Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Ambasador Gordan Markotić o iskustvu Hrvatske na početku članstva u EU

Ambasador Gordan Markotić o iskustvu Hrvatske na početku članstva u EU

  • PDF

Ambasador Republike Hrvatske u Republici Srbiji, njegova ekselencija gospodin Gordan Markotić, održao je u utorak, 17. marta, u amfiteatru Pravnog fakulteta za privredu i pravosuđe Univerziteta Privredna akademija u Novom Sadu, predavanje na temu "Iskustva Hrvatske na počeku članstava u EU".
Za skoro dve godine koliko je Hrvatska u EU (članica je postala 1. jula 2013. godine), gospodin Markotić je mnogo puta bio u Novom Sadu i studentima govorio o hrvatskom putu u EU, ali i o prvim iskustvima nakon ulaska. I ovim predavanjem, ambasador je, kao neko ko je prošao taj put, i bio direktno uključen u pregovore Hrvatske, pogotovo u poglavlju 23, istakao da je važno shvatiti da je to vrlo složen proces, ali proces koji ima puno benefita, da je nužno prilagođavati sistem, ali ne samo kroz donošenje propisa koji su u skladu sa Aki komuniter-om (zakonodavstvo Evropske Unije), već u njegovoj doslednoj primeni, kao i u primeni evropskih standarda. Gospodin Markotić propagira ideju EU što je i put Srbije i jedan od strateških ciljeva njene Vlade.

Ambasador je govorio i o preprekama i izazovima na evropskom putu Hrvatske i složenosti, npr. poglavlja 8 (politika konkurencije), koje se tiče tržišnog natjecanja, odnosno monopola. Pitanje zaštite okoline je posebno složeno, jer traje ne samo u postupku prilagođavanja propisima i standardima EU, ne samo u postupku prijema u EU, već i nakon toga, što iziskuje ogromna finansijska sredstva. Posebno složeno bilo je poglavlja 23 (Pravosuđe i osnovna prava) koje inače zovu „majkom svih poglavlja“ zbog njegove složenosti, i 24 (Pravda, sloboda i bezbednost).
Najveću prepreku u pregovorima koje vodi Srbija vidi u poglavlju 35 (poglavlje koje razmatra razne teme koje se pojavljuju tokom pregovora, a nisu pokrivena drugim poglavljima. U slučaju Srbije, poglavlje 35 obuhvata razgovore o napretku u implementaciji Briselskog sporazuma, koji su potpisali Beograd i Priština, a sadrži i temu normalizacije odnosa Srbije i južne srpske pokrajine), kojem se posvećuje velika pažnja i koje je specifično poglavlje, a odnosi se na napredak dijaloga s Kosovom i u tom smislu dosledne primene Briselskog sporazuma. Po njegovom mišljenju tu se stvari odvijaju u dobrom smeru i bitno je samo ostati na tom pravcu i razvijati dijalog između Beograda i Prištine i rešavati pitanja koja su predviđena Briselskim sporazumom.
O tome da li bilateralna pitanja predstavljaju potencijalni kamen spoticanja na putu Srbije ka EU ili pak da evropske integracije mogu biti podsticaj za brže rešavanje otvorenih pitanja, ambasador je rekao:
- Ja sam svakako za opciju da evropske integracije mogu predstavljati podsticaj za rešavanje otvorenih pitanja. Kada govorimo o bilateralnim pitanjima moramo razlikovati čista bilateralna pitanja, kao što su pitanja granica. Kada govorimo o bilateralnim pitanjima, ona ponekad dotiču i pitanja Aki komuniterom i samih evropskih standarda i vrednosti, i u tom slučaju nisu čista bilateralna pitanja, već i pitanja rešavanja i prihvatanja standarda i vrednosti EU kroz koje se onda rešavaju i neka otvorena pitanja između te dve države.
A na pitanje, šta se za nepune dve godine, od kada je postala članica EU, u Hrvatskoj promenilo, gospodin Markotić je izjavio:
- U Hrvatskoj se pred ulazom promenio ne samo ceo zakonodavni okvir koji je usklađen sa Aki komuniterom, nego i svest ljudi da se mora nešto promeniti na puno područja. To se polako primenjuje. Promene se mogu očekivati tek nakon osme-devete godine, što su dokazale države koje su ušle pre Hrvatske u EU, u smislu ekonomskog benefita, da ljudi implementiraju u celosti ono što su doneli tokom samog ulaska u EU, tako da je još rano nešto konkretno reći. Ali, mogućnost korišćenja evropskih fondova je veliki podsticaj za svaku državu, ne samo za ekonomiju te države već i njenu strukturu, rad državnih organa, lokalnu upravu, razvijanje područja, poput nauke, obrazovanja i sl. Pogodnosti su ogromne, ali dobrim delom zavise i od sposobnosti i kapacititeta same države da to iskoriste.
Hrvatska je članica EU koja je do sada prošla kroz najzahtevniji proces pregovora, prva je imala 35 poglavlja i nakon toga Srbija i Crna Gora, koje idu istim putem, Iskustva Hrvatske su veoma dragocena Srbiji u njezinom postupku pregovora sa EU. Do sada je sa Kancelarijom Vlade Republike Srbije za EU organizoavno oko 115 seminara i radionicama u kojima su stručnjaci iz Hrvatske, preko Centra izvrsnosti u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova, dolazili u Srbiju, prenosili svoja znanja i iskustva i to još uvek rade. Pogodnost je što nema problema sa jezikom, i što su i Hrvatska i Srbija naslednice tekovine pravnog sistema bivše Jugoslavije, tako da je logika razmišljanja vrlo slična što je vrlo korisno za obe strane, konstatovao je na kraju ambasador Gordan Markotić.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com