Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA OBELEŽAVANJA Međunarodna dunavska konferencija o kulturi u Novom Sadu

Međunarodna dunavska konferencija o kulturi u Novom Sadu

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 6
  • Sledeća

Međunarodna Dunavska konferencija o kulturi, koju organizuje Kulturni centar Novog Sada, zajedno sa Evropskom dunavskom akademijom, otvorena je u ponedeljak, 5. maja, u svečanoj sali Master centra Novosadskog sajma. Učesnicima i posetiocima dobrodošlicu je poželeo Gradonačelnik Novog Sada, Miloš Vučević, podsetivši da je prva Dunavska konferencija o kulturi održana u Ulmu, a sada imamo čast i zadovoljstvo da su predstavnici tog grada kod nas, što govori da je ostvarena kvalitetna i trajna saradnja.

-Prisustvo predstavnika drugih gradova i država, pre svega angažovanih u oblasti kulture, jeste od neprocenjivog značaja za naš grad, koji je na dobom putu da se kandiduje za Evropsku prestonicu kulture 2021. Godine. Grad Novi Sad pruža svu podršku ovom projektu i trudiće se da obezbedi uslove za jednu uspešnu i održivu kulturnu saradnju u podunavskom prostoru. Svesni smo koliko je pitanje kulture oduvek, pa i danas, složena tema i zato je važno da razgovori o njoj nikad ne utihnu. Umetnici i kulturni aktivisti moraju kontinuirano međusobno da razmenjuju iskustva i da nalaze nove načine da predstavljaju jedni drugima svoji kulturni program. Ovo je pravo vreme i mesto za to, i nadam se da ćemo imati priliku u budućnosti da učestvujemo u toj dragocenoj razmeni, sa svim zemljama duž Dunava - zaključio je Vučević koji je učesnicima Konferencije poželeo uspešan rad i prijatan boravak u Novom Sadu.
Evropski komesar za regionalnu politiku, dr Johanes Han, obratio se putem video linka citirajući Roberta Šumana, kazavši da se Evropa neće napraviti odjednom već će se izgraditi na konkretnim postignućima i projektima.
-Investicija u kulturi donosi sa sobom beneficije u poljima kao što su obrazovanje i turizam. Dobar primer u tom pogledu je inicijativa o kojoj će se raspravljati danas, Evropska prestonica kulture. Ova titula podstiče grad da uloži u rehabilitaciju spomenika, muzeja i centara kulture, kao što su pozorišta i opere. Te investicije imaju i pozitivne implikacije koje nisu očigledne. Imaju i dobar dugoročni uticaj na privredu. Mogu da otvore nova radna mesta i vode do inovacija, pod uslovom da su osmišljene kao deo integrisanog prostornog razvoja - rekao je Han, dodavši da za ovakav projekat kakav je Evropska prestonica kulture, nepohodno je da se on prilagodi lokalnim uslovima, a sve sa namerom kako bi se postigla finansijska samoodrživost.
Prisutne je pozdravio i Joahim Ulman, državni sekretar Ministarstva za nauku, istraživanje i umetnost Pokrajine Baden-Virtemberg.
„Dunav- kulturni tok Evrope“ moto je ove konferencije koja predstavlja nastavak dijaloga, umrežavanja i razmene, koji su započeti prošle godine u Ulmu. Tim povodom, gradonačelnik Ulma i predsednik Saveta Dunavskih gradova i regija, Ivo Gener napisao je govor dobrodošlice koji je pročitao Peter Langer, generalni koordinator ovog Saveta, a u kojem Ivo Gener podseća na dugu saradnju dva grada, od 1998. godine kada su umetnici iz Novog Sada učestvovali na Međunarodnom festivalu u Ulmu.
-Evropska saradnja duž Dunava ostvarila je vidljiv napredak u toku proteklih godina i to upravo u gradovima u kojima žive ljudi koji sebe doživljavaju kao Evropljane. Zato je i toliko bitno da vaša zemlja, Srbija, u što skorijem roku postane članica EU. Mi iz Saveta podunavskih gradova i regija, to podržavamo svim našim skromnim kapacitetima. Kultura u okviru ove saradnje igra odlučujuću ulogu. Nijedan region u Evropi ne poseduje toliku raznoliku i bogatu kulturu kao podunavski region. Saradnja umetnika i kulturnih stvaraoca, duž Dunava predstavlja jedan od najznačajnijih elemenata za sve ono što želimo da ostvarimo pomoću “Dunavske strategije”, kao što je to cement u izgradnji kuće. Kultura igra značajnu ulogu u rešavanu pitanja nacionalizma, čak i više od politike i privrede, jer kultura ne poznaje granice - istakao je u svom govoru Gradonačelnik Ulma i predsednik Saveta Dunavskih gradova i regija.
U svom obraćanju potpredsednik Vlade AP Vojvodine i pokrajinski sekretar za kulturu i informisanje, Slaviša Grujić ukratko je podsetio prisutne o istoriji Novog Sada, koja se razvijala slično kao i kod drugih Evropskih gradova koji su nastali na Dunavu i imali tvrđavu kao čuvara od ove reke.
-Naselja na Dunavu su se često razvijala kao tvrđave i oko tvrđava, malo zaklonjena od reka koje su bile korisne, ali sa kojih je, takođe, mogla doći i opasnost. Tek kada su došla mirnija vremena, ili vremena za koja se činilo da su mirnija, nastajali su gradovi kakve danas poznajemo. Nastavimo zato da lanac tvrđava preobražavamo u mrežu kulture - i ova slika, ovaj projekt, mogao bi biti lep simbol onoga što podunavska kulturna saradnja treba da bude - kazao je Grujić, naglašivši da se uz pomoć ovakvih projekta naš grad razvija kako kulturno tako i ekonomski, jer teče razmena ljudi, ideja, iskustava, a to je ona budućnost koja nam je potrebna.
Dr Andrej Fajgelj, predsednik Organizacionog odbora za realizaciju inicijative da se Grad Novi Sad kandiduje za Evropsku prestonicu kulture 2021. godine, zahvalio se brojnim pokroviteljima, partnerima i saradnicima bez kojih ova konferencija ne bi mogla biti realizovana.
-Važno je predstaviti svu raznolikost po kojoj su Novi Sad, Dunavska regija, i uopšte Evropska Unija toliko poznate. Zato smo se, kao organizatori ovog projekta, pobrinuli da nešto kažemo o našoj kuturi, i našem gradu. U holu Kongresnog centra smo za vas učesnike i sve naše drage goste postavili dve izložbe: jedna je o preistorijskoj kulturi, tačnije mreži kulture oko Dunava, a druga o jednovekovnom dugom partnerstvu između Nemaca, Austrijanaca i Srba, koji su zajedno branili Evropu od invazija, piratstva i kuge, dakle, jedan važan deo istorije koji nije dobro poznat. Drago nam je što ćemo biti vaši domaćini, i da ćete zapamtiti Novi Sad, i imati šansu da vidite i otkrijete nešto od njegovih mogućnosti - istakao je Fajgelj koji se osvrnuo i na deo govora dr Johanesa Hana, Evropskog komesara za regionalnu politiku:
-Gospodin Han je rekao da ćemo uskoro obeležavati “Dan Evrope”, i zato bi trebalo da se vratimo svojim korenima i setimo se koja je ideja Evrope. Mislim da je bitno da se ovde podsetimo da su tog 9. maja, Nemačka i Francuska bile za istim stolom, nakon pola veka ratovanja. Danas je nezamislivo imati takve konflikte među zemljama članica EU, i mislim da je to najveće dostignuće programa EU. Važno je što smo danas upravo ovde u regionu u kojem je mir, a u neposrednoj prošlosti je ovo bio region konflikta; nažalost, još uvek postoje konflikti u Ukrajni, i zato su naše misli sa ljudima koji su trenutno u nevolji tamo. Sa ovog mesta želimo da pošaljemo snažnu poruku, o tome kako razmišljamo o svojoj budućnosti. Ne želimo više da nam budućnost bude budućnost konflikata. Želimo budućnost u kojoj će drugi biti naši partneri, gde će naša raznolikost biti zajedničko dobro, a ne prepreka, a tome će kultura najviše pomoći u postavljanju i građenju mostova. Ta raznolikost je ono što krasi Novi Sad - istakao je dr Fajgelj.
Počevši svoj uvodni govor, književnik Aleksandar Gatalica, koji je prošle godine dobio NIN-ovu nagradu za roman “Veliki rat”, rekao je da osim istorijskih strahota koje oličuju Dunav kao reku, započinjemo konferenciju koja treba da unapredi još jedan nužni balans koji Dunav daje, a to je kulturna stabilnost Evrope.
-Kao umetnik i kao prijatelj Klaudia Magrisa i Ljubomira Simovića koji su o Dunavu najlepše pisali i pevali u poslednje vreme, želim da verujem da je lepo već pobedilo ružno, kao i da je dobrota daleko ubedljivija od svakog zla. Brojni festivali uz Dunav, mapa sjajnih pozorišta dunavskih gradova, muzika najboljih simfonijskih orkestara podunavskih gradova i nadasve želja da Dunav ostane ,,zlata pun”, i nakon ove konferencije učiniće Dunav čistijim u jednom višem metafizičkom smislu - kazao je Gatalica.
Nakon uvodnih govora i govora dobrodošlice, počeo je program radnih grupa na temu “Evropska predstonica kuture - iskustva i izgledi za budućnost. Moderator ove radne grupe bio je mađarski istraživač u oblasti kulture doktor Marton Meheš koji je učestvovao u projektu Pečuj Evropska prestonica kulture 2010. Učesnici ove radne grupe bili su direktor kulturnog instituta Mađarske Tamaš Salaj, komercijalni direktor dr Valter Bučegl, izvršni direktor Temišvar 2021. Evropska prestonica Kulture dr Simona Nojman, direktor novosadskog Kulturnog centra dr Andrej Fajgelj, direktorka udruženja “FabriC” Marijana Prodanova i menadžer za razvoj turizma Košica Peter Germuška. Angažovani poslenici i umetnici vodili su dijalog, razmenjivali iskustva i diskutovali o programima, konceptima i konkursima koji su podobni za razvoj zajedničkog kulturnog identiteta u Evropi ili u jednom evropskom makroregionu kao što je dunavski prostor.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com