mirisima i lepim aromama.
Da su Novosađani prihvatili ovaj dan kao svoj, pokazala je i posećenost, veća nego ranijih godina. Ceo događaj pratili su tamburaši i KUD “Vila”. Po izboru petočlanog žirija za najlepšu vinsku pesmu, koju je u saradnji sa Vinarijom “Mačkov podrum” organizovala Srpska čitaonica iz Iriga, pesma književnika iz Novih Karlovaca, Predraga Banjeglava proglašena za najlepšu. Počev od prošle godine, proglašen je i novi viteški par, Vitez i Dama Portugizera sa zadatkom da cele godine brinu i čuvaju ugled Portugizera do sledećeg Dana mladog vina, kada će njihovu dužnost preuzeti novi par. Ove godine za Viteza Portugizera imenovan je Nj. E. gospodin Žan-Danijel Ruh, ambasador Švajcarske u Srbiji, a za Damu Portugizera Violeta Kalinović, Miss srpske dijaspore u Francuskoj. Svečani obred prijema u viteški red izvršili su predstavnici Evropskog vinskog viteškog reda “Sveti Georgije”. Gospodin Žan-Danijel Ruh dobro poznaje našu zemlju. Više puta je bio u Novom Sadu, prisustvovao svetkovinama u čast vina u Vršcu i mnogo puta u Sremskim Karlovcima, Irigu. Prvi put je na manifestaciji, Dan mladog Portugizera, i mnogo puta na sličnim mestima u Švajcarskoj. Doduše, ne u vreme novih vina, već za kraj berbe, gde vlada slična atmosfera, rapoloženje ljudi koji uživaju u vinu, samo što su fokusirani na francuska vina. Mlado vino je po njemu lepo vino koje pomaže da se ljudi povežu, a biti učesnik na ovakvim feštama je privilegija. Pitali smo ga kakav utisak na njega ostavljaju srpska vina, na šta je on odgovorio: -Živeo sam u Srbiji pre deset godina, 2004. sam otišao iz Srbije, vratio sam se pre godinu dana i video drastičan progres u srpskim vinima. Imate dobra vina. Problem srpskih vina su visoke cene. Ako hoćete da uđete u evropske markete sa svojim proizvodima morate da imate umerenije cene - rekao je gospodin Žan-Danijel Ruh dodavši da mu je velika čast što je postao vitez jednog tako velikog proizvoda kakav je Mačkov Portugizer. Predsednik Privredne komore Vojvodine Ratko Filipović ovaj događaj je ocenio kao veoma interesantan i po njegovom mišljenju priređena je izuzetna atmosfera, koja je praktično otvarila ovogodišnju „vinsku sezonu“. Gospodin Filipović je takođe dodao da Privredna komora Vojvodine ima za cilj da okupi i ohrabri vinogradare i vinare, da udruženim snagama nastupaju kako na domaćim, posebno na tržištima u okruženju i šire, jer samo lokalno tržište nema dovoljno kapaciteta. On smatra da je rešenje u razvoju turizma sa kojim nužno treba povezati i konzumiranje vina.
Ipak, najdužu tradiciju obeležavanja Dana mladog vina u našoj zemlji ima Palić. Organizatori palićke manifestacije, članovi najstarijeg viteškog vinskog reda u Srbiji, “Arena Zabatkiensis”, od 2004. godine obeležavaju ovaj dan vezujući ga za ime Sv. Martina, zaštitnika Francuske, vinara, vinogradara, hotelijera i ugostitelja, vojnika, konjanika, izlečenih alkoholičara, uzgajivača konja i gusaka, mnogih evropskih gradova.
U Italiji i danas živi poslovica: "II nuovo vino si beve a San Martino! ("Mlado vino pije se na Svetog Martina!"), i običaj da se u nekim vinorodnim krajevima ovog dana "krsti" mlado vino. Poštojući drevnu tradiciju slavljenja kulta Svetog Martina, 11. novembra, na Paliću se svake godine dešava izložba i degustacija stasalih vina iz nove berbe sa Subotičko-horgoške peščare. Reč je o “Svatovskom vinu”, Čersegi Fiserešu, Don Oliveru, Rozeu od Kadarke, Rizlingu, Šardoneu i Buvijeu.
Na Dan mladog vina upriličen je i ceremonijal krštenja šire – rampaša - mošta - masta u vino.


















