Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA KULTURNA BAŠTINA KUD Bećarac, čuvar običaja i kulturne baštine jednog naroda

KUD Bećarac, čuvar običaja i kulturne baštine jednog naroda

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

Godine 2013. Kulturno umetničko društvo „Bećarac“ iz Novog Bečeja napunilo je deset godina. Ove godine ulazi u svet tinejdžera i konstantno postiže izuzetne rezultate. Ove godine na tradicionalnom International Folklore Festival Bulgaria u poznatom letovalištu Zlatne Pjasci (na festivalu koji je do sada bio održavan u Kitenu), dobili su specijalnu nagradu za originalan nastup, prikazavši jedan zaboravljen običaj – „’Ajd na rogalj“.

  Kokurencija je bila veća nego ikada. Učestvovalo je 92 folklornih ansambala iz 25 zemalja, između ostalog iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Republike Češke, Poljske, Južne Amerike, Ukrajine, Rusije i dr.
Rukovodilac ansambla i koreograf Kulturno umetničkog društva „Bećarac“, gospođa Olivera Olja Blažin, kaže da nije ništa novo što ovo Društvo osim na domaćim, i na inostranim festivalima ostvaruju uspeh. Konkretno, iz Kitena su 2011, 2012 i 2013. godine doneli nagrade što za koreografiju, što za izvođenje. Tako da ovo nije prva, već četvrta nagrada ovog relativno malog Društva sa članstvom koje se osipa, najviše zbog školovanja u nekim drugim, većim gradovima.
Po propozicijama, svako Kulturno umetničko društvo na festivalu u Bugarskoj, ima na raspolaganju petnaest minuta da pokaže, kroz igru, pesmu, performans (minimum jedan, a najviše tri), svoj program. Sedamnaestočlana ekipa iz Novog Bečeja pokazala je jedan stari običaj, kojeg se, po rečima Olje Blažin, sećaju preko priča iz detinjstva najstariji stanovnici sela novobečejske opštine. Ideju je dobila gledajući jedan pozorišni komad u kojem su dvojica Lala prepričavala događaje iz sela, dok se Sosa samo povremeno javljala.
- To je bilo dovoljno da se od te naizgled jednostavne scene razvije priča iz vremena kada su naši preci, odvojeno stajali na ćoškovima (rogljevima) ulice, a da se ne mešaju. Predstavnici te generacije nisu više živi, a oni koji su mi o tome pričali, to nisu doživeli, Oni se samo sećaju da su njihovi dede i bake pričali da je nekada bilo tako, a to bi se moglo staviti u sredinu XIX veka. Naime, nekada je bilo pravilo da se Lale, odnosno muškarci, okupljaju na jednom čošku ulice, a žene na drugom. Išla sam do te krajnosti da razdvojim na sceni ta dva roglja, sa tarabicama i cvećem, da se publici preko igre, pokreta, gestakulacije, mimike, dočara priča, jer su svi oko nas bili stranci.
U reprezentovanju događaja iz roglja, studiozno, ali na šaljiv način, učestvovali su folklorni izvođački ansambl, ansambl veterana i nekoliko glumaca amatera. U nekim situacijama smo možda i malo preterivali, ali dobili smo ogroman aplauz.
Naš nastup postavljen je na Youtube, a Društvo je dobilo poziv da gostuje u Prijedoru, Bosna i Hercegovina, i sa drugim, ali obavezno sa ovom koreografijom. I to nam je najveće priznanje – naglasila je gospođa Blažin.
                         

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com