Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PRISUSTVOVALI SMO Dunav i Tisa veliki potencijali, nedostaje infrastruktura

Dunav i Tisa veliki potencijali, nedostaje infrastruktura

  • PDF

U okviru projektа „Uspostаvljаnje mаđаrsko-srpskih rečnih grаničnih prelаzа nа Tisi”, IPA prekogrаničnog progrаmа Mаđаrskа–Srbijа u pаrtnerstvu sа Pokrаjinskim sekretаrijаtom zа međuregionаlnu sаrаdnju i lokаlnu sаmouprаvu (Srbijа), DKMT Evroregionаlnom rаzvojnom аgencijom (Mаđаrskа), Direkcijom zа vodoprivredu donjeg tokа Tise (Mаđаrskа), Policijskom uprаvom župаnije Čongrаd (Mаđаrskа) i opštinom Kаnjižа (Srbijа), od 18.-22. maja, brodom “Nikola Tesla” (Beograd), organizovano je studijsko putovanje mađarskih i srpskih turističkih stručnjaka Dunavom i Tisom – Dobri susedi stvaraju zajedničku budućnost (Good neighbours creating common future). Cilj ovog putovanja bilo je sagledavanje ukupnih turističkih potencijala gradova duž ovih dveju reka - Dunava: Kaloča (Kalocsa), Baja, Mohač (Mohács) u južnoj Mađarskoj u županiji Bač-Kiškun; Apatin, Bačka Palanka, Novi Sad, Sremski Karlovci u Bačkoj, i Tise: Titel, Novi Bečej, Bečej, Senta, Kanjiža, te Segedin (Szeged) i Čongrad (Csongrád) u istoimenoj županiji južne Mađarske.

Tako su prisutni o turističkim i nautičkim potencijalima grada Kaloče i Baje mogli da čuju od Maše Mitrović (RRA Bačka), da uplove u reku Šugovicu koja odvaja grad Baju od Petefi Siget (Petőfi-sziget) sa pristinima, strujom, vodom i video nadzorim, na nekoliko mesta.
M. Bugarszki Norbert, rukovodilac projekta u županiji Bač-Kiškun, obratio je pažnju na dva najveća turistička potencijala grada Mohača: šokački običaj “Teranje zime” (Busójárás) i poprište Mohačke bitke.
Posle procedure prelaska granice brod je uplovio u Apatin, grad koji se nalazi na geografskoj sredini Dunava (1401-02 km), gde je Marija Pavić (Marina Apatin), govorila o Banji Junaković i kulturno-etno-nautičkom turizmu u Apatinu, koji ima i dobro opremljenu marinu i pristan za male ali i veće brodove, i predstavlja najpotpuniju ponudu na čitavom toku Dunava i Tise kroz Vojvodinu.
Jasmina Stanković predstavila je blagodeti Fruške gore i mogućnosti kulturnog turizma, biciklizma i puteva vina, Petrovaradinsku tvrđavu, Novi Sad, i istrijski i kulturni značaj Sremskih Karlovaca, u kojima su stolovali srpski patrijarsi, osnovana prva srpska gimnazija; gde je sklopljen Karlovački mir, i gde se prvi put u istoriji pojavio okrugli pregovarački sto.
Ivan Jekić (AREA Conference & Events), u ulozi operativnog vođe puta, održao je nadahnuto predavanje o Zemunu, koji ovoga puta nije bio u programu, ali kao neka vrsta kontakta između Evrope i Balkana, morao je biti spomenut.
Ništa manje inspirativni nije bio ni Stevan Gečevski (rukovodilac sektora zaštite SRP „Titelski breg“), govoreći, između ostalog o značaju jedinog područja stepskog tipa u Srbiji ( I i III stepena zaštite), staništu 75% životinjskih i biljnih vrsta u Vojvodini i 55% u celoj Srbiji, njegovim pešačkim, biciklističkim i konjičkim stazama. Titel je prvo mesto od uliva Tise u Dunav sa pristanom i mogućnošću priključka na struju, vodu i točenja goriva, za sada samo uz pomoć kanistera.
O Novom Bečeju, gradu manifestacija sa najlepšim i najuređenijim gradskim kejom na Tisi, govorila je Olga Lalić (TO Novi Bečej), koji je, iako poljoprivredni kraj, prepoznao svoju šansu razvoja u nautičkom turizmu. Novi Bečej ima pripremljene planove, dokumentaciju i dozvole za izgradnju marine i pristana, samo nedostaju sredstva (za početak oko 300 hiljada evra) za njegovu realizaciju.
Bečejci, kao i njihovi susedi iz Novog Bečeja, tvrde da je Tisa koja pripada teritoriji njihove opštine najlepša. O tome je govorila Gordana Džigurski, direktorka TO Bečej. Trenutno grad nema infrastrukturu potrebnu za nautički turizam, ali potpisanim sporazumom sa Alghanim Nationl Co. iz Kuvajta predviđena je izgradnja banjskog i turističkog kompleksa sa hotelima, zabavnim parkom, restoranima, konferencijskim kapacitetima, poslovnim prostorima, vilama, apartmanima, tržnim centrom... Tim projektom predviđena je i izgranja marine. Tako će turisti moći da obiđu najveći turistički proizvod Bečeja – Dvorac “Fantast” Bogdana Dunđerskog, o kojem je sa velikom ljubavlju i poštovanjem govorila Maja Dekanić, sa višedecenijskim radom u dvorcu.
Rihard Huđik, direktor Kulturno-obrazovnog centra "Thurzó Lajos", osvrnuo se na istorijsku (bitku kod Sente na reci Tisi 1697. godine), kulturnu (gradska kuća, crkve, pozorište i muzej, te značajne ličnosti rođene u ovom gradu: Stevan Sremac, Jovan Đorđević), ali i na sadržaje na reci.
Apatinska luka je izgrađena sredinom XIX veka, gde su trgovci kupljene žitarice na ovom mestu prepakirali da bi ih prevozili u Segedin i Solnok.
Senta ima strategiju razvoja nautičkog turizma što bi trebalo da dovede do napretka Sente i u ekonomskom i u turističkom smislu. U Senti su se na putu za Budim i dalje, prepakirali srednjovekovna sremska vina. Da je vinska tradicija još uvek prisutna na ovoj teritoriji posvedočili su Oskar Maurer, vlasnik vinarije “Maurer” i Erne Sagmeister iz vinarije Nagy-Sagmeister Boraszat, priredivši degustaciju svojih vina: Furmint, Pinot Noir i dr.
Robert Koza (DMO Kanjiža) prisutne je izvestio da je pre 7 godina doneta Strategija razvoja opštine Kanjiže i kao prioritetna grana turizma naveden nautički turizam. Pontonom, podignutom 2009. godine na graničnom rečnom prelazu, obezbeđeni su najosnovniji uslovi rada granične policije i carine. Državni organi su dozvolili da državni prelaz može da ima i funkciju pristana za putnički saobraćaj, a na njemu se nalazi i Turistički info punkt. Kanjiža za sada ima tri mala pontona sa slobodnim vezovima, vodom, strujom, sanitarijama i mogućnošću postavljanja šatora, auto-kampom sa jednom zvezdicom i vezivanja manjih brodova, te ponton za potrebe kupača. Ovim projektom Kanjiža će postojećim kapacitetima priključiti još tri pontona, jedan veći i dva manja, kao i tri čamca, za potrebe granične policije i turističke obilaske mesta.
O turističkim potencijalima Mindsenta (Mindszent) i Hodmezovašarhelja (Hódmezővásárhely) o iskorišćenim kapacitetima ovog prostora u turističke svrhe, ali nedovoljnim za nautički turizam, koji je u planu tek da se razvije, zanimljivo je govorio Arany-Tóth Attila (iz Turističkog biroa Mindsent).
Poslednja stanica puta bila je Čongrad, rodni grad Miloša Crnjanskog. O ovom gradiću Erika Ujszászi (iz Turističkog biroa Čongrada) objasnila je da se sve u ovom gradu vezuje za vodu: Tisu i njene mrtve tokove i Mureš. Centar grada i gornji grad predstavljaju jezgro mesta koje se u obliku potkovice širi duž reke Tise. Čongrad je grad sa 37 kulturno-istorijskih spomenika, grad manifestacija. Raritet predstavljaju danas zaštićene ribarske kućice od kojih svaka ima svoju posebnu namenu.
Ovo bila jedinstvena promocija svih kvalitetnih sadržaja situiranih na obalama dveju reka, Dunava i Tise. Sa ove dve reke, kanalom DTD i manjim rečnim tokovima, Vojvodina ima zanimljiv potencijal za razvoj turizma na rekama i kanalima u evrpskim razmerama. Ovakvim i sličnim projektima pokušava se prevazići jaz između potencijala i kvalitetanog konkretanog sadržaja na opšte dobro stanovništvu u opštinama koje izlaze na reku, ali i turista, kojih će sa izgradnjom potrebne infastrukture zasigurno biti mnogo više.

Više fotografija možete da pogledate o v d e.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com