Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Dobar dan domaćine, peti put

Dobar dan domaćine, peti put

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 9
  • Sledeća

Uz prisustvo oko 1000 poljoprivrednih proizvođača, na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu je 24. januara održano naučno-stručno savetovanje pod nazivom „Dobar dan domaćine“, petu godinu zaredom. Dekan, prof dr Milan Popović, izjavio je da je ovako veliko prisustvo proizvođača najbolja potvrda opravdanosti održavanja ovakve manifestacije, koja je bila i doprinos obeležavanju jubileja ove institucije - šest decenija postojanja.

Istovremeno, ovo je bila prilika da učesnici skupa podele svoje znanje i iskustva jedni s drugima kako bi svima bilo bolje. Fakultet je svih ovih šest decenija davao značajan doprinos razvoju poljoprivrede kroz različite forme obrazovanja na svim nivoima studija i kroz konkretne naučno-istraživačke projekte. Takođe je kroz generacije agronoma školovanih ovde, prepoznatljiv i cenjen ne samo u zemlji, već i u regionu.
-Koristim ovu priliku da pozovem vašu decu i unuke, da ukoliko imaju ambicije da se školuju na našem fakultetu, budu 61. generacija studenata. Ima li išta prirodnije u Vojvodini, nego učiti i sticati znanja iz oblasti poljoprivrede – izjavio je prof. Popović.
Ispred orgaizatora, Departmana za ratarstvo i povrtarstvo, direktorka, doc. dr Dragana Latković, naznačila je da okupljanje ratara na Poljoprivrednom fakultetu pred prolećnu i jesenju setvu postalo tradicionalno i ono je prvenstveno namenjeno tzv. malim i srednjim poljoprivrednim proizvođačima.
-Ministarstvo je u nama prepoznalo otvorenost i neutralnost u stručnom pogledu svega onoga što će danas biti rečeno. Spremni smo da prihvatimo odgovornost u struci kada vam nešto savetujemo, a od vas očekujemo da prihvatite rizike koje objektivno nosi poljoprivredna proizvodnja.
Suorganizatorima savetovanja, udruženjima poljoprivrednika, Asocijacija iz Novog Sada i Unija iz Sremske Mitrovice, dr Latković je uputila zahvalnost, i posebno rataru iz Rivice Bori Avramoviću, koji je pristao da bude zaštitno lice ovoga savetovanja.
Prorektor Univerziteta u Novom Sadu prof. dr Radovan Pejanović, poručio je poljoprivrednicima da je svakako potrebno da u podsticajima koje im isplaćuje država imaju stabilnu i pouzdanu podršku. Ministarstvo poljoprivrede i Vlada, u primeni Zakona o podsticajima, treba da pokažu koliko je poljoprivreda shvaćena kao razvojna grana privrede. Prema njegovim rečima, česte promene agrarne politike ne bi pozitivno uticale na stabilizaciju odnosa u agraru. Impresioniran je brojem učesnika na skupu, što govori da je Poljoprivredni fakultet lider Univerziteta u Novom Sadu, jer retko koji fakultet može da okupi ovoliki broj učesnika.
Akcenat u našoj agrarnoj politici treba da bude na malim i srednjim proizvođačima, koji predstavljaju budućnost naše poljoprivrede. Evropskoj uniji treba dati do znanja da je naša struktura poljoprivrede takva i da mi nećemo odustati od našeg malog i srednjeg poljoprivrednika. On je nosilac i proizvodne i reproduktivne funkcije, i preko toga možemo da rešimo i demografski problem.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede prof. dr Dragan Glamočić, je otvarajući savetovanje čestitao organizatorima na uspešnoj organizaciji skupa i potom više govorio o trošenju Agrarnog budžeta.
-Kao ministar, voleo bih da je budžet znatno veći, ali moramo biti svesni situacije u kojoj se Srbija danas nalazi. Agrarni budžet Republike Srbije iznosi 5,65 % od ukupnog budžeta, tj. 45 milijardi i 400 miliona dinara. Za subvencije u poljoprivredi je izdvojeno 43 % od ukupnih subvencija. To nije malo, ali naravno da bih voleo da je više. Od sredstava Ministarstva poljoprivrede, 91 % je usmereno na subvencije i investicije u poljoprivredi, a 2 % za specijalizovane usluge, gde većinom spada analiza kvaliteta hrane. Svega 7 % iz budžeta usmereno je na tekuće troškove ministarstva, koji su maksimalno redukovani. Povećan je broj analiza hrane na tržištu, i na osnovu toga svi treba da znaju da je hrana zdravstveno bezbedna, iako možda ima razlike u kvalitetu – obavestio je dr Glamočić naglašavajući da je Ministarstvo poljoprivrednih gazdinstvima isplatilo sve obaveze. Počela je i primena Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kojim započinje ozbiljna tržišna utakmica usled liberalizacije uvoza. U tome mali robni proizvođač ne vidi sebe, a oni su ipak u većini. Time se stvara obaveza da se pažljivo razmotri status ovih gazdinstava, što nije samo tema za Ministarstvo poljoprivrede, već i za Vladu Srbije.
Ministar Glamočić je tokom svog izlaganja nekoliko puta pozdravljan gromkim aplauzom prisutnih poljoprivrednika, a odobravanje se čulo u holu fakulteta i u drugim predavaonicama, gde je govor prenošen putem internet televizije. Posebno odobravanje je bilo kada je ministar saopštio da će biti omogućeno da ratari dizel gorivo kupuju na svim pumpama. Dr Glamočić je u svom obraćanju otvorio mnogo tema važnih za poljoprivrednu proizvodnju uopšte i poželeo proizvođačima da o njima otvoreno razgovaraju u svojim udruženjima, kao i da budu zahtevni kod ugovaranja proizvodnje.
U nastavku, Dejan Vuković iz Uprave za zaštitu bilja, odsek za priznavanje sorti, izložio je rezultate ogleda kukuruza koje je sprovelo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, dr Igor Jojić, sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sada, održao je predavanje na temu „Aflatoksini – bezbednosni i ekonomski izazovi u proizvodnji kukuruza“, a Katarina Radonjić iz PSS Vrbas, o pojavi crvenila na kukuruzu.
Dr Vojislav Mihailović je potom u kratkom i sažetom izlaganju predstavio proizvodni program Instituta za ratarstvo i povrtarstvo za setvu u 2014. godini. Dr Mihailović je ratarima predstavio udarne sorte i hibride jarih biljnih vrsta, kukuruza, suncokreta, soje, krmnog bilja, povrća i alternativnih biljnih vrsta, na kojima će se zasnivati ovogodišnja proizvodnja. Pri tome je posebno istakao kvalitet semena, o kojem se tokom dorade naročito vodilo računa. U ovu proizvodnu godinu NS seme ulazi sa novim dizajnom pakovanja setvene jedinice hibrida kukuruza, koja je prikazana na štandu u holu fakulteta.
Dr Mihailović je istakao da je Institut za ratarstvo i povrtarstvo svojim sortama i hibridima, radeći zajedno sa Poljoprivrednim fakultetom, izgradio mnoge kompanije, što je na ponos. Domaća nauka i struka je puno doprinela razvoju agrara ove zemlje. Došlo je vreme kada je to malo poljuljano, ali se čini da će u vremenu koje dolazi, domaće kompanije itekako imati prednost.
Prof. dr Miroslav Malešević se u svom izlaganju osvrnuo na neopravdano zapostavljanje kvaliteta pšenice, dok se u prvi plan stavlja prinos. Tehnologija proizvodnje je ta koja treba da omogući iskorišćavanje genetičkog potencijala. Prema njegovim rečima, nepotpuna tehnologija je prisutna na 50-60 % površina, na oko 20 % se koristi improvizovana tehnologija, dok rekorderi potvrđuju potencijale na 20-30 %. Rešenja treba tražiti u čvršćim vezama nauke i prakse, bržem transferu znanja, prisustvu preventive i predviđanja pojava, a Poljoprivredni fakultet treba da bude nosilac te saradnje. Kako je izjavio Malešević, potencijali domaćih sorti pšenice su 12-14 t/ha, dok je proizvodni potencijal 10-11 t/ha. Tehnološki kvalitet je na svetskom nivou, a poseduju i visoku otpornost i tolerantnost na bolesti i abiotičke stresove. Međutim, iskorišćavanje genetičkog potencijala je prosečno 30-40 %, a rekorderi ga koriste do 80 %.
Na našem tržištu, od 20 najzastupljenijih sorti pšenice, 10 su domaće. a 10 strane sorte. Od domaćih, 6 sorti ima visok kvalitet, a 4 sorte nema potreban kvalitet. Od stranih sorti samo jedna sorta ima visok kvalitet, dok je čak 9 sorti slabog kvaliteta. Prema ovome, čak 60 % ispitivanih sorti ne zadovoljava potencijal za tehnološki kvalitet.
Nakon ovoga saopštene su i teme: o predviđanju klimatskih promena (prof. dr Dragutin Mihailović), o proceni tržišnih uslova za žitarice u 2014. Godini ( Vukosav Saković, direktor „Žita Srbije), kritičnim tačkama u tehnologiji proizvodnje soje (prof. dr Jovan Crnobarac), mehanizaciji u proizvodnji soje (prof. dr Nedeljko Malinović), značaju zaoravanja žetvenih ostataka (prof. dr Maja Manojlović), o prednostima i nedostacima redukovane obrade (doc. dr Goran Jaćimović).
U holu fakulteta na postavljenim štandovima promovisali su se proizvođači semena, mineralnih đubriva, sredstava za zaštitu bilja i mehanizacije.

Izvor : www.nsseme.com

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com