Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Marija Čupić: Akcenat turističke ponude Žablja stavljen na aktivni odmor

Marija Čupić: Akcenat turističke ponude Žablja stavljen na aktivni odmor

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 2
  • Sledeća

Park prirode "Jegrička" (na listi Međunarodno značajnih staništa za ptice - IBA područje od 1997. godine; 2005. stavljen pod režim zaštite II i III stepena), Park prirode “Stara Tisa” kod Bisernog ostrva (2008. stavljen pod režim zaštite II i III stepena), Golf klub „Centar“, brojne manifestacije, bile su u najkraćim crtama na meniju turističke ponude koju je Turistička organizacija opštine Žabalj predstavila na Danima Vojvodine u Temišvaru, 14. jula, na manifestaciji koju je po prvi put organizovala Turistička organizacija Vojvodine. Kompletnu prezentaciju pratila je degustacija vina iz vinarije „Biserno“ Gavrila Botića iz Čuruga.

 Žabalj, opština koju čine četiri mesta: Žabalj, Čurug, Gospođinci i Đurđevo, smeštena je u geografskom centru Vojvodine i pored navedenih, ima brojne druge zanimljivosti. Tokom letnjih meseci dva parka prirode idealni su za kupanje u čistoj vodi, uživanje u netaknutoj prirodi, pešačenje, vožnju biciklovima, ali i lov i ribolov. U ponudi TO su i Ribnjak „Jegrička“, Eko oaza Monikin salaš, crkve, spomenici, Rođina vetrenjača, jedna od nekadašnjih sedam u Čurugu i brojne manifestacije: Sajam hortikulture (Gospođinci), Zlatni kotlić (Žabalj), Moto-skup (Gospođinci), Veslačka regata na Staroj Tisi (Čurug), Festival Rusinske izvorne pesme - Da se ne zaboravi (Đurđevo), Škembijada (Žabalj), Dan zdrave hrane i žaštite životinja (Đurđevo), Noć mladog vina (Čurug), Nova vina potisja (Žabalj)...
Poslednjih godina TO Žabalj akcenat turističke ponude svoje opštine stavlja na aktivni odmor. S obzirom da se na ulazu u Žabalj nalazi jedinstven golf teren u Srbiji - GC „Centar“, koji za sada ima 9 rupa, a u skorijoj budućnosti će dobiti i ostalih devet, i kao takav jedini u regionu, će biti spreman za organizacijz profesionalnih turnira.
Žabalj je reprezent i poslovično dobre vojvođanske kuhinje, i na manifestaciji u Temišvaru predstavljeni su restorani „Debeli lad“ i „Naša lovačka priča“ gde se pripremaju upravo jela tradicionalne vojvođanske kuhinje, ali i nekoliko poljopirvrednih gazdinstava gde se proizvode najbolji sirevi u Vojvodini i najbolje rakije, a tu su i Botić vina iz Čuruga i prvi srpski viski koji su proizveli Šandor i Aleksandar Komaromi iz Đurđeva. Marija Čupić direktorka Turističke organizacije Žabalj je istakla značaj ruralnog turizma, s obzirom da se 80% stanovništva ove opštine bavi poljoprivredom.
- Žabalj ima puno seoskih domaćinstava i moramo raditi na povećanju proizvodnje i ponude gotovih poljoprivrednih prizvoda, kao što su vino, rakija, sir i drugi proizvodi. To je veliki potencijal koji može da privuče turiste u našu opštinu. S obzirom da se nalazimo blizu emiternih centara, Novog Sada, Zrenjanina, na 100 km od granice sa Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom, smatram da smo idealna destinacija za tranzitni turizam i da treba da se fokusiramo na turiste koji u toku svog putovanja mogu da svrate kod nas i kupe neke od ovih proizvoda – objasnila je tom prilikom Marija Čupić i dodala da je to realna procena, jer se opština Žabalj nalazi na glavnom putnom pravcu prema Rumuniji, ka Srpskoj Crnji, i da iako u opštini za sada nema mnogo registrovanih rumunskih turista, izrazila je nadu da će se njihovo interesovanje za ovo mesto svakako povećati posle ovog boravka u Temišvaru, za vreme kojeg su uspostavljene veze sa nekoliko turističkih agencija, ali i ona najvažnija, sa gospodinom Javorom Radovankovićem, vlasnikom prestižnog restorana „Lojd“ i svojevrsnim ambasadorom Srbije u toj susednoj zemlji.
Ako ništa drugo, sve one spremne na nove izazove zainteresovaće priča o zvonima crkve Vaznesenja Gospodnjeg u Čurugu. Prvih četiri, izuzetnog kvaliteta, izradio je 1913. temišvarski majstor Anton Novotni. Četiri godine kasnije prvo i treće zvono su skinuti sa zvonika i predati za ratne svrhe, a nakon rata izlivena su nova četiri, ali se odmah uočila njihova disharmoničnost, te je pozvan kompozitor Isidor Bajić da oceni kvalitet zvuka i da predlog šta da se učini kako bi se on poboljšao. Tako su nastala zvona, koje je izlio novosadski majstor Predrag Jovanović 1931. godine, koja se mogu i danas čuti sa čuruškog zvonika. Problem je bio što su za najveće. koje je težilo gotovo pet tona, morali pre postavljanja da budu obavljeni dodatni radovi. Zvona su se po prvi put oglasila na Cveti 1934. godine. Veliko zvono sa zvukom „kontra G“ na kome je reljef Svetog Đorđa, smatra se najvećim na Balkanu.
     

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com