Tue12092025

Poslednja izmena:06:08:49 PM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Jasmina Ćirić: Od solitera do organske proizvodnje

Jasmina Ćirić: Od solitera do organske proizvodnje

  • PDF

Raznoliko, veselo, raznobojno i zanimljivo, upravo tako da je svako mogao da uživa, samo ako je bacio pogled na štand Jasmine Ćirić, koja je bila aposlutni hit ovonedeljne pijace organskih proizvoda „Moja bašta“, koja se posle dvonedeljne pauze, ponovo organizuje na platou SPENS-a, svakog četvrtka od 12 do 20 časova.

Jasmina Ćirić je rođena Beograđanka, od pre godinu dana napustila je prestonicu i došla da živi u banatsko selo Samoš, u opštini Kovačica, koje ima oko 1.000 stanovnika. Ali, to nije bilo slučajno. Pre deset godina je njen otac tamo napravio veliku farmu krava, a i kao dete je više vremena provodila kod baka Milice na selu, koja je bila nadaleko čuvena po najlepše uređenoj bašti. Baka se prošle godine upokojila, ostao je deka i njena unuka Jasmina, koja je shvatila da nije gradski tip, koja je uvek više volela njivu i cveće, a posebno se divila bašti baka Milice.
Plodove iz te, sada svoje bašte, Jasmina Ćirić je donela i na pijacu „Moja bašta“. Tu se našlo 30 vrsta paradajza, od čerija do krupnih: paradajz sa Galapagosa, limun paradajz, naradžasti za pelat, paradajz tzv. žuta paprika, pa mala bundevica, crni cigan... Našla se tu i tikvica, od semena koje je dobila od prijateljice, i koja je narasla mimo očekivanja, i veća od bundeve, što samo govori o kvalitetu zemlje u kojoj je rasla, cukini bundeve, patišon tikvice, zelene paprike, malo začinskog bilja...
-Kada je moja baka posejala baštu, u njoj je uvek bila puno kadife, i uvek sam se pitala zašto kadifu, kojoj je mesto među cvećem, stavlja među paprike i paradajz. Ali, kada sam počela i sama da se bavim organskom baštom, shvatila sam da su stariji mnogo više znali od nas - rekla je gospođa Ćirić, koja ima nameru da se bavi organskom proizvodnjom zaboravljenih sorti.
Od septembra, Jasmina ulazi u proces konverzije na površini od 2 hektara, koje je dobila od oca.
-Plan je da u jednom delu podignem plastenik, pošto proizvodnja nekih vrsta mora da se obavlja pod kontrolisanim uslovima, jer da je ovo sve što imam paradajza odgajano u plasteniku, bilo bi fenomenalno. Ove godine paradajz je npr. dobro rodio, ali je 90% ploda uništila plamenjača. Jedan deo ću i dalje saditi napolju, pored plastenika, pa da se nadam najboljem - objasnila je Jasmina.
Ona je ove godine prvi put izlagala svoje proizvode na pijaci organskih proizvoda. Prošle godine je izašla samo jednom, i to sa samo jednom korpom, kako bi ispitala zainteresovanost tržišta. Ove godine zasadila je 700 struka paradajza različitih sorti. Nesreća je bila ta što je ove godine Bog dao kišnu godinu, a poznato je da paradajz ne trpi kišu, ali, kada je videla interesovanje kupaca, dvojbe više nema. Ono što ona proizvodi je atraktivno i neobično, i ono što tržite tražište. Jer, odmah se tu zaustavila jedna baka koja je ugledavši paradajz koji ne liči baš na to povrće, i pomislila kako bi njen unuk, koji ne voli „običan“ paradajz, sigurno rado pojeo ovaj „neobičan“.
Mama Jasmini su društvo pravili i pomagali Lenka i Arsenije, dvoje od njeno troje dece. Najstarija Anđelija ovoga puta nije mogla da dođe, ali majka kaže da joj svi pomažu i da bi jednog dana volela da se i njena deca bave ovim plemenitim i divnim poslom. Ali, treba vremena i gradskoj deci da se naviknu na selo, a kada se to desi, biće to treća generacija ljubitelja prirode i bašta.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com