Thu01222026

Poslednja izmena:09:47:56 AM

Back REPORTAŽE MANIFESTACIJE Prvi Hedonist fest u Sremskim Karlovcima

Prvi Hedonist fest u Sremskim Karlovcima

  • PDF

Srbija i Vojvodina 5. i 6. juna u svoju manifestacionu kartu upisuje još jednu gastronomsku manifestaciju - Hedonist fest.
Gabor Večei, hrabar hedonista koji voli da radi ovo što radi, da putuje, ostvaruje kontakte sa ljudima, i za sada uspeva da radi ono što voli, potpisuje se kao organizator ove manifestacije, u saradnji sa Visokom školom strukovnih studija za menadžment i poslovne komunikacije Sremski Karlovci (MPK).

U okviru Hedonist festa biće održano deset tematskih predavanja i prezentacija proizvoda tridesetak kompanija, udruženja i pojedinaca iz Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Austrije, Belgije, Španije, Holandije i Švajcarske. Predavanja će se odvijati 5. i 6. juna u amfiteatru Visoke škole u prepodnevnim časovima (od 10 do 15 h), a prezentacija proizvoda u hotelu “Dunav”, takođe u Sremskim Karlovcima, preko celog dana.
Za Aristipa, oca hedonizma, čoveku pripada samo ono što je sadašnje i zato treba uživati od danas do sutra, jer je nada u neko buduće dobro uvek povezana s nemirom prouzrokovanim neizvesnošću sudbine. Dok filozofi kirenske škole, kojoj pripada Aristip, prednost daju užicima kakvi su radost i veselje, Epikur smatra da užitak čine stanja kakva su sloboda od straha i požuda i odsutnost bola. Za njega cilj hedonizma je uspostavljanje mirnoće uma i oslobođenje od duhovnih zastranjenja. Razboritost je u osnovi svih vrlina, dok je prijateljstvo kruna savršenoga života. Jedan drugi filozof, Lukrecije, hedonističke stavove temelji na razumevanju stvari onakvih kakve jesu. Poput Epikura, Lukrecije ustrajava na tome da je prijateljstvo temelj dobrog ljudskog društva.
Umesto svog objašnjenja hedonizma, direktor Hedonist festa, gospodin Večei, priznaje da se dvoumio oko naziva, pogotovo kada je na internetu pročitao objašnjenje u kojem stoji da je hednonista samo onaj ko je bogat. Međutim, on je umesto objašnjenja pojma hedonista, ispričao jednu priču: „Dvojica komšija, Karlovčana, koji imaju domaću rakiju i domaće vino i pecaljke od bambusa, jer nemaju para za one od 2.000 evra, često odlaze na obalu Dunava, upecaju ribu, stave na roštilj ili skuvaju kotlić riblje čorbe. Oni nemaju puno novaca, ali ih to ne sprečava da uživaju.“ Po rečima našeg sagovornika, hedonista je onaj koji uživa u onom što ga okružuje, i onim sa čime raspolaže. Hedonizam je stanje duha.
-Ono što se meni najviše sviđa, a tiče se hedonizma je to da niko ne sme da vas ugrožava kao ličnost. To znači da ako ja kažem prijatelju da popije čašu rakije, a on ne voli rakiju, ja nemam pravo da ga teram da je popije. Ja mogu da uživam sam, ali ako želim da uživam još sa nekim, moram da se pilagođavam. To što ja volim ne znači da mora da voli i onaj drugi - objašnjava gospodin Večei.
Ideja za organizovanje Hedonist festa proizišla je iz iskustva poseta brojnim sajmovima od Skoplja do Zagreba, od Spilta do Subotice, i zaljučka da, u moru ijada, nedostaje jedan festival koji će uvezati hranu, piće i gastronomski turizam.
Vojvodina ima bogatu gastronomsku tradiciju sa snažnim uticajem kretanja raznih naroda tokom istorije. I upravo su Sremski Karlovci, mesto duge istorije i prebogate tradicije, ispunili sve zahteve jednog Novosađanina, Gabora Večeia, za održavnjem ovakve manifestacije, pogotovo kada su se tu upleli i emotivni faktor (njegova supruga živela u Karlovcima), i hotel “Dunav” se, kako idelno mesto za održavanje ovakvih skupova, nalazi u Sremskim Karlovcima. Osim toga, njegova ideja bila je podržana od prof. dr Janušića, kasnije prof. dr Miladina Kalinića, koji mu je dodelio i najlepši kompliment, da je ovo što radi izuzetno hrabro, kao i od Jasmine Beljan-Iskrin, direktorice Turističke organizacije opštine Sremski Karlovci.
Poziv na manifestaciju upućen je na preko 15.000 adresa, zatim putem radio Beograda, RTS-a, radio AS-a koji se čuje u celoj Vojvodine i Beogradu, društvenih mreža, pa organizatori očekuju i dobru posetu.
Sve u svemu, reklo bi se da je ovo manifestacija koja gastronomiju tretira kao veoma važnu nauku, što ona i jeste, potkrepljuje je praksom, kroz izložbeno-prodajni deo, a sve u cilju pravljenja iskoraka u pravcu naše gastronomsko-turističke ponude i zadovoljenja hedonističke strane našeg bića.

Više fotografija možete da pogledate o v d e.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com