Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Prof. dr Milan Popović: Poljoprivredni fakultet izrastao u jednu od najznačajnijih obrazovno-naučnih institucija u Srbiji

Prof. dr Milan Popović: Poljoprivredni fakultet izrastao u jednu od najznačajnijih obrazovno-naučnih institucija u Srbiji

  • PDF

Pre šest decenija, tačnije 20. novembra 1954. godine, počeo je sa radom Poljoprivredni fakultet u Novom Sadu. Povodom ovog velikog jubileja, vodeća visokoškolska i naučna ustanova u Srbiji, obeležiće taj značajan datum 21. novembra svečanom akademijom u svom amfiteatru, kada će biti evocirane uspomene na pređeni put, najavljeni planovi za budućnost, ali i dodeljena priznanja zaslužnim radnicima i saradnicima. To je bio povod za razgovor sa dekanom, prof. dr Milanom Popovićem.

-Pored Filozofskog, Poljoprivredni fakultet je bio jedna od samo dve visokoškolske ustanove u Vojvodini. Ta dva fakulteta su postala nukleus današnjeg Univerziteta, a njihovo otvaranje imalo je izuzetan značaj za naučni, privredni i kulturni razvoj AP Vojvodine i zemlje u celini.
Danas, posle punih šest decenija možemo reći da je Poljoprivredni fakultet izrastao u jednu od najznačajnijih obrazovno-naučnih institucija u oblasti poljoprivrede u zemlji, da je stekao ugled rezultatima svoga rada, i da je, u celini gledano, dao značajan doprinos razvoju poljoprivrede kako u Vojvodini tako i u čitavoj zemlji, pa i šire u regionu.
S obzirom na značaj hrane u 21. veku, kao i na komparativne prednosti Republike Srbije u proizvodnji zdravstveno-bezbedne hrane, fakultet će u narednim evropskim integracijama dobijati sve više na značaju, kao i u saradnji sa stranim investitorima iz drugih regiona, posebno u vezi naše perspektive izvoza hrane na svetska tržišta.
Dugoročna strategija razvoja Poljoprivrednog fakulteta bazirana je na unapređenju infrastrukture, razvoju informacionih sistema, nabavci moderne i kapitalne opreme, savremenih učila, opremanje laboratorija i učionica. To je moguće postići samo kroz još šire uključivanje u međunarodne projekte.
Na ovom Fakultetu rade ili su radila poznata profesorska i naučna imena, poput akademika, članova Srpske akademije nauka, Vojvođanske akademije nauka i umetnosti, Pavla Vukasovića, Novice Vučića, Stevana Mezeia, Tihomira Vrebalova, Petra Drezgića, Milana Čanka, Relje Savića, Dušana Čampraga, Vojislava Jovanovića, Miloja Sarića, Slavka Borojevića, Dragana Škorića, Rudolfa Kastoria, koji su svojim radom i ostvarenim rezultatima na najbolji način promovisali kako naš fakultet tako i naš Univerzitet i našu zemlju u regionu, Evropi i svetu.
Dostići visoke standarde u obrazovanju i nauci to su prevashodni zadaci i osnovni ciljevi kojima teži Poljoprivredni fakultet. Znamo da nema vrhunskog obrazovanja bez ulaganja u nauku i stvaranja kvalitetnog naučnog kadra, zašta je potrebno obezbediti pravi ambijent kako bi dosegli vrhunske naučne i obrazovne rezultate.
Poljoprivredni fakultet ima sveukupnu strategiju razvoja obrazovnog i naučnog procesa, koja uključuje permanentno praćenje kvaliteta svih studijskih programa, samovrednovanje i efikasno studiranje, a u funkciji sticanja najviših znanja i veština.
U skladu sa evropskim strategijama u visokom obrazovanju, ostvareni kvalitet na nacionalnom nivou mora biti prepoznat i okarakterisan nacionalnom dimenzijom koja obuhvata: razmenu znanja, interaktivno umrežavanje, međunarodne naučne projekte, mobilnost na svim nivoima itd.
Zbog toga, fakultet snažno podržava učešće naših studenata, nastavnika i saradnika u programima mobilnosti, ali i s pravom očekujemo da kao i nekada i danas posle 60 godina rada budemo jedan od onih fakulteta našeg Univerziteta na kome će upravo strani studenti poželeti da stiču najviša znanja iz oblasti poljoprivrede.
Nauka nema granice i ne sme biti zatvorena, a bez uključivanja u međunarodne tokove zastareva i nestaje. Zato Fakultet danas posebnu pažnju posvećuje razvoju nauke kroz nacionalne i međunarodne projekte, ali i kroz sve druge oblike saradnje sa institucijama u zemlji i inostranstvu. U godini jubileja, Fakultet radi na preko stotinu projekata, od kojih su 60 nacionalni, 20 međunarodni i 20 lokalnog karaktera.
Fakultet danas raspolaže sa akreditovanim laboratorijama i istraživačkim centrima što je preduslov za ostvarivanje visokih naučnih rezultata, kao i uspešnu saradnju sa privredom naročito u programima održive poljoprivrede i kvaliteta hrane. Ostaje trajan zadatak i borba za osvajanje evropskih fondova iz različitih programa finansiranja poput TEMPUS, IPA, FP i projekata iz programa HORIZON 2020.
I na kraju posebno želim da pomenem one koji su svih ovih decenija nosili najveći deo odgovornosti za sve ono što je postignuto na planu razvoja fakulteta, a to su dekani ovog fakulteta počev od prvog dekana i prvog rektora profesora Lazara Stojkovića, a zatim hronološkim redom profesore Milenka Marjanovića, Adalberta Šenborna, Slavka Borojevića, Ladislava Končara, Dragoljuba Slovića, Petara Drezgića, Veljka Nikolića, Vojislava Jovanovića, Stevana Reljina, Zorana Stojanovića, Ivana Mihaljeva, Branku Lazić, Mariju Kraljević-Balalić, Dušana Gvozdenovića, Vladana Markovića i Milana Krajinovića. U ime svih zaposlenih i svih studenata, svima veliko hvala – reči su prof. dr Milana Popovića
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com